1 Ni Paulo, se äzite ole Lu rosi a'done lazo'ba Kristo Yesu ro resi, ago ni ädrupi amaro Sosetene resi.
2 Känisa Lu ro se orivoya Korineto ya ri, vona se cini äzite a'done lidri alokado Lu ro, se a'dote ndaro rumora ya Kristo Yesu be, troalo lidri cini vo cini yasi se kabe Opi amaro Yesu Kristo mätu, Opi ànyaro ago amaro.
3 Ka'do inye Lu Täpi amaro ago Opi Yesu Kristo ro kozo tai'dwero ndi taliatokpe be ämiri.
Äṛu Kristo ya
4 Ondoalo ma aro'boya oye Lu maro ri ta amiro ta tana ta tai'dwero se nda kozote ämiri Kristo Yesu si rota. 5 Tana rumora Kristo be si nya'dote ŋgadriamba be ŋga cini yasi, ata cini ndi tauni cini be. 6 Lazokado ta Kristo rota a'dote ŋgyiri ya amiro ya, 7 ago taepe ami kote ni äṛu alodi uruvoya oso nyàbe ruka'da Opi amaro Kristo Yesu ro ugu kotena ono ronye. 8 Nda ätina ami kpa ŋgyiri le äduna ya, tana 'dooko nya'dona 'da taenjiako tu Opi amaro Yesu Kristo ro rosi. 9 Beṛo ta oyine Lu ya, Lu se kuzi ami te a'done rudro'be be Ŋgwa ndaro Yesu Kristo, Opi amaro be ono.
Rulonyi Känisa ya
10 Drikaca Opi amaro Yesu Kristo ro rosi ma rulo'ba ami cini ri, ädrupii maro, tadriolene tase nyàbe atana be, tana rulonyi ka'do robe i'do ami lako. Nya'do kpeye rudro'bedro'bero, a'done toto tavousu alodi be ago ta alodi be. 11 Tana lidri rukä ni katidri Kuloe ro yasi itiyi tate märi ŋbelero, ädrupii maro, anjioko ekye kalaope orivoya ami lako. 12 Mi'ba miti tana te liti ono yasi, ami alo alo nyà ta toto ata. Alo ka ata ekye, “Ma oso Paulo vo;” aza ka ata ekye, “Ma oso Apolo vo;” aza ka ata ekye, “Ma oso Petero vo;” ago aza ka ata ekye, “Ma oso Kristo vo.” 13 Inye'do Kristo a'do ndi lonyilonyi ro gboko ro ya? Inye'do Paulo dra ni taka dri ta amiro ta ya? Inye'do abapatisi ami te taeri'bai Paulo ro roya?
14 Maye aro'boya Lu ri tana mabapatisi aza amiro ko e'be gialo Kurisepo ndi Gayo be ayani. 15 Ka'do inye, 'diaza unina ko atane ekye, abapatisi ami te taeri'bai maro ro. 16 (Aba owo! mabapatisi Setepano ndi katidri ndaro be kpa; oko mäni ko tana oyine kode mabapatisi 'diazaka kpa ndi.) 17 Kristo zo ma kote bapatisi oyene. Nda zo ma te Lazokado opene, ago tana itine ko kala tavouni lidri ro rosi, tana ukyi o'ba odra Kristo ro taka dri ana mbara na apa 'da.
Kristo ni Mbara ago Tavouni Lu ro owo
18 Tana lazo ta odra Kristo ro taka dri ro orivoya ta awi yi ànya se kujete ri; oko ama se apate ri anya orivoya mbara Lu ro yi. 19 Taegyi ka ata ekye:
“Meperena tavouni tavouni'bai ro 'da,
ago tauni tavotenyi'ba ro manana 'da.”
20 Ka'do inye, e'be tavouni'ba te eŋwaro ya? Kode tavotenyi'ba e'bete eŋwaro ya? Kode kaladiṛi'bai tauniekye 'bädri ono ro eŋwaro ya? Lu ka'date anjioko tavouni 'bädri ono ro orivoya amaama yi!
