Yeremaya ka Taope Yekalu ya
1 OPI atate Yeremaya ri ekye: 2 “Nyoyi nyedre dereŋwa Yekalu roya, ago nyayo ta ono mikye; nyèri ta OPI ro ami lidri cini Yuda ro se kabe eci dereŋwai yasi OPI mätune iyi. OPI Mbaraekye Lu Yisaraele ro ekye, 3 nyä̀läpi liti se nyàbe ori kigyesi ndi ŋgase cini nyàbe loyena iyi robe, 'dooko ma'bana ami ndi orine 'du noŋwa. 4 Mìma ko ata se ŋgaodo ro ono ya se ekye: ‘Ama orivoya londro ro! Tana ono orivoya Yekalu OPI ro, ono orivoya Yekalu OPI ro, ono orivoya Yekalu OPI ro 'do!’
5 “Nyède liti ori amiro ro ago nyè'be ŋgase cini nyàbe loyena ono. Mìye taŋgye ayani azi ri. 6 Nyè'be atrai, kyemvoi, ndi ävuzii be eza, ca 'dise taenjiako iyi tufuna ni wari ono yasi. Nyè'be lui azaka mätuna, tana 'do enjina ori amiro ni. 7 Ondro ka'do nyä̀läpi ta amiro iyi te, 'dooko ma'bana mìrina ndi 'duro noŋwa wari se mozobe zutui amiro ri 'duro ono ya.
8 “Mindre, nyà ta amiro oyina ata se cini awi ŋgaodoro kwoi ya. 9 Nyà ŋga kugu, nyà 'ditufu, nyà taoye ago kode toko drisi, nyà ruäṛu kowe si, nyà tori olo Bala ri, ago nyà lui se mìni kätina ko iyi mätuna. 10 Nyà edrena makandra, Yekalu modo maro ya, ago nyà ata mìkye: ‘Ama orivoya londroro! Londroro ŋgase ya maro osoro lomvoigye kwoi loyene.’ 11 Inye'do nyùsu amiro be Yekalu maro orivoya vo ruda'do ro ŋgatopa'bai roya? Mandre tase nyàbe loyena ono te. 12 Nyòyi Silo ya, vose käti manjibe ma mätuzana kigye ono ya, ago mìndre tase mayebe rigye ta takozi lidri maro Yisaraele ro rota ono. 13 Tana nyòloye takozi se cini kwoi te, ago mata ca ämiri kpekpe, mìgazo tana erine. Mäzi ami ca nyèpe kote. 14 Ka'do inye, tase mayebe Silo ri ono mayena kpa inye Yekalu maro ono ri, se mìyi tabe kigye ono. Tase mayebe Silo ri ono, mayena kpa inye vose mozobe zutui amiro ri ago ämiri ono ya noŋwa. 15 Manjana ami 'da ni mile maro yasi oso manja 'didiri amiro, lidri Yisaraele ro be ronye. Ma, OPI, matani.”
Taoroako Lidri ro
16 OPI atate märi ekye: “Yeremaya, nyämätu ko lidri kwoi ta. Nyiliyi ko ago nyämätu ko ta ànyaro ta; nyolo'baru ko märi, tana mänina ko ta miro erine. 17 Inye'do mindre tase ànya kayibe loyena 'bakicii Yuda ro yasi ago litiŋwai Yerusalema ro drisi iyi koya? 18 Ŋgàga ka tiza koto, manoàgo ka asi ede, ago 'ditoko ka kyira oŋga gyi si o'bene ambata ro lu tokoro se ànya kuzibe 'Bädri'ba Tokoro vo'buyakuru ro ana ri. Ago ànya kayi kpa ŋgapäṛi vino ro osona lui azaka ri, ma o'baza a'done kyilaro. 19 Oko inye'do ma ni 'dise ànya kayibe yana eŋga owoya? Ànya kayi andivo ànyaro wirina ayani. 20 Ka'do inye, ma OPI Mbarapara medana kyila kozipara maro 'da vo ono dri. Medana 'da lidri dri ago kpa koronyai dri, ago ca kpa ice ndi ŋgaluru be dri. Kyila maro lesina vo 'da oso asi ronye se änina ko izwene.”
