Kyila Siria be
1 Benadada 'bädri'ba Siria ro otokala kyila'bai cini ndaro rote voaloya; 'bädri'bai 'butenätu foritu azaka dro'berute nda be, farasii ndi arabia kyilaro ànyaro yibe, ago nda oyite ago mudri Samaria rote, ago ye kyila te sina. 2 Nda zo lazo'bai te 'bakici ya Aba 'bädri'ba Yisaraele ro re, ago atate ndäri ekye: “Ono ni tase Benadada katabe owo ekye: 3 Mo'di miro ndi logo läguläguro miro be orivoya maro; 'ditoko kadokado miro ndi ŋgwai miro be kpa orivoya maro.”
4 Ago Aba 'bädri'ba Yisaraele ro zatadrite ekye: “Ka'do ndi inye 'desi maro male tadrite mate miro ndi ŋgase cini ma be sina ono be.”
5 Lazo'bai goyi egoyite kpa to'di Aba re lazo aza be ni Benadada resi ekye: “Mazo lazo te miri makye: Nyozo mo'di miro, logo läguläguro miro, 'ditoko miro ndi ŋgwai miro be märi. 6 Ka'do inye mazona otaozo'bai maro 'da mire ondo saa nonye, ago ànya uṛinayi ya zo'desi miri ro miro ro 'da ndi zo ya otaozo'bai miro robe, ago urunayi ŋgase cini tana kusi ànya be 'da.”
7 'Dooko Aba 'bädri'ba Yisaraele ro zi dri'bai cini wari yasi te, ago atate ekye: “Yauono mìndre, mano ono ka rriti ezi, tana nda ezo lazo te märi nda le 'ditoko maro ndi ŋgwai maro be, mo'di maro ndi logo läguläguro maro be, ago nda kezo lazo be maga kote zo.”
8 Dri'bai cini ndi lidri cini be zayitadrite ekye: “Nyeri ta ndaro ko ago mile ta ndaro drina ko.”
9 Ta'dota Aba logotate lazo'bai Benadada ro ri ekye: “Nyìti ta 'desi 'bädri'ba maro ri mìkye: ‘Ŋgase cini milebe ni ma ruindu'ba miro rigyesi käti iyi mayena ndi; oko ŋgase nyejibe yauono mänina ko oyene.’ ”
Ago lazo'bai oyiyite ago itiyi tana te 'desi ànyaro ri. 10 Benadada go zo lazo te ndäri ago atate ekye: “Mi'ba lui keza ma ago kufu ma ri, ondro ka'do mepere Samaria kote ago lidri maro kokoto 'bolotona kote twi drì ànyaro ya owo.”
11 Ago 'bädri'ba Yisaraele ro zatadrite ekye: “Nyiti ta 'Bädri'ba Benadada ri mikye: Kyila'ba se ŋgye ŋgyi drî ko käti teinye kyila oyeako, oko oyena vosi ayani.”
12 Ondro Benadada kusu lazo ono te 'dooko nda dri ugu ŋga umvuvoya 'bädri'bai azii be gawa ya oko, nda atate lidri ndaro ri ekye: “Nyà'do teri nja 'bakici gotane, ago ànya rayirute 'bakici lomvosi.”
13 Ago nebi alo aza ikyite loto Aba 'bädri'ba Yisaraele ro re ago atate ekye: “Ono ni tase OPI kabe atana owo ekye: Inye'do mindre lowa se cini amba ono ndi ya? Mindre, mozona ànya ndi drì miro ya tu ono si; ago minina ndi anjioko ma ni OPI owo.”
14 Ago Aba ejitate ekye: “A'diyi a'dona ni kyilaoye'bai ro ya?” Nebi zatadrite ekye: “Opi atani nonye ekye Kyila'bai agoànjiro drikaca wari'bai wari cini iyi ro zele oyena ni.”
'Dooko 'bädri'ba ejitate ekye: “A'di etona kyila niya?” Nebi zatadrite ekye: “Mi.”
15 'Dooko 'bädri'ba ṛikala kyila'bai agoànjiro drikaca wari'bai wari cini iyi ro zele rote, ànya orivoya cini kama ritu 'butenätu foritu (232); ago 'do vosi nda oto kala kyila'bai cini Yisaraele rote, vona cini orivoya kutu njidrieri (7,000).