21 Tana Lu tavouni ndaro ya 'ba te rritiro lidri ri nda unine tavouni modo ànyaro rosi. Oko, ŋgase abe uzina lazo amama se mabe opena ono si, Lu ratate ànya se kabe taoma opaza. 22 Yudai leyi talaro ro tana ka'daza, ago Girikii kayi tavouni uṛi. 23 Oko ama, ma Kristo se otote ana ope, lazo se ono a'dote o'de toromoga ro Yudai ri ago ta awi ro Atrai ri; 24 oko ànya se Lu kuzite, Yudai ndi riti Atrai be ri, lazo ono orivoya ni Kristo, nda se orivoya ni mbara Lu ro ago tavouni Lu ro owo. 25 Tana ŋgase kabe landre oso amaama Lu ro orivoya tavouni ndra be ni tavouni lidri ro ri, ago ŋgase kabe landre oso mbaraako Lu ro orivoya mbara be ndrani mbara lidri ro ri.
26 Ka'do inye miyi a'do se nyà'do be tana, ädrupii maro, tuse Lu kuzi ami be si ana. Ŋgaondre lidri ro voro ami fere orivoya tavouniekye yi kode mbaraekye yi kode 'di'desi para yi. 27 Lu njite ŋgase 'bädri kabe tana o'ba ŋga amamaro ayani tana ko'ba tavouni'bai robe driupiro, ago nda njite ŋgase 'bädri kabe ondrena mbaraako ayani tana ko'ba mbara'bai robe driupi ro. 28 Nda njite ŋgase 'bädri kabe voondre driigye vuru ro ago kabe mawona ago kabe tana usu ta awi ro 'do ayani, tana kepere ŋgase 'bädri kabe tana o'ba tapara ro iyi robe. 29 Ta ono ro 'diaza unina ko driuŋgyine Lu kandra. 30 Oko Lu ezi ami te le rumora Kristo Yesu be ya, ago Lu 'ba Kristo te a'done tavouni amaro. Nda si a'ba ama te ŋgye Lu be; ma'dote lidri alokado Lu ro ago a'bate dritai ro. 31 Ka'do inye, oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Nda se kolebe driuŋgyine beṛo ndäri driuŋgyine tase Opi koyete ya ayani.”
سلام وصلاة شكر
1 مِنْ بولُسَ الذي شاءَ اللهُ أنْ يَدعُوَهُ ليكونَ رَسولَ المَسيحِ يَسوعَ، ومِنَ الأخِ سُوسْتانيسَ، 2 إلى كَنيسةِ اللهِ في كُورِنثوسَ، إلى الذينَ قَدَّسَهُمُ اللهُ في المَسيحِ يَسوعَ ودَعاهُم ليكونوا قِدِّيسينَ معَ جميعِ الذينَ يَدْعُونَ في كُلِّ مكانٍ باَسمِ ربِّنا يَسوعَ المَسيحِ، رَبِّهِم ورَبِّنا.
3 علَيكُمُ النِّعمةُ والسَّلامُ مِنَ اللهِ أبينا ومِنَ الرَّبِّ يَسوعَ المَسيحِ.
4 أشكُرُ إلهي لأجلِكُم دومًا على النِّعمَةِ التي وهَبَها لكم في المَسيحِ يَسوعَ، 5 فَصِرتُم بِه أغنياءَ في كُلّ شيءٍ، في أساليبِ الكلامِ وأنواعِ المَعرِفَةِ. 6 على قَدْرِ ما رسَخَتْ فيكُم شَهادةُ المَسيحِ، 7 حتى إنّهُ لا تُعوزُكُم موهِبَةٌ مِنَ المَواهبِ، وأنتُم تَنتَظِرونَ ظُهورَ رَبّنا يَسوعَ المَسيحِ، 8 وهوَ الذي يَحفَظُكم ثابِتينَ إلى النّهايَةِ حتى لا يكونَ علَيكُم لومٌ في يومِ رَبّنا يَسوعَ المَسيحِ. 9 أمينٌ هوَ اللهُ الذي دَعاكُم إلى شَرِكةِ اَبنِهِ يَسوعَ المَسيحِ رَبّنا.