21 OPI Mbaraekye, Lu Yisaraele ro ka atani nonye ekye: “Ami lidri maro, nyà ŋgapäṛi ozaro adrona tori oloro dri ago nyà izana onyana. 22 Tuse molofo zutui amiro be ni Ezipeto ya ana si, mozo ota kote zutui amiro ri ta tori ozaro kode beti tori oloro aza rota, 23 Oko mozo ota ono te ànyari makye: ‘Mìro ota maro, 'dooko ma'dona ndi Lu amiro ago nyà'dona ndi lidri maro. Mìro ota maro ago ànya ka'doyi robe lidri maro. Ago mititate ànyari orine tana ŋga cini ka'do robe kadoro ämiri.’ 24 Caoko ànya royi kote ago gayi bi kote tana ya. Ànya go yeyi ṛo tase taeriako ro ndi ya undiro ànyaro kusube ànyari oyene 'do ayani. Ànya zayi kundu te märi ago ezayi mi kote mare. 25 Eto ṛoni tuse zutui amiro kefoyibe ni Ezipeto yasi ana si madale tu gi ono si, mugu ruindu'bai maro nebii ezona te amire kpe kpe. 26 Caoko 'diaza eri tana kote ago ga bi kote tana ya. Mìgo, nyà'do ṛo taeriako ndrani zutui amiro ri.
27 “Ta'dota, Yeremaya, nyatana ata se cini kwoi ndi lidri maro ri, oko ànya uninayi ko ta miro erine; mizina ànya ndi, oko ànya uninayi ko epene miri. 28 Nyiti ta ànyari mikye tu'de ànyaro ro ma, se OPI Lu ànyaro ono ko, ago leyi ta 'dilotoro ko. Ta a'doro 'diri 'do kyete, ca ata tana kote tona.
Takozi Amba Oye Vodelero Inoma roya
29 “Mìlo drikyiri amiro ago mìvo cowa,
ami lidri Yerusalema ro.
Mì'be kuku driku'du'du lutui ro yasi,
tana Ma, OPI, orivoya kyilaro,
ago maga lidri maro tezo.
30 “Lidri Yuda ro yetate koziro ma mile. Ànya 'bayi lui awi ànyaro se ya maro osoro lomvoigye ono te, Yekalu maro ya ago enjiyite. 31 Ànya beyi vo tori oloro se äzibe Tofeta ana te, Vodelero Inoma roya, ŋgwàagoro ndi ndiriŋwa ànyaro be lovoza asi ya tori ro. Oko se mozo ota kote ànyari oyene oso inye, ago tana ci kpa kote drî maro ya. 32 Ka'do inye, tu esana 'da se änina kote vo ana uzine Tofeta kode Vodelero Inoma ro tona, oko äzina te Vodelero 'Ditufu ro. Ànya osenayi lidri 'da lau tana vo to aza a'dona 'da i'do ànya oseza. 33 Avoi ànyaro a'dona 'da ŋgaonya arii ndi koronyai vocowa robe ro, ago 'diaza unina ko ànya terone umune. 34 Ma'bana kporo riyä ro ndi a'doro yai'dwesi be ago kporo riyä karama lagyeogyero ro 'da okyene ni 'bakicii Yuda ro ndi litiŋwai Yerusalema robe yasi tana wari ana a'dona 'da tandro ro.