16 Ànya foyite tesi kitudiri si, 'dooko Benadada yi dri iyi ufuvoya ŋga umvusi gawa ya 'bädri'bai se butenätu foritu kikyibe ndana opa kai yibe. 17 Kyila'bai agoànjiro drikaca wari'bai wari cini iyi ro zele foyite tesi käti. Ago Benadada zo votäkyi'bai te, ago ànya egoyi itiyi tate ndäri ekye: “Kyila'bai kate eziikyi ni Samaria yasi.” 18 Nda ozo otate ekye: “Ondro ka'do ànya kayite ikyi taliatokpe ta mìru ànya lidriidriro; kode ondro ànya kayi ikyi kyila oye, mìru ànya lidriidriro.”
19 Ndi kyila'bai se agoànjiro kai gotayi ŋga te käti, ndi kyila'bai se kosobe ànya vo iyi etoyi kpa gwo. 20 Ago 'dialo fu mano se nda kabe kyila oye sina 'do te; ago Siria'bai muyite, ago kyila'bai Yisaraele ro soyite ànya vo, oko Benadada 'bädri'ba Siria ro pavote mute farasi si ndi farasi'bai azaka be. 21 Ago Aba 'bädri'ba Yisaraele ro fote vo kyila roya, ago ru farasii te ndi arabia kyilaro yibe, ago tufu Siria'bai te ŋgatufu amba si.
22 'Dooko nebi se ana ikyite loto 'Bädri'ba Yisaraele ro re, ago atate ndäri ekye: “Nya'do agoago be ago tase oyene miri nyusu tavona kadoro; tana duru kabe ego 'do si 'bädri'ba Siria ro ikyina 'da kyila be kpa to'di midri.”
Ŋgagota Ṛiri Siria'bai ro
23 Dri'bai losi ro 'bädri'ba Siria ro ro atayite ndäri ekye: “Lui Yisaraele'bai ro orivoya lui lutu ro, 'bani 'deyigwo a'done mbara be ndra ämädrisi wo; oko mì'de màye kyila ànya yibe vorriro ya, 'dooko endaro mà'dona ndi mbara be ndra ànya drisi. 24 Ago miye nonye; nyana 'bädri'bai 'butenätu foritu iyi ni vo ànyaro yasi, ago migo mi'ba otaozo'bai kyila'bai ro vo ànyaro yasi. 25 Nyotokala kyila'bai ro oso kyila'bai miro se kepererube ana ronye, farasii ndi arabia kyilaro be oso käti ana ronye, 'dooko màye kyila robe Yisaraele'bai be vorriro ya, endaro 'dooko mà'dona ndi mbara be ndrani ànya drisi.”
Ago 'Bädri'ba Benadada letadri ànyaro te, ago yete oso inye. 26 Duru kogo kesate oko Benadada otokala Siri'bai rote ago oyiyite Afeka ya, kyila oyene Yisaraele'bai be. 27 Ago lidri Yisaraele ro otokalate, ago oyiyite drî ànyaro utune; ago otoyi gawa te ànya mile oso gboko ritu indri ro ronye, oko Siri'bai takoyi wari te kpeye.
28 Ago nebi alo aza ikyite Aba 'bädri'ba Yisaraele ro re ago atate ndäri ekye: “Ono ni tase OPI kabe atana owo ekye: ‘Tana Siria'bai atayite ekye OPI orivoya lu lutui ro oko nda ko orivoya lu vodelei ro, ka'do inye mozona lowa se, amba ono ndi drì miro ya, ago minina ndi anjioko ma ni orivoya OPI owo.’ ”
29 Ago Siria'bai ndi Yisaraele'bai be otoyi gawa ànyaro te miäwuäwuro azi be ago riyite kigye u'duna njidrieri. 'Dooko u'du njidrieri si oko, ànya etoyi kyila oyete, ago lidri Yisaraele ro tufuyi kyila'bai se kaaba pasi Siria'bai rote kutu kama alo (100,000) u'du alo ya.
30 Ago anjokona muyite 'bakici Afeka roya; ago tiṛi 'bakici ro tisite lidri kutu 'buteritu fonjidrieri (27,000) se ke'bebe kai dri.