خلاف بـين المؤمنين
10 أناشِدُكُم أيّها الإخوةُ، باَسمِ ربّنا يَسوعَ المَسيحِ، أنْ تكونوا جميعًا مُتّفِقينَ في الرَأيِ وأنْ لا يكونَ بَينَكُم خِلافٌ، بَلْ كونوا على وِفاقٍ تامٍ، لكُم رُوحٌ واحدٌ وفِكرٌ واحدٌ. 11 فأهلُ بَيتِ خُلُوَةَ أخبَروني أيّها الإخوةُ أنّ بَينَكُم خِلافًا، 12 أعني أنّ كُلّ واحدٍ مِنكُم يَقولُ «أنا معَ بولسَ» و «أنا معَ أبُلّوسَ» و «أنا معَ بُطرُسَ» و «أنا معَ المَسيحِ». 13 فهَلِ المَسيحُ اَنقَسَمَ؟ هَلْ بولُسُ هوَ الذي صُلِبَ مِنْ أجلِكُم؟ أو باَسمِ بولُسَ تَعَمّدتُم؟
14 أشكُرُ اللهَ على أنّي ما عَمّدتُ أحدًا مِنكُم غيرَ كِريسبُسَ وغايُسَ، 15 فلا يَقدِرُ أحَدٌ أنْ يقولَ إنّكُم باَسمي تَعمّدتُم. 16 نعم، عَمّدتُ أيضًا عائِلَةَ اَستفاناسَ. وما عَدا هَؤُلاءِ، فلا أذكُرُ أنّي عَمّدتُ أحدًا. 17 فالمَسيحُ أرسَلَني لا لأُعَمّدَ، بَلْ لأُعلِنَ البِشارَةَ غَيرَ مُتّكِلْ على حكِمَةِ الكلامِ لِئَلاّ يَفقُدَ موتُ المَسيحِ على الصّليبِ قـوّتَهُ.
المسيح قدرة الله وحكمته
18 فالبِشارةُ بالصّليبِ «حماقَةٌ» عِندَ الذينَ يَسلُكونَ طريقَ الهلاكِ. وأمّا عِندَنا نَحنُ الذينَ يَسلُكونَ طريقَ الخلاصِ، فهوَ قُدرَةُ اللهِ. 19 فالكِتابُ يقولُ: «سأمحو حِكْمَةَ الحُكَماءِ، وأُزيلُ ذَكاءَ الأذكياءِ». 20 فأينَ الحكيمُ؟ وأينَ العَلاّمةُ؟ وأينَ المُجادِلُ في هذا الزّمانِ؟ أما جعَلَ اللهُ حِكمَةَ العالَمِ حماقةً؟
21 فلَمّا كانَت حِكمَةُ اللهِ أنْ لا يَعرِفَهُ العالَمُ بالحِكمَةِ، شاءَ اللهُ أنْ يُخلّصَ المُؤمنينَ بِه «بِحماقَةِ» البِشارَة. 22 وإذا كانَ اليَهودُ يَطلُبونَ المُعجزاتِ، واليونانِـيّونَ يَبحَثونَ عَنِ الحِكمَةِ، 23 فنَحنُ نُنادي بِالمسيحِ مَصلُوبًا، وهذا عَقبَةٌ لليَهودِ وحماقَةٌ في نظَرِ الوثنيّـينَ. 24 وأمّا لِلذينَ دَعاهُمُ اللهُ مِنَ اليَهودِ واليونانيّينَ، فالمَسيحُ هوَ قُدرَةُ اللهِ وحِكمَةُ اللهِ. 25 فما يَبدو أنّهُ حماقَةٌ مِنَ اللهِ هوَ أحكمُ مِنْ حِكمَةِ النّاسِ، وما يَبدو أنّهُ ضُعفٌ مِنَ اللهِ هوَ أقوَى مِنْ قُـوّةِ النّاسِ.
26 تذَكّروا أيّها الإخوةُ كيفَ كُنتُم حينَ دَعاكُمُ اللهُ، فما كانَ فيكُم كثيرٌ مِنَ الحُكماءِ بِحكمَةِ البشَرِ ولا مِنَ الأقوِياءِ أو الوُجَهاءِ. 27 إلاّ أنّ اللهَ اَختارَ ما يَعتَبِرُهُ العالَمُ حماقَةً ليُخزِيَ الحكماءَ، وما يعتبرُهُ العالمُ ضُعفًا ليُخزِيَ الأقوِياءَ. 28 واَختارَ اللهُ ما يَحتَقِرُهُ العالَمُ ويَزدَريهِ ويَظُنّهُ لا شيءَ، لِـيُـزيلَ ما يَظُنّهُ العالَمُ شيئًا، 29 حتى لا يَفتَخِرَ بشَرٌ أمامَ اللهِ. 30 وأمّا أنتُم، فَبِفَضلِه صِرتُم في المَسيحِ يَسوعَ الذي هوَ لَنا مِنَ اللهِ حِكمَةً وبِرّا وقَداسَةً وفِداءً، 31 كما جاءَ في الكِتابِ: «مَنْ أرادَ أنْ يَفتَخِرَ، فلْيَفتَخِرْ بالرّبّ».