Paulo Korineto ya
1 Ono vosi, Paulo e'be Atenea te ago oyite Korineto ya. 2 Lau nda ta Yuda aza äzite Akwila, ätite Pondusi ya, se ikyite ndriro ni Italia yasi toko ndaro Pirisila be, tana 'Bädri'ba Kelaudia ta Yudai cini te Roma e'bene. Paulo oyite ànya ondrene, 3 ago nda rite ago ye losi te ànya yibe, tana nda ka ŋga oriza ndäri usuna zo boŋgo ro o'di si, kpa oso ànya kabe oyena ronye. 4 Nda diṛi kalate zotaeriro ya Sabata cini si, ojote kaladiṛine Yudai ndi Giriki be leyene.
5 Ondro Sila ndi Timoteo be kesayite ni Makedonia yasi oko, Paulo ozo yi te ugu lazo opene tu cini si, ugu tazevoedre be Yudai ri anjioko Yesu ni Mesiya owo. 6 Ondro ànya kogboyite nda be ago katayi ta undiro te nda lomvo, nda kovo durufu teni boŋgo ndaro yasi ago atate ànyari ekye: “Ondro ka'do mijete, beṛo andivo amiro kozine ayani tana ro, ta maro i'do. Etoni yauono oyi gwo mileya moyina te Atrai re ayani.” 7 Ago nda e'be ànya te ago oyite orine zo 'di Atra aza se äzibe Tito Yusetu ana roya, se mätu Lu te, zo ndaro orivoya zotaeriro lomvo. 8 Kurisepo, nda se orivoya ni dri'ba zotaeriro ana, matate Opi ya, ndi tro katidri ndaro be, ndi lidri azaka se amba Korineto ya keriyi lazo te ana mayitate, ago abapatisi ànya te.
9 Ŋgäkyi alo si oko rulofo a'dote Paulo ri se Opi atate ndäri ni kigyesi ekye: “Nya'do ko turiro, oko nyugu taope ri ago nye'be ko, 10 tana ma orivoya mibe. 'Diaza i'do mbara be mi oyene koziro, tana 'di amba 'bakici ono ya orivoya lidri maro.” 11 Ago Paulo rite lau ndroa alo kpäkyi ugu lidri embavoya ata Lu rosi.
12 Ondro a'ba Galio Roma'ba te wari'ba Akaya ro oko, Yudai ŋgayite troalo ruyi Paulo te, ago uguyi nda te vure ya. 13 Ànya atayite ekye: “Mano gi ono ka ugu lidri o'ba Lu mätune liti se kabe ota amaro enjina si!”
14 Aba Paulo kaoye dri atane oko Galio atate Yudai ri ekye: “Ondro tase ono ka'dote taenji kozi aza yi kode ayete ŋgakozi yi, a'dona ndi kadoro märi a'done yaiŋgyi be ami Yudai be. 15 Oko ka'do bete ta kaladiṛi ro ta ata ro ndi ävurui be ro ndi ota modo amiro robe ta ono, mindre amiro tana ri. Male ko a'done vureope'ba ta nonye kwoi ro!” 16 Ago nda nja ànya te tesi ni vo vure ro yasi. 17 Ago ànya ruyi Sosetene, dri'ba zotaeriro te, ago 'biyi nda te mile vureope'bai ro yasi. Oko Galio ru tana kote.
Ogo Paulo ro Anetiokia ya
18 Paulo rite taoma'bai be Korineto ya u'duna amba, 'dooko e'be ànya te ago diyite Pirisila ndi Akwila be be Siria ya. Teinye udiako ni Kenekerea ya nda vu drî ndaro te tana ta tao'ba se nda ko'babe ana rota. 19 Ànya esayite Epeso ya, Paulo e'be Pirisila ndi Akwila be te lau. Nda oyite zotaeriro ya ago diṛikalate Yudai be. 20 Lidri eji nda te orine ga madaro oko nda gazo. 21 Nda atate ànyari ekye: “Ondro, ka'do gini ole Lu ro owo, megona 'da amire.” Ago 'dooko nda dite ni Epeso yasi.
22 Ondro nda kesate Kaisaria ya oko, nda oyite Yerusalema ya ago ye mede te Känisa ri, 'dooko oyite Anetiokia ya. 23 Ori fere lau vosi oko, nda e'be vo ana te ndi oyite wari Galatia ro ndi Ferugia be ro yasi, ugu taoma'bai cini tomba be.