Benadada mu kpate, ago cite ya yasi zo aza roya 'bakici ya. 31 Ago dri'bai losi ro ndaro oyiyi atayite ndäri ekye: “Mindre, mèri ta be ekye: 'Bädri'bai Yisaraele ro orivoya 'bädri'bai yauni ro ka'do inye mi'ba mèmbe gunia ama kundu ago mèmbe iba drî amaro yasi, ago mòyi 'bädri'ba Yisaraele ro re; kode nda opana adri amaro 'da.” 32 Ago ànya embeyi gunia te ànya kundusi, ago embeyi iba te drî ànyaro yasi ago oyiyite 'bädri'ba Yisaraele ro re ago atayite ndäri ekye: “Ruindu'ba miro Benadada ekye: ‘Molo'baru miri nye'be ma orine lidriidriro.’ ”
Ago Aba zatadrite ekye: “Inye'do nda dri gi lidriidriro ya? Nda orivoya ädrupi maro!”
33 Dri'bai losi ro Benadada ro kai ṛo orivoya mio'ba be takado ta ago epayi tadri ndaro te ndriŋwa ago atayite ekye: “Owo, Benadada orivoya ädrupi miro.”
'Dooko Aba atate ekye: “Nyòyi nyèzi nda.” Ndi Benadada ikyite ndare; ago nda 'ba nda te itune ndare arabia kyilaro ndaro ya. 34 Ago Benadada atate ndäri ekye: “'Bakicii se täpi maro kurube ni täpi miro rigyesi iyi mologona 'da miri, ago andivo miro migo nyologyena ŋga ndi Damaseka ya, oso täpi maro koyebe Samaria ya ronye.”
Ago Aba zatadrite ekye: “Me'bena mi ndi oyine dritai ro ata kwoi voro.” Ago nda 'ba tao'baro te nda be ago e'be nda te oyine.
Nebi Alo aza Kozi Aba te
35 Nebi alodi aza atate manoazi ndaro nebi ro ri ota OPI rosi ekye: “Molo'baru miri, mi'bi ma.” Oko mano ana gazo nda o'bine. 36 'Dooko nda atate ekye: “Tana miro ota OPI ro kote ono, mindre, ondro nyoyite dori maresi oko ibi osina mi 'da ṛi.” Ago ondro nda koyite dori ni anya resi oko, ibi 'bedrite nda be ago si nda te ṛi.
37 'Dooko nebi gi ana go usu mano aza te, ago atate ndäri ekye: “Molo'baru miri mi'bi ma,” ago mano se ana 'bi nda te, ago 'bi nda te laza be. 38 Ndi nebi ana oyite, ago rite 'bädri'ba kwotene liti biṛi ya, nda toza andivo ndaro te to mi ndaro te uvuuvuro bandasi si. 39 Ago ondro 'bädri'ba kate ugu lävu oko, nda ayodrite 'bädri'ba ri ekye: “Ma ruindu'ba miro, ma'dote orivoya kyila oyevoya kitoriya kyila roya; ago mindre kyila'ba aza amaro ezi kyila'baazi aza te mare, ago atate märi ekye: ‘Mindrevo mano ono ro, ondro nda kumute, äfuna mi ayani vona ro kode nyozona talentaro alo mo'di ro ayani.’ 40 Ago ma dri orivoya losi azaka oyevoya noŋwa ago lau oko, mano ana pavote.”
'Bädri'ba Yisaraele ro atate ndäri ekye: “Miye vure mi modo ro ṛote, ago nyojo odra be.”
41 'Dooko nda onji bandasi te ndriŋwa ni mi ndaro yasi, ago dori 'bädri'ba Yisaraele ro nite anjioko nda ni alo aza nebii ro owo. 42 'Dooko nebi ana atate 'bädri'ba ri ekye: “Ono ni tase OPI kabe atana owo ekye: ‘Tana mi'ba mano se mozobe mirigye ufune ono te oyine ono, äfuna te adri miro ayani vo adri ndaro roya ago utufuna te lidri miro ayani vo ndaro roya.’ ”
