Paulo Epeso ya
1 Ondro Apolo dri orivoya Korineto ya oko, Paulo lävute kitoriya wari ro yasi ago esate Epeso ya. Nda usu taeri'bai azaka te lau 2 ago eji ànya te ekye: “Nyà'dobe taoma'bai ro ono nyùsu Tori Alokado te ya?”
Ànya zayitadrite ekye: “Tori Alokado gi orivoya ya, cu mèri tana ko.”
3 Paulo ejitate ekye: “Ka'do inye, bapatisi eŋwani abapatisi ami te sina ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Bapatisi Yoane rosi.”
4 Paulo atate ekye: “Bapatisi Yoane ro orivoya tana ànya se ketadrite ni takozii ànyaro yasi ri; ago nda ititate lidri Yisaraele ro ri taomane nda se kabe ikyi nda vosi ya, anjioko Yesu ya.”
5 Ondro ànya keriyi ta ono te oko, abapatisi ànya te ävuru Opi Yesu roya. 6 Paulo 'ba drí ndaro te ànya dri ago Tori Alokado ikyite ànya dri, ànya atayite kalato si ago peyi lazo Lu ro kpate. 7 Ànya cini orivoya oso lidri 'butealo foritu ronye.
8 Paulo oyite zotaeriro ya ago petate lidri ri turi ako imba na nätu, 'degwo ugu kaladiṛine ànya yibe ago ojote ànya o'bane ta Miri 'Bädri'ba Lu ro ro unine. 9 Oko rukä ànyaro eriyi ta ko ago gayizo taomane, ago gboko cini milesi ànya atayi ta undiro te ta Liti Opi rota. Ago Paulo e'be ànya te, ago ru taoma'bai te nda be, ago ondoalo ugu ta atate ànya yibe zo ŋgaembaro Turanu roya. 10 Tase ono ugu a'dote inye ndroa na ritu, tana ta'doro lidri cini se koribe wari Asia roya, Yudai ndi Atrai be eriyi ata Opi rote.
Ŋgwàagoro Sekeva ro
11 Lu ugu talaro ro amba se aye kätina ko ana oyena te Paulo si. 12 Ca boŋgo dríoyoro ndi embero kätäti dri se nda kabe drí oyo sina kode ovona iyi ugute adravo re, ago adravo ànyaro kyete, ago tori undiro fote ni ànya yasi. 13 Rukä Yudai ro se kabe aba ŋgulu ago kayibe kpa tori undiro lofo iyi ojoyite ta ono oyene ävuru Yesu rosi. Ànya atayite tori undiro ri ekye: “Mata mi ävuru Yesu, se Paulo kabe tana opena rosi.” 14 Ädrupii njidrieri, se orivoya ŋgwàagoro Kohani Fopara Yudai ro ro se äzibe Sekeva ana ro, kayi ugu ta ono oyena ni.
15 Oko tori undiro atate ànyari ekye: “Mäni Yesu te ago mäni ta Paulo rote, oko ami a'diyi owo ya?”
16 Mano se tori undiro be nda ya ana takorute ànya dri mbarasi ago nda pe ànya cini te ṛe. Ànya muyite ni zo ndaro yasi, laza be ago boŋgo ànyaro otowate. 17 Yudai ndi Atrai se cini koribe Epeso ya be keriyi ta ono tana te oko; turi so ànya cini te, ago ozo taoro para te ävuru Opi Yesu ro ri. 18 Amba taoma'bai ro ikyiyite tase ànya koloyebe iyi leyitadrina te ago ka'dayite miamba ya. 19 Amba ànya se koyeyi tetedri te ro eziyi bukui ànyaro te voaloya ago zayi ànya te miamba ya. Ànya tiyi lagye bukui rote, ago oti lagyena ro sate le tonyo mo'di ro kutu 'butenji (50,000). 20 Taoye mbaraekye ono si ata Opi ro ugu rulari gwo ago ugu omba gwo mbara be.
Amo Epeso ya
21 Ta kwoi ka'dobe vosi oko, Paulo ratate oyine Makedonia ndi Akaya be yasi ago ugu oyine Yerusalema ya, nda atate ekye: “Oyi maro lau vosi, beṛo kpa märi Roma ondrene.” 22 Ago nda zo opa'bai ritu ndaro Timoteo ndi Eraseto be te le Makedonia ya, ago nda ru tu te amba wari Asia roya.