عظة إرميا في الهيكل
(ار 26‏:1‏-19)
1 وقالَ الرّبُّ لإرميا: 2 «قِفْ بِبابِ الهَيكَلِ وقُلْ: إِسمَعوا كَلِمَةَ الرّبِّ يا جميعَ رِجالِ يَهوذا الدَّاخلينَ في هذِهِ الأبوابِ ليَسجُدوا للرّبِّ. 3 هذا ما قالَ الرّبُّ القديرُ إلهُ إِسرائيلَ: أصلِحوا طُرُقَكُم وأعمالَكُم فأُسكِنَكُم في هذا المَوضعِ‌. 4 لا تَتَّكِلوا على قولِكُم: هيكَلُ الرّبِّ! هيكَلُ الرّبِّ! هيكَلُ الرّبِّ! فتَخدَعونَ أنفسَكُم. 5 بل بِالأولى أَصلِحوا طُرُقَكُم وأعمالَكُم واقضوا بِالعَدلِ بَينَ الواحدِ والآخَرِ، 6 ولا تَجوروا على الغريـبِ واليَتيمِ والأرملَةِ، ولا تَسفِكُوا الدَّمَ البَريءَ‌ في هذا المَوضعِ ولا تَتبَعوا آلِهَةً أُخرى لِضَرَرِكُم. فإنْ فعَلْتُم هذا 7 أسكُنُ معَكُم‌ في هذا المَوضعِ، في الأرضِ الّتي أعطَيتُها قديما لآبائِكُم‌ إلى الأبدِ.
8 «ولكِنَّكُم تـتَّكِلونَ على كلامٍ لا فائِدَةَ فيهِ فتَخدَعونَ أنفُسَكُم. 9 أتَسرِقونَ وتَقتُلونَ وتَزنونَ وتَحلِفونَ بالزُّورِ وتُبَخِّرونَ لِلبَعلِ وتَتبَعونَ آلِهَةً أُخرى تَجهَلونَها، 10 ثُمَّ تَجيئونَ وتَقِفونَ بَينَ يَدَيَّ في هذا البَيتِ الذي دُعِيَ با‏سمي وتَقولونَ «أنقِذْنا» لِتَعودوا وتَعمَلوا جميعَ تِلكَ الرَّجاساتِ؟ 11 فهذا البَيتُ الّذي دُعيَ باسمي هل صارَ مَغارةً لِلُّصوصِ‌ أمامَ عُيونِكُم؟ بل أنا رأيتُ ذلِكَ يقولُ الرّبُّ.
12 «إذهَبوا إلى مَوضِعي الّذي في شِيلوهَ‌ حَيثُ أسكَنتُ اسمي أوَّلا، وا‏نظُروا ما فعَلْتُ بِهِ بِسبَبِ شَرِّ شعبـي إِسرائيلَ. 13 والآنَ بِما أنَّكُم عَمِلْتُم هذِهِ الأعمالَ بَعدَما كَلَّمتُكُم ولم تَسمَعوا، ودَعَوتُكُم ولم تُجيـبُوا 14 فسأفعَلُ بهذا البَيتِ الّذي دُعيَ بِا‏سمي وأنتُم علَيهِ مُتَّكِّلونَ، وبِهذا المَوضعِ الّذي أعطَيتُهُ لكُم ولآبائِكُم، كما فعَلتُ هُناكَ بشيلوهَ. 15 وأنبُذُكُم عَنْ وجهي كما نبَذتُ جميعَ إخوَتِكُم مِنْ نَسلِ إِسرائيلَ‌.
16 «وأنتَ يا إرميا فلا تـتَضَرَّعْ ولا ترفَعْ دُعاءً ولا صلاةً لأجلِ هذا الشَّعبِ، ولا تشفَعْ إليَّ فأنا لا أسمَعُ لكَ. 17 ألا ترى ما يفعَلونَ في مُدُنِ يَهوذا وفي شوارعِ أورُشليمَ؟ 18 البنونَ يَلتَقِطونَ الحطَبَ، والآباءُ يوقِدونَ النَّارَ، والنِّساءُ يَعْجُنَّ الدَّقيقَ لِـيَصنَعوا أقراصا لِمَلِكَةِ السَّماءِ‌ ويَسكبوا قرابـينَ خمرٍ‌ لإلهٍ أخرَ حتّى يُغيظوني. 19 فهَل هُم حقًّا يُغيظونَني؟ ألا يعودُ ذلِكَ علَيهِم بِالعارِ؟ 20 فلذلِكَ سيَنَصَبُّ غضَبـي وغَيظي على هذا المَوضعِ، على البشَرِ والبَهائِمِ وعلى شجَرِ البرِّيَّةِ وثمَرِ الأرضِ، فيَتَّقِدُ ولا يَنطَفِـئُ».