43 Ago 'bädri'ba Yisaraele ro oyite 'bäru Samaria ya milo'belo'bero ago tusuro amba.
حصار السامرة
1 وحشَدَ بَنهَدَدُ مَلِكُ آرامَ كُلَّ جيشِهِ ومعَهُ خَيلٌ ومَركباتٌ وا‏ثْنانِ وثَلاثونَ مَلِكا وصَعِدَ إلى السَّامِرةِ وحاصَرَها. 2 وأوفَدَ رُسُلا إلى أخابَ مَلِكِ إِسرائيلَ، فجاؤوا إلى المدينةِ 3 وقالوا لَه: «هذا ما يقولُ بَنهَدَدُ: سَلِّمْ لي فِضَّتَكَ وذهَبَك وكُلَّ زَوجاتِكَ وأحسَنَ بَنيكَ». 4 فأجابَ مَلِكُ إِسرائيلَ: «كما قلتَ يا سيِّدي المَلِكُ. أنا وجميعُ ما أملِكُ». 5 فرجَعَ الرُّسُلُ ثانيةً وقالوا لأخابَ: «هذا ما يقولُ بَنهَدَدُ: أمَرْتُكَ أنْ تُسَلِّمَ لي فِضَّتَكَ وذهَبَك وزَوجاتِكَ وبَنيكَ. 6 وغدا وفي مِثلِ هذِهِ السَّاعةِ أُرسِلُ رِجالي لِـيُفتِّشوا بَيتَكَ وبُيوتَ حاشيتِكَ، ويضَعوا أيديَهم على كُلِّ ثمينٍ».
7 فدَعا المَلِكُ أخابُ جميعَ شُيوخِ البِلادِ وقالَ لهُم: «إعلَموا وا‏شهَدوا أنَّ هذا الرَّجُلَ يطلُبُ الشَّرَّ، لأنَّهُ أرسَلَ إليَّ يطلُبُ نِسائي وأبنائي وفِضَّتي وذهَبـي فما مَنَعتُها عَنهُ». 8 فقالَ لَه جميعُ الشُّيوخِ وجميعُ الشَّعبِ: «لا تسْمعْ لَه ولا تَقبَلْ». 9 فقالَ أخابُ لرُسُلِ بَنهَدَدَ: «قولوا لِسيِّدي المَلِكِ: كُلُّ ما طَلَبتَهُ منِّي أوَّلَ مرَّةٍ أفعَلُهُ، وأمَّا ما تطلُبُهُ منِّي الآنَ فلا قُدرَةَ لي علَيهِ‌». فذهَبَ الرُّسُلُ بِهذا الجوابِ. 10 فعادَ بَنهَدَدُ وأرسَلَ إليهِ يقولُ: «وَيلٌ لي مِنَ الآلِهَةِ إذا لم أُدَمِّرِ السَّامِرةَ فرُكامُها لا يكفي ليَملأَ أكُفَّ كُلِّ هؤُلاءِ الرِّجالِ الّذينَ يَتبَعونَني». 11 فأجابَ مَلِكُ إِسرائيلَ: «قولوا لَه: الفخرُ لا لِمَنْ يُحارِبُ، بل لِمَنْ ينتَصِرُ». 12 فلمَّا سَمِعَ بَنهَدَدُ هذا الكلامَ وهوَ يشربُ معَ المُلوكِ في الخيامِ قالَ لِرِجالِهِ: «خُذوا مَواقِعَكُم». فأخَذوا مَواقِعَهُم في مُحاصرةِ المدينةِ.
13 فتَقَدَّمَ نَبـيٌّ إلى أخابَ مَلِكِ إِسرائيلَ وقالَ لَه: «هذا ما قالَ الرّبُّ: أرَأيتَ كُلَّ هذا الجيشِ العظيمِ؟ سأُسَلِّمَهُ إلى يَدِكَ اليومَ لِتَعلَمَ أنِّي أنا الرّبُّ». 14 فأجابَ أخابُ: «على يَدِ مَنْ؟» فقالَ: «هذا ما قالَ الرّبُّ: على يَدِ حرَسِ رُؤساءِ الأقاليمِ». قالَ: «فمَنْ يـبدَأُ القِتالَ؟» قالَ: «أنتَ». 15 فأحصى أخابُ حرَسَ رُؤساءِ الأقاليمِ، فكانوا مئَتَينِ وا‏ثنَينِ وثَلاثينَ رَجُلا. وأحصى بَعدَهُم سائِرَ الجُنودِ مِنْ جميعِ بَني إِسرائيلَ، فكانوا سبعةَ آلافٍ.