23 Tuna gi ono si rriti kozipara a'dote Epeso ya ta Liti Opi ro rota. 24 Toka'ba aza äzite Demetrio ede beti mo'di yekalu ro lu tokoro Aretemisa rote, ago losi ndaro ezi ŋga amba te losi'bai ri. 25 Ago nda zi ànya cini te voaloya ndi azaka se losi nai ojobe rere ànyaro be ana be ago atate ànyari ekye: “Mano kwoi mini ṛote ŋgaamba kikyi ämäri ni losi ono yasi. 26 Yauono, andivo amiro mindre ṛote ago nyeri tase mano se Paulo ono kabe ugu oyena ono te. Nda ka ata ekye lu se lidri kede beni 'do ko lu yi, ago yauono nda toza lidri amba, Epeso ya noŋwa ono te ndi wari cini Asia ro yasi be. 27 Rriti orivoya, anjioko losi amaro ono kaoye te a'done ävuru kozi be. Ko gialo 'do ayani, oko rritina aza kpa anjioko yekalu lu tokoro Aretemisa para ro kaoye te a'done ta awi ro ago 'desipara anyaro eperena 'da, lu tokoro se 'dicini Asia ya ndi 'bädri cini yasi kabe mätuna ono.”
28 Ondro lowa keri ata kwoi te oko, ànya a'dote kyilaro ago etoyi totrete ekye: “Aretemisa Epeso ro orivoya ni para!” 29 Amo larirute 'bakici yasi kpeye, lowa ru Gayo ndi Arisetareku, Makedonia'bai se ritu se kayi ugu aba Paulo be ono te ago du'duyi ànya te zo 'desi oji oyero ya. 30 Paulo andivona lete oyine lowa mile, oko taoma'bai lagayi nda tezo. 31 Rukä drikaca'bai wari ro, se orivoya bereazii ndaro, zoyi lazo kpate ndäri ugu rulo'basi ko ndäri andivo ndaro ka'dane zo 'desi oji oyero ya. 32 Caoko kalakoto cini a'dote amo ro, lidri rukä ugu totrete ta alo be, azakana ugu totrete ta azaka be tana amba ànyaro niyi tase ànya 'deyibe kalakotone tana ro ko. 33 Rukä lidri ro lociyi Alegezanda te ta ono ya, ago Yudai 'bayi nda te oyine mileya. 'Dooko Alegezanda kanda drí ndaro te lidri ri a'done titiro, ago ojote ta atane yi gagaza. 34 Oko ondro ànya kuniyi te nda Yuda yi oko, ànya cini treyite troalo ta alo si saa na ritu ekye: “Aretemisa Epeso ro ni para!” 35 Äduro oko egyi'ba 'bakici ro 'ba lidri te a'done njuru. Nda atate ekye: “Epeso'bai azi! 'Dicini ni ṛote anjioko 'bakici Epeso ro orivoya ni gaga'ba yekalu Aretemisa para ro ro ago kuni alokado se e'dete vuru ni vo'buyakuru yasi ro. 36 'Diaza ni ko kala ŋga kwoi ro ogane. Ka'do inye beṛo ämiri a'done njuru ago ko ämiri ŋgakozi oyene. 37 Nyezi lidri kwoi te noŋwa se ca topayi ŋga yekalu ro kote ago atayi taundiro aza kote lu amaro tokoro lomvo. 38 Ondro Demetrio ndi losi'bai ndaro be ka'doyi te ŋga kicu be 'diaza lomvo, ama orivoya drikaca be ago tu be ondoalo vure oyeza; änina 'di kicune lau ayani. 39 Oko ondro ka'do ta azaka ka'dote drigba se mile ezine, andena tana 'da ŋgyero vo kalakoto ro 'bakici'bai roya. 40 Tana tase ka'dobe ondro ono ya, rriti orivoya ikicuna ama ndi ta amo ono rota, kalaogavo i'do ta amo ono rota, ago mänina ko takado atane tana ro.” 41 Ata ono vosi oko, nda pere kalakoto te.
بولس في أفسس
1 وبَينَما أبلّوسُ في كورِنثوسَ، وصَلَ بولُسُ إلى أفسُسَ، بَعدَما قطَعَ أواسِطَ البلادِ، فوَجَدَ فيها بَعضَ التلاميذِ. 2 فقالَ لهُم: «هَلْ نِلتُمُ الرّوحَ القُدُسَ عِندَما آمَنتُم؟» قالوا: «لا، ولا سَمِعنا حتى بوجودِ الرّوحِ القُدُسِ». 3 فقالَ: «وأيّ مَعمودِيّةٍ تَعَمّدتُم؟» قالوا: «مَعمودِيّةَ يوحنّا». 4 فقالَ بولُسُ: «عَمّدَ يوحنّا مَعمودِيّةَ التّوبَةِ، داعيًا النّاسَ إلى الإيمانِ بالذي يَجيءُ بَعدَهُ، أي بـيَسوعَ».