Apolo Pe tate Epeso ya ndi Korineto be
24 Tu ana si Yuda'ba aza äzite Apolo, se ätite Alegezandria ya; ikyite Epeso ya, nda orivoya ta ata'ba yi ŋgälä ago ni Taegyi te kado. 25 Emba nda te liti Opi rosi, ago lomvo ndeṛi be amba nda petate ago emba ta Yesu rote ŋgyero. Caoko, nda ni toto ta bapatisi Yoane ro tana ayani. 26 Nda eto taope te turiako zotaeriro ya. Ondro Pirisila ndi Akwila be keriyi taope ndaro te oko ànya ruyi nda te 'bäru ànya rigä ago edreyitazevo liti Lu ro rote amba ndäri ŋgyero. 27 'Dooko Apolo ratate oyine Akaya ya, ago taoma'bai Epeso ya payi nda te taegyi si taoma'bai Akaya ya ri, atayite ànyari nda urune. Ondro nda kosate oko, nda a'dote ŋgaopa 'desi ro ànya se tai'dwero Lu rosi a'dote taoma'bai ro ana ri. 28 Tana kaladiṛi mbaraekye ndaro si nda pe Yudai te ṛe kalawasa miamba yasi si ugu taka'date ni Taegyi yasi anjioko Yesu ni Mesiya owo.
في كورنثوس
1 وترَكَ بَعدَ ذلِكَ أثينا وجاءَ إلى كُورِنثوسَ. 2 فوجَدَ يَهوديّا مِنْ أهلِ البُنطِ اَسمُهُ أكيلا جاءَ مِنْ وَقتٍ قريبٍ مِنْ إيطاليةَ هوَ واَمرأتُهُ بِرِسْكِلّةُ، لأنّ القَيصرَ كُلوديوسَ أمَرَ جميعَ اليَهودِ بالرّحيلِ عَنْ رومَةَ. فجاءَ بولُسَ إلَيهِما، 3 وأقامَ يَعمَلُ عِندَهُما، لأنّهُ كانَ مِنْ أهلِ صناعَتِهِما، صناعَةِ الخِيامِ. 4 وكانَ في كُلّ سبتٍ يُجادِلُ اليَهودَ واليونانيّينَ في المجمعِ مُحاولاً إقناعَهُم.
5 فلمّا وصَلَ سيلا وتيموثاوُسُ مِنْ مكدونِـيّةَ، حصَرَ بولُسُ كُلّ هَمّهِ في التَبشيرِ بِكَلمَةِ اللهِ، شاهِدًا لليهودِ على أنّ يَسوعَ هوَ المَسيحُ. 6 ولكنّهُم كانوا يُعارِضونَ ويَشتُمونَ. فنفَضَ ثوبَهُ وقالَ لهُم: «دَمُكُم على رُؤُوسِكُم، أنا بريءٌ مِنكُم. سأذهَبُ بَعدَ اليومِ إلى غَيرِكُم مِنَ الشّعوبِ». 7 فاَنتَقَلَ مِنْ هُناكَ إلى بَيتٍ مُلاصِقٍ للمَجمَعِ يسكُنُهُ رَجُلٌ غَيرُ يَهوديّ يَعبُدُ اللهَ اَسمُهُ تيتيوسُ يوسْتوسُ. 8 فآمَنَ كِريسْبوسُ رَئيسُ المَجمَعِ بالرّبّ، هوَ وجميعُ أهلِ بَيتِهِ. وكانَ كثيرٌ مِنْ أهلِ كُورِنثوسَ يَسمَعونَ كلامَ بولُسَ، فيُؤمِنونَ ويَتَعَمّدونَ.
9 فقالَ الرّبّ لبولُسَ ليلاً في رُؤيا لَه: «لا تخَفْ! بل تكَلّمْ ولا تَسكُتْ، 10 فأنا معَكَ، ولن يُؤذِيَكَ أحدٌ. فَلِـي شَعبٌ كبـيرٌ في هذِهِ المدينةِ». 11 فأقامَ سنَةً وسِتّةَ أشهُرٍ يُعَلّمُ النّاسَ كلامَ اللهِ.