16 فهَجَمَ أخابُ بَعدَ الظُّهرِ وكانَ بَنهَدَدُ يشربُ ويسكرُ في الخيامِ، هوَ والمُلوكُ المُناصِرونَ لَه وعدَدُهُم ا‏ثْنانِ وثَلاثونَ مَلِكا. 17 هَجَمَ أوَّلا حرَسُ رُؤساءِ الأقاليمِ، فأرسَلَ بَنهَدَدُ يَستَخبِرُ فقيلَ لَه: «نفَرٌ مِنَ السَّامِرةِ». 18 فقالَ: «أُقبُضوا علَيهِم أحياءَ مُسالِمينَ كانوا أم مُقاتِلينَ». 19 فقادَ الحرَسُ القِتالَ والجيشُ وراءَهُم، 20 فقُتِلَ كُلُّ مَنِ ا‏عتَرَضَهُم فهَرَبَ الآراميُّونَ أمامَ جيشِ إِسرائيلَ. ونَجا بَنهَدَدُ مَلِكُ آرامَ على فرَسٍ معَ الفِرسانِ. 21 وطارَدَهُم مَلِكُ إِسرائيلَ، فأخَذَ الخَيلَ والمَركباتِ معَ الفُرسانِ وأنزَلَ بِهِمِ الهزيمةِ.
22 فتَقَدَّمَ النَّبـيُّ إلى مَلِكِ إِسرائيلَ وقالَ لَه: «إنتَبِهْ: وجَهِّزْ نفسَكَ لِمَعركةٍ ثانيةٍ، لأنَّ مَلِكَ آرامَ سيَصعَدُ لِمُحارَبَتِكَ في الرَّبـيعِ».
عودة الآراميـين إلى القتال
23 وقالَ رِجالُ آرامَ لِلمَلِكِ: «آلِهةُ إِسرائيلَ آلِهةُ جِبالٍ ولِذلِكَ غلَبونا، لكِنْ إذا حارَبنا في السَّهلِ نَغلِبُهُم 24 نصيحَتُنا: إعزِلِ المُلوكَ وعيِّنْ مكانَهُم قادَةً. 25 وا‏حشُدْ جيشا كبـيرا تماما كالّذي خَسِرتَهُ، على عدَدِ خَيلِهِ ومَركباتِهِ، فنُقاتِلَهُم في السَّهلِ ونغلِبَهُم». فسَمِعَ مِنهُم وعَمِلَ بِنَصيحَتِهِم.
26 وفي الرَّبـيعِ حشَدَ بَنهَدَدُ جيشا مِنَ الآراميِّينَ وصَعِدَ إلى أفيقَ‌ لِمُحاربةِ إِسرائيلَ. 27 وا‏حتَشَدَ جيشُ إِسرائيلَ وتجَهَّزوا لِقِتالِهِم فخيَّموا قُبالَتَهُم مُنقَسِمينَ إلى قِسمَينِ، كأنَّهُم قطيعانِ صغيرانِ مِنَ المعزى، وأمَّا الآراميُّونَ فمَلأوا الأرضَ. 28 فتَقَدَّمَ رَجُلُ اللهِ إلى مَلِكِ إِسرائيلَ وقالَ لَه: «هذا ما قالَ الرّبُّ: بِما أنَّ الآراميِّينَ قالوا إنَّ الرّبَّ هوَ إلهُ جِبالٍ لا إلهَ سُهولٍ فأنا سأُسَلِّمُ إلى يَدِكَ كُلَّ هذا الجيشِ العظيمِ لِتَعلَمَ أنتَ وبَنو إِسرائيلَ أنِّي أنا هوَ الرّبُّ». 29 فعَسكَرَ الآراميُّونَ مُقابِلَ بَني إِسرائيلَ سِتَّةَ أيّامٍ. ولمَّا كانَ اليومُ السَّابعُ اشتَبَكوا في الحربِ، فقتَلَ بَنو إِسرائيلَ مِنَ الآراميِّينَ مئَةَ ألفِ رَجُلٍ في يومٍ واحدٍ. 30 وهربَ الباقونَ وعَدَدُهُم سبعةٌ وعِشرونَ ألفَ رَجُلٍ إلى مدينةِ أفيقَ، فسَقَطَ علَيهمِ السُّورُ وماتوا. وهربَ بَنهَدَدُ أيضا إلى المدينةِ وا‏ختَبَأ في غُرفَةٍ. 