5 فلمّا سَمِعوا هذا الكلامَ، تَعمّدوا باَسمِ الرّبّ يَسوعَ. 6 ووضَعَ بولُسُ يدَيهِ علَيهِم، فنَزَلَ علَيهِمِ الرّوحُ القُدُسُ وأخَذوا يتكَلّمونَ بِلُغاتٍ غيرِ لُغتِهِم ويَتنَــبّأُونَ. 7 وكانوا نحوَ اَثنَي عشَرَ رَجُلاً.
8 ودخَلَ بولُسُ المَجمعَ فأخَذَ يَتَحدّثُ بِجُرأةٍ عَنْ مَلكوتِ اللهِ مُدّةَ ثلاثَةِ أشهُرٍ، يُجادِلُ الحاضِرينَ ويُحاولُ إقناعَهُم. 9 فعانَدَ بَعضُهُم ورفَضوا أنْ يُؤمنوا بل تكَلّموا بالسّوءِ على مَذهَبِ الرّبّ عِندَ الجماعةِ كُلّها. فترَكَهُم بولُسُ واَنفَرَدَ بالتلاميذِ يُحادِثُهُم كُلّ يومٍ في مدرَسةِ تيرانّوسَ. 10 ودامَت هذِهِ الحالُ مُدّةَ سَنتَينِ، حتى سَمِعَ جميعُ سكّانِ آسيةَ مِنْ يَهودٍ ويونانيّينَ كلامَ الرّبّ.
أبناء سكاوا
11 وكانَ اللهُ يُجري على يَدِ بولُسَ مُعجِزاتٍ عجيبةً، 12 حتى صارَ النّاسُ يأخذونَ إلى مَرضاهُم ما لامَسَ جَسَدَهُ مِنْ مَناديلَ أو مآزرَ، فتَزولُ الأمراضُ عنهُم، وتَخرُجُ الأرواحُ الشرّيرَةُ.
13 وحاوَلَ بَعضُ اليَهودِ المُتجَوّلينَ الذينَ يَطرُدونَ الأرواحَ الشرّيرةَ أنْ يَستَخدِموا اَسمَ الرّبّ يَسوعَ، فكانوا يَقولونَ للأرواحِ الشرّيرةِ: «آمُرُكَ باَسمِ يَسوعَ الذي يُــبَشّرُ بِه بولُسُ». 14 وكانَ لأحدِ رُؤساءِ كَهنَةِ اليَهودِ، واَسمُهُ سكَاوا، سَبعَةُ أبناءٍ يَحتَرِفونَ هذِهِ الحِرفَةَ. 15 فأجابَهُمُ الرّوحُ الشرّيرُ: «أنا أعرِفُ يَسوعَ، وأعلَمُ مَنْ هوَ بولُسُ. أمّا أنتُم فمَنْ تكونونَ؟» 16 فهجَمَ علَيهِم الرّجُلُ الذي فيهِ الرّوحُ الشرّيرُ وتمَكّنَ مِنهُم كُلّهِم وغَلَبهُم، فهَرَبوا مِنَ البـيتِ عُراةً مُجَرّحينَ.
17 فسَمِعَ أهلُ أفسُسَ كُلّهُم، مِنْ يَهودٍ ويونانيّينَ، بِهذِهِ الحادِثَةِ، فمَلأهُمُ الخوفُ. وتَعَظّمَ اَسمُ الرّبّ يَسوعَ. 18 فجاءَ كثيرٌ مِنَ المُؤمنينَ يعتَرِفونَ ويُقِرّونَ بِما يُمارِسونَ مِنْ أعمالِ السّحْرِ. 19 وجمَعَ كثيرٌ مِنَ المُشَعوِذينَ كُتُبَهُم وأحرَقوها أمامَ أنظارِ النّاسِ كُلّهِم. وحسَبوا ثمَنَ هذِهِ الكُتُبِ، فبلغَ خمسينَ ألفَ قِطعةٍ مِنَ الفِضّةِ. 20 وهكذا كانَ كلامُ الرّبّ ينتَشِرُ ويَقوى في النّفوسِ.
فتنة في أفسس
21 وبَعدَ هذِهِ الأحداثِ عزَمَ بولُسُ أنْ يمُرّ بِمكدونِـيّةَ وآخائِـيّةَ وهوَ في طريقِهِ إلى
أُورُشليمَ، وقالَ: «بَعدَ إقامتي فيها، يَجبُ علَيّ أنْ أرى رومةَ أيضًا». 22 فأرسَلَ إلى مكدونِـيّةَ اَثنينِ مِنْ مُعاوِنيهِ وهُما تيموثاوُسُ وأرَسْتُسُ. وأمّا هوَ، فتَأخّرَ مُدّةً في آسيةَ.