21 وقالَ الرّبُّ القديرُ إِلهُ إِسرائيلَ: «إجمَعوا مُحرَقاتِكُم إلى ذَبائِحِكُم وكُلوا لَحمَها‌. 22 فأنا لم أُكلِّمْ أباءَكُم ولا أمَرتُهُم بأيَّةِ مُحرَقةٍ أو ذبـيحةٍ يومَ أخرَجْتُهُم مِنْ أرضِ مِصْرَ 23 وإنَّما أمَرتُهُم بِأنْ يَسمَعوا لي حينَ أُكَلِّمُهُم فأكونُ لهُم إلها ويكونونَ لي شعبا، ويسلُكونَ في كُلِّ طريقٍ آمرُهُم بِهِ لخَيرِهِم. 24 فما سَمِعوا ولا مالوا بِآذانِهِم، بل سَلَكوا في المَعاصي وفي نيّاتِ قُلوبِهِم الشِّرِّيرةِ. فأداروا لي ظُهورَهُم‌ لا وُجوهَهُم. 25 ومُنذُ خرَجَ آباؤُكُم مِنْ أرضِ مِصْرَ إلى هذا اليومِ وأنا أُرسِلُ إليكُم عَبـيدي الأنبـياءَ‌ كُلَّ يومٍ بِلا ا‏نقِطاعٍ. 26 فما سَمِعتُم لي ولا مِلْتُم بِآذانِكُم، بل قَسَّيتُم رِقابَكُم‌ وأسأْتُم أكثرَ مِمَّا أساءَ آباؤُكُم.
27 «وأنتَ إذا كَلَّمتَهُم بِهذا الكلامِ وما سَمِعوا لكَ، ووَعَدتَهُم وما أجابوكَ 28 فقُلْ لهُم: أنتُم هيَ الأُمَّةُ الّتي لا تسمَعُ لِصوتِ الرّبِّ إلهِها ولا تَقبَلُ التّأديـبَ. ذهَبَ الحَقُّ وا‏نقَطَعَ عَنْ أفواهِكُم».
وادي القتل
29 فَجُزِّي شَعرَكِ‌ وا‏رمي بهِ وا‏نشُدي مِرثاةً على الرَّوابـي يا ا‏بنَةَ صِهيونَ، لأنَّ الرّبَّ غَضِبَ على هذا الجِيلِ ورَفَضَهُ ونَبَذَهُ.
30 وقالَ الرّبُّ: «بَنو يَهوذا فعَلوا الشَّرَّ أمامَ عينَيَّ، فنَصَبوا أصنامَهُمُ الرَّجِسةَ‌ في البَيتِ الّذي دُعيَ بِا‏سمي ليُنَجِّسوهُ، 31 وبَنَوا مشارِفَ‌ تُوفَةَ‌ الّتي في وادي ا‏بنِ هَنُّومَ‌ لِـيَحرقوا بَنيهِم‌ وبَناتِهِم بِالنَّارِ. وأنا ما أمَرتُ بذلِكَ ولا خطَرَ بِبالي. 32 لذلِكَ تَجيءُ أيّامٌ، يقولُ الرّبُّ، لا يُقالُ فيها تُوفَةُ ولا وادي ا‏بنِ هَنُّومَ، بل وادي القَتْلِ، ويَدفِنونَ فيهِ موتاهُم‌ فلا يَبقى مَوضعٌ، 33 وتصيرُ جُثَثُ هذا الشَّعبِ مأكَلا لِطَيرِ السَّماءِ وبَهائِمِ الأرضِ ولا مَنْ يَزجُرُها. 34 وأُزيلُ مِنْ مُدُنِ يَهوذا ومِنْ شوارِعِ أورُشليمَ صوتَ الطَّرَبِ وصوتَ الفرَحِ، صوتَ العريسِ وصوتَ العروسِ، لأنَّ الأرضَ تكونُ خَرابا‌».