31 فقالَ لَه رِجالُهُ: «سَمِعْنا أنَّ مُلوكَ إِسرائيلَ رُحَماءُ، فدَعْنا نذهَبُ الآنَ إلى مَلِكِ إِسرائيلَ بِمُسوحٍ على أجسادِنا وحِبالٍ حَولَ أعناقِنا، لعَلَّهُ يعفو عَنكَ». 32 فشَدُّوا مُسوحا على أجسادِهِم وحبالا حَولَ أعناقِهِم وجاؤوا إلى مَلِكِ إِسرائيلَ وقالوا: «عَبدُكَ بَنهَدَدُ يتَوَسَّلُ أنْ تعفوَ عَنهُ»، فقالَ: «أحَيٌّ هوَ بَعدُ هوَ كأخي». 33 فتَفاءَلوا وا‏نتَهَزوا الفُرصةَ وقالوا: «نعم، بَنهَدَدُ أخوكَ». فقالَ: «إذهَبوا وجيئوني بهِ». فخرَجَ إليهِ بَنهَدَدُ، فأصعَدَهُ أخابُ على المَركبةِ. 34 فقالَ لَه بَنهَدَدُ: «المُدُنُ الّتي أخذَها أبـي مِنْ أبـيكَ أرُدُّها إليكَ، وفي دِمَشقَ تُقيمُ لكَ أسواقا كما فعَلَ أبـي في السَّامِرةِ». فأجابَهُ أخابُ: «وأنا أُخلي سَبـيلَكَ بِهذا العَهدِ». وقطَعَ لَه عَهدا وأخلى سبـيلَهُ.
حكم الله على أخاب
35 وأمرَ الرّبُّ واحدا مِنَ الأنبـياءِ أنْ يقولَ لِرفيقِهِ: «إضرِبْني». فرَفَضَ أنْ يضرِبَهُ. 36 فقالَ لَه: «بِما أنَّكَ ما أطَعْتَ أمرَ الرّبِّ، يقتُلُكَ أسدٌ عِندَ ا‏نْصِرافِكَ مِنْ عِندي». فلمَّا ا‏نْصَرَفَ مِنْ عِندِهِ لَقيَهُ أسدٌ فقَتَلَهُ. 37 ثُمَّ صادفَ رَجُلا آخَرَ، فقالَ لَه: «إضرِبْني». فضَرَبَهُ ضَربةً فجرَحَهُ. 38 فتَنَكَّرَ النَّبـيُّ بِبُرقُعٍ على عينَيهِ ووقَفَ على طريقٍ يسلُكُها المَلِكُ. 39 فلمَّا مَرَّ المَلِكُ ناداهُ النَّبـيُّ وقالَ: «خَرَجْتُ يا سيِّدي إلى وسَطِ المعركةِ، فجاءَني أحدُهُم بِأسيرٍ مِنَ الأعداءِ وقالَ لي: أُحرُسْ هذا الرَّجُلَ، وإنْ أفلَتَ مِنكَ تكونُ حياتُكَ بدلا مِنْ حياتِهِ أو تَدفَعُ لي ثَلاثَةَ آلافِ قِطعةٍ مِنَ الفِضَّةِ. 40 فبـينَما كُنتُ مَشغولا يا سيِّدي ا‏ختَفى الرَّجُلُ». فقالَ لَه المَلِكُ: «أنتَ الّذي حكَمْتَ على نفْسِكَ». 41 فأسرَعَ النَّبـيُّ وأزاحَ البُرْقعَ عَنْ عَينَيهِ، فعَرَفَهُ المَلِكُ أنَّهُ مِنَ الأنبـياءِ‌. 42 فقالَ لَه النَّبـيُّ: «هذا ما قالَ الرّبُّ: بِما أنَّكَ أطلَقتَ مِنْ يَدِكَ رَجُلا هدَرْتُ دَمَهُ تكونُ حياتُكَ بدلا مِنْ حياتِهِ، وشعبُكَ بدلا مِنْ شعبِهِ». 43 فرَجَعَ مَلِكُ إِسرائيلَ إلى بَيتِهِ في السَّامِرةِ وهوَ قَلِقٌ حزينٌ.