23 وحدَثَت في ذلِكَ الوقتِ فِتنَةٌ صاخِبَةٌ هَدَفُها مَذهبُ الرّبّ، 24 لأنّ صائِغًا اَسمُهُ ديمتريوسُ كانَ يَصنَعُ هياكلَ مِنْ فِضّةٍ تُمَثّلُ هَيكَلَ الإلهَةِ أرطاميسَ، فيكسِبُ الصّنّاعُ مِنْ ذلِكَ مالاً كثيرًا. 25 فجمَعَ بَينَهُم وبَينَ زُملائِهِم في هذِهِ الصّناعَةِ وقالَ لهُم: «تَعرِفونَ، أيّها الإخوانُ، أنّ رَخاءَنا يَقومُ على هذِهِ الصّناعةِ. 26 فأنتُم رأيتُم وسمِعتُم كيفَ أقنَعَ هذا المدعوّ بولُسُ وأغوى كثيرًا مِنَ النّاسِ هُنا في أفسُسَ وفي مُعظَمِ أنحاءِ آسيةَ بِقولِهِ إنّ الآلهَةَ التي تَصنَعُها الأيدي ما هيَ آلهةٌ. 27 وهذا خَطَرٌ يُؤَدّي إلى الاستِهانَةِ بِصناعَتِنا، لا بل يُعرّضُ هَيكَلَ الإلهةِ العظيمةِ أرطاميسَ للازدِراءِ ويُهدّدُ عَظَمَتَها بالانهيارِ، وهيَ التي يَعبُدُها جميعُ النّاسِ في آسيةَ وفي العالَمِ كُلّهِ!»
28 فلمّا سَمِعَ الحاضرونَ هذا الكلامَ غَضِبوا كثيرًا وأخذوا يَصيحونَ: «العَظمةُ لأرطاميسَ، إلهةِ أفسُسَ!» 29 وعَمّ الشغَبُ المدينةَ كُلّها. فهَجموا دَفعةً واحدةً على غايوسَ وأرستَرخُسَ، وهُما مكدونيّانِ يُرافِقانِ بولُسَ في رِحلَتِهِ، وجَرّوهُما إلى مَلعبِ المدينةِ. 30 وأرادَ بولُسُ أن يُواجِهَ الجُموعَ، فمَنعَهُ التلاميذُ. 31 وأرسَلَ إلَيهِ بَعضُ أعيانِ آسيةَ مِنْ أصدقائِهِ يَرجُونَ مِنهُ أنْ لا يَتَعرّضَ لِخَطَرِ الذّهابِ إلى الملعبِ.
32 وسادَتِ الفَوضى، فكانَ بَعضُهُم يُنادونَ بِشيءٍ، وبَعضُهُم بِشيءٍ آخَرَ، وأكثرُهُم يَجهَلونَ لِماذا اَجتَمعوا. 33 ودفَعَ اليَهودُ إسكندَرَ إلى الأمامِ، فأشارَ بـيدِهِ يُريدُ أنْ يُخاطِبَ الجُموعَ. 34 فلمّا عرَفوا أنّهُ يَهودِيّ أخذوا يَصيحونَ بِصوتٍ واحدٍ نحوَ ساعتينِ: «العَظمَةُ لأرطاميسَ، إلهةِ أفسُسَ!»
35 ثُمّ تَمكّنَ كاتِبُ حاكِمِ المدينةِ مِنْ تَهدِئةِ الجُموعِ حينَ قالَ لهُم: «يا أهلَ أفسُسَ! لا يَجهَلُ أحدٌ أنّ مدينةَ أفسُسَ هيَ حارِسَةُ هَيكَلِ أرطاميسَ العظيمةِ والصّنمِ الذي هبَطَ مِنَ السّماءِ. 36 لا خِلافَ في ذلِكَ، إذًا علَيكُم أنْ تَهدأوا ولا تتَهَوّروا. 37 جِئتُم بِهَذينِ الرّجُلينِ، ولا أحدَ مِنهُما اَنتَهَكَ حُرمَةَ أرطاميسَ إلهتِنا أو جدّفَ علَيها. 38 وإذا كانَ لِديمتريوسَ وأهلِ صِناعتِهِ شكوى على أحدٍ، فهُناكَ قُضاةٌ وحُكّامٌ فليَذهبوا إلَيهِم. 39 وإذا كانَ لكُم دَعوى أُخرى، فالحُكمُ فيها يكونُ في جَلسةٍ قانونيّةٍ، 40 لِئَلاّ نَتَعرّض لِتُهمةِ العمَلِ على إثارَةِ الفِتنَةِ في ما جرى اليومَ. فلا عُذْرَ لنا في هذا التّجَمّعِ». 41 وصرَفَ الجُموعَ بَعدَما قالَ هذا الكلامَ.