12 ولمّا صارَ غاليونُ حاكِمًا على آخائِيَةَ، تَجمّعَ اليَهودُ كُلّهُم وهَجَموا على بولُسَ وساقُوهُ إلى المحكمَةِ، 13 وقالوا: «هذا الرّجُلُ يُحاوِلُ أنْ يُقنِـعَ النّاسَ بأنْ يَعبُدوا اللهَ عِبادَةً تُخالِفُ الشّريعَةَ».
14 فأرادَ بولُسُ أنْ يتكَلّمَ، فقالَ غاليونُ لليَهودِ: «أيّها اليَهودُ: لو كانَ في المَسألةِ جُرمٌ أو جِنايَةٌ، لسَمِعتُ شكواكُم كما يَقضي الحقّ. 15 أمّا أنْ تكونَ المسألَةُ جَدَلاً في الألفاظِ والأسماءِ وفي شريعَتِكُم، فتَدبّروا أنتُم هذا الأمرَ، لأنّي لا أُريدُ أنْ أكونَ قاضيًا فيهِ». 16 وطَردَهُم مِنَ المَحكمَةِ. 17 فقَبَضوا كُلّهُم على سُوسْتانِـيسَ رَئيسِ المَجمَعِ وضَربوهُ قُدّامَ المَحكمَةِ، وغالِـيونُ لا يُبالي.
عودة بولس إلى أنطاكية
18 وأقامَ بولُسُ مُدّةً مِنَ الزّمَنِ في كورنثوسَ، ثُمّ وَدّعَ الإخوةَ وسافَرَ في البحرِ إلى سوريةَ، ومعَهُ بِرِسكِلّةَ وأكيلا، فحلَقَ رأسَهُ في كَنخرِيّةَ لِنَذرٍ كانَ علَيهِ. 19 ولمّا وصَلوا إلى أفسُسَ، فارَقَهُما ودخَلَ المَجمعَ يُجادِلُ اليَهودَ. 20 فطَلَبوا إلَيهِ أنْ يُطيلَ الإقامَةَ بَينَهُم فاَعتذَرَ، 21 ولكنّهُ قالَ لهُم عِندَما ودّعَهُم: «سأعودُ إلَيكُم إنْ شاءَ اللهُ». وسافَرَ في البحرِ مِنْ أفسُسَ، 22 فنَزَلَ في قَيصرِيّةَ، ومِنها صَعِدَ إلى أُورُشليمَ وسَلّمَ على الكنيسةِ، ثُمّ نَزَلَ إلى أنطاكيةَ. 23 وبَعدَما صَرَفَ فيها بَعضَ الوَقتِ، خرَجَ وسارَ في غلاطيةَ وفِريجيّةَ يُقوّي عَزائِمَ التلاميذِ.
أبلّوس في أفسس وأخائية
24 وجاءَ إلى أفسُسَ يَهوديّ اَسمُهُ أبلّوسُ، مِنْ أهلِ الإسكندرِيةِ، فَصيحُ اللسانِ، قَديرٌ في شَرحِ الكُتبِ المُقَدّسةِ. 25 تلَقّنَ مذهَبَ الرّبّ، فاَندَفَعَ يتكَلّمُ بِحماسَةٍ ويُعَلّمُ تَعليمًا صَحيحًا ما يَختَصّ بـيَسوعَ. ولكِنّهُ كانَ لا يَعرِفُ إلاّ مَعموديّةَ يوحنّا. 26 فلمّا بدأَ يتكَلّمُ بِجرأةٍ في المَجمعِ، سَمِعَهُ بِرِسْكِلّةُ وأكيلا، فأخَذاهُ إلى بَيتِهِما وشَرَحا لَه مَذهَبَ اللهِ شَرحًا دَقيقًا. 27 ثُمّ عزَمَ على السّفَرِ إلى آخائيَةَ، فشجّعَهُ الإخوةُ وكتَبوا إلى التلاميذِ هُناكَ أنْ يُرَحّبوا بِه. فلمّا وصَلَ إلى آخائيَةَ كانَ بِنعمةِ اللهِ عَونًا كبـيرًا للمُؤمنينَ، 28 لأنّهُ كانَ بِقوّةِ حُجَجِهِ يُسكِتُ اليَهودَ علانِـيَةً ويُبـيّنُ لهُم مِنَ الكُتُبِ المُقَدّسةِ أنّ يَسوعَ هوَ المَسيحُ.