'Ditoko 'Bakala Benjamina ro ro
1 Yisaraele'bai kotoyikalate Mizepa ya, ago ànya 'bayi tao'ba lämu'du ro te OPI ri ekye: “Alo aza amaro ri ŋguti iro ozone ogyene Benjamina'bai ri te i'do.” 2 Ta'dota lidri Yisaraele ro oyiyite Betele ya ago riyite Lu kandra lau madale tandrolero. Ànya liyiyite amba ṛeṛe. 3 Ànya liyiyite ekye: “OPI, Lu Yisaraele ro, tase ono 'debe a'done inye Yisaraele ya etaya? Tana e'di 'bakala Benjamina ro ka oye gwo ujene ni Yisaraele yasi niya?”
4 Ago lidri ŋgate ṛo ŋboci kyenoŋbo kinja si ago beyi vo tori oloro te lau, ago ozoyi ŋgapäṛi rumora ro ndi ŋgapäṛi ozaro be te. 5 Lidri Yisaraele ro ejiyitate ekye: “Inye'do gboko aza ni 'bakalai Yisaraele ro yasi ri gi'da osaako kalakoto se OPI kandra Mizepa ya ono ya ya?” (Tana ànya äṛuyirute endaro ekye nda se kikyi kote OPI kandra Mizepa ya beṛo nda ufune.) 6 Tana lidri Yisaraele ro a'doyite tusuro ta ädrupii ànyaro Benjamina'bai rota ago atayite ekye: “Tu ono si ono 'bakala alodi jete ni Yisaraele yasi. 7 Ka'do inye mùsuna 'ditoko eŋwanye lidri anjoko Benjamina ro se kotabe ono riya? Tana mä̀ṛu andivo amaro 'bote OPI si ko ämäri ndiriŋwa amaro ozone ogyene 'ditoko ro ànyari.”
8 Ndi ànya kejiyitate ekye: “Inye'do gboko aza ni 'bakalai Yisaraele ro yasi ri gi'da esaako OPI kandra Mizepa ya ya?” Ago ànya usuyite anjioko 'dialo aza ikyi kote ni Jabesa se Gilada ya ana yasi kalakoto ana ya; 9 tana kyila'bai kotiyi iyi be 'diaza alodi ikyi kote lau ni Jabesa se Gilada ya ana yasi. 10 Ta'dota lowa se kombikalabe ana zo kyila'bai kutu 'butealo foritu (12,000) se turiako kai te lau ago ta ànya te ekye: “Nyòyi ago nyùtufu lidri Jabesa se Gilada ya ana ro kpeye, 'ditoko ndi ŋgàga giṛiŋwa be. 11 Tase oyene ämiri ni no; nyùtufu mànoago ndi 'ditoko se cini kote ŋguti kodroŋwà ro iyi be ṛo kpeye.” 12 Ago ànya usuyi se drigba ndiriŋwa kodroŋwa rote lidri Jabesa Gilada ro lako kama su (400), ta'dota ànya eziyi ànya te gawa se Silo ya ana ya se orivoya wari Kanana roya.
13 'Dooko lowa cini se kombikalabe ana zoyi lazo te Benjamina'bai se Luutu Rimona roya kai ri, taliatokpe o'bane ànya yibe. 14 Ago Benjamina'bai egoyite tu gi ana si; ago Yisaraele'bai ozoyi ndiriŋwa se ni Jabesa se Gilada ya yasi se ànya kuruyibe ufuako kai te Benjamina'bai ri. Oko 'ditoko ojo ànya kote kpeye.
15 Ago lidri a'dote tusuro ta Benjamina'bai rota tana OPI 'ba rulewe te a'do alo 'bakalai Yisaraele ro roya. 16 Ta'dota dri'bai lowa ro atayite ekye: “Yauono utufu 'ditoko te kpeye ni 'bakala Benjamina ro yasi. Ka'dobe 'ditoko ozone lidri anjoko se ke'bebe kai ri màyena eŋwanye ya?” 17 Ànya atayite ekye: “Beṛo ämäri liti aza usune 'bakala Benjamina ro ri adriza, ko alo aza 'bakalai 'butealo foritu Yisaraele ro ijene. 18 Caoko mä̀nina ko ànya o'bane ