Mätu 'Bädri'ba Solomo ro ta Tavouni rota
(1 'Bädri'bai 3:1-15)
1 Solomo, ŋgwa 'Bädri'ba Dawidi ro tomba miri 'bädri'ba ndaro rote, ago Opi Lu ndaro äṛu nda te ago 'ba nda te mbara be.
2 'Bädri'ba Solomo ozo ota te, otaozo'bai lidri kutu ro ndi kama robe, vureope'bai dri'bai cini losi ro miri ro, dri'bai cini katidrii robe ndi lidri cini be ri, 3 ànyari oyine nda be vo mätu roya Gibeona ya. Ànya oyiyite lau tana ana ni vose Mutuguṛi a'do lototi Opi ro ro ka'dobe kigye owo, se Musa, ruindu'ba Opi ro kedebe vocowa ya ana. 4 (Oko Sänduku Tao'baro orivoya Yerusalema ya, a'bate mutuguṛi se 'Bädri'ba Dawidi kedebe tuse nda kesi Sänduku be ni Kiriata Jearima yasi ana si ana ya.) 5 Vo tori oloro atala ro se Bezalela, ŋgwa Uri ro kwozo Huri ro kedebe ana orivoya Gibeona ya, mile Mutuguṛi a'do lototi Opi ro roya. Solomo ndi lidri cini be mätuyi Opi te lau. 6 'Bädri'ba mätu Opi te mile Mutuguṛi roya lau tori olo si vo tori oloro atala ro dri; nda tufu koronyai kutu alo (1,000) te ago zate kpeye driigye.
7 Ŋgäkyi gi ana si Lu ka'darute Solomo ri, ago eji nda te ekye: “Mile märi e'di ozone miri ya?”
8 Solomo zatadrite ekye: “Ondoalo nyaka'da ŋgalu 'desi te täpi maro Dawidi ri, ago yauono mi'ba ma te 'bädriba ro vo ndaro ya. 9 Äye Opi Lu, mi'ba tao'ba miro täpi maro ri osane mina ya. Tana mi'ba mate 'bädri'ba ro lidri amba se äni kote otine ono dri, 10 ka'do inye nyozo tavouni ndi tauni be märi lidri ono mirizana. Tana mimirina lidri amba ono eŋwanyeya?”
11 Lu logotate Solomo ri ekye: “Nyeji te tase ŋgye ayani. Tana nyeji ta kote ta ŋgadriamba kode liku kode kyila'baazii miro ri todrane kode orine miri madaro, oko nyejite tavouni ndi tauni be ayani, lidri maro se ma'ba mibe 'bädri'ba ro driigye ono mirizana. 12 Mozona tavouni ndi tauni be 'da miri. Ago mozona ŋgaamba kpa miri, lakazà driamba ndi liku be, ndrani 'bädri'bai se käti ni miri ka'doyibe sina, ago se kabe eso mivo kabe oye a'done sina drisi.”
Mbara ndi Ŋgadriamba Solomo robe
(1 'Bädri'bai 10:26-29)
13 Ta'dota Solomo e'be vo mätu ro se Gibeona ya, se Mutuguṛi a'do lototi Opi ro ro orivoya kigye ana te, egote Yerusalema ya. Ago nda miri Yisaraele te ni nasi. 14 Nda ede kyila'bai ndaro te arabia kutu alo kama su (1,400) ago farasi'bai orivoya kutu 'butealo foritu (12,000). Nda 'ba azaka te orine Yerusalema ya, ago nda 'ba rukäna te orine 'bakicii azaka yasi. 15 Tu 'dimiriro ndaro si mo'di ndi logo läguläguro be a'dote njakyi Yerusalema ya oso kuni ronye, ago wiri a'dote nyalakpa oso ice ete kyi'du ro ronye. 16 Dri'bai ŋgalogye ro Solomo ro eziyi farasii te ni Ezipeto ndi Kilikia be yasi, ago gyeyi arabia teni Ezipeto yasi. 17 Ànya go gyeyi farasii ndi arabia yibe te 'bädri'bai Ete'bai ndi Siria'bai be ro ri, arabia alodi lagyena orivoya tonyo mo'di ro 'butenjidrialo (60) ago farasi alodi lagyena orivoya tonyo mo'di ro kama alo 'butenji (150).
الملك سليمان يطلب الحكمة
(1مل 3‏:4‏-15)
1 وثَبَّتَ سليمانُ بنُ داوُدَ دعائِمَ مُلْكِهِ، وكانَ الرّبُّ إلهُهُ معَهُ وعَظَّمَهُ‌.
2 ودَعا سليمانُ جميعَ قادَةِ الأُلوفِ والمِئاتِ والقُضاةَ والأعيانَ ورؤساءَ العَشائِرِ وكُلَّ بَني إِسرائيلَ 3 وأمرَهُم بِأنْ يُرافِقوهُ إلى التَّلِّ في جبعونَ‌، حيثُ كانَت خَيمَةُ الاجتماعِ‌، مَسكِنُ اللهِ، الّتي عَمِلها عبدُ الرّبِّ في البرِّيَّةِ. 4 وأمَّا تابوتُ العَهدِ‌ فأصعَدَهُ داوُدُ مِنْ قريةِ يَعاريمَ‌ إلى الخَيمَةِ الّتي نصَبَها لَه في أورُشليمَ. 5 وأمَّا مذبَحُ النُّحاسِ الّذي صَنَعهُ بَصَلْئيلُ بنُ أُوري بنِ حُورَ‌، فكانَ في جبعونَ أمامَ مَسكِنِ الرّبِّ، فقَصَدَهُ سليمانُ وجميعُ الّذينَ معَهُ. 6 وا‏عتَلى سليمانُ هُناكَ مذبَحَ النُّحاسِ الّذي في خيمَةِ الاجتماعِ أمامَ الرّبِّ وقدَّمَ علَيهِ ألفَ مُحرَقةٍ.
7 وفي تِلكَ اللَّيلَةِ تجَلَّى اللهُ لِسليمانَ وقالَ لَه: «أُطلُبْ ما تُريدُ وأنا أُعطيكَ». 8 فقالَ سليمانُ للهِ: «أظهَرْتَ لداوُدَ أبـي رَحمةً عظيمةً والآنَ مَلَّكْتَني مكانَهُ، 9 فحَقِّقْ أيُّها الرّبُّ الإلهُ وعدَكَ لَه. أنتَ مَلَّكْتَني على شعبٍ كثيرٍ كترابِ الأرضِ‌، 10 فأَعطني حكمَةً ومَعرِفةً لأقودَهُم، وإلاَّ فكيفَ أحكُمُ شعبَكَ هذا العظيمَ؟» 11 فقالَ اللهُ لِسليمانَ: «بِما أنَّكَ هذا ما تُريدُ، ولم تطلُبْ غِنىً وثَروَةً وكرامَةً ولا موتَ مُبغِضيكَ، ولا عُمرا طويلا لكَ، بل طلَبْتَ لكَ الحِكمَةَ والمَعرِفةَ لِتَحكُمَ شعبـي الّذي مَلَّكْتُكَ عليهِ، 12 فأنا أُعطيكَ الحِكمَةَ والمَعرِفةَ، وسأُعطيكَ غِنىً وثَروَةً وكرامةً لم يكُنْ مِثلُها للمُلوكِ مِنْ قَبلِكَ ولن يكونَ مِثلُها لأحدٍ مِنْ بَعدِكَ».
مجد سليمان وثروته
(1مل 10‏:26‏-29، 2أخ 9‏:25‏-28)
13 فجاءَ سليمانُ إلى أورُشليمَ مِنْ أمامِ خيمَةِ الاجتماعِ الّتي على تَلِّ جبعونَ ومارَسَ سُلطَتَهُ مِنْ هنُاكَ على بَني إِسرائيلَ. 14 وجمَعَ مَركباتٍ وخيولا، فكانَ لَه ألفٌ وأربَعُ مئَةِ مَركبَةٍ وا‏ثْنا عشَرَ ألفَ فرسٍ، فا‏حتَفَظَ بِبَعضِها عِندَه في أورُشليمَ ووَزَّعَ البَعضَ الآخَرَ على سائِرِ المُدُنِ المُحَصَّنَةِ. 15 وجعَلَ سليمانُ الفِضَّةَ والذَّهبَ في أورُشليمَ بِكثرَةِ الحجارةِ، وجعَلَ الأرْزَ مِثلَ الجُمَّيزِ في السُّهولِ وفرَةً‌. 16 وكانَ تُجَّارُ سليمانَ يَستوردونَ الخَيلَ مِنْ كيليكيةَ‌ 17 والمَركباتِ مِنْ مِصْرَ، ويُصَدِّرونَها لِمُلوكِ الحثِّيِّينَ والآراميِّينَ. وكانَتِ المَركبَةُ بِستِّ مئَةِ قطعَةٍ مِنَ الفِضَّةِ، والفرسُ بِمئَةٍ وخمسينَ‌. 18 وعزَمَ سليمانُ على بِناءِ هَيكلٍ لا‏سمِ الرّبِّ وقصرٍ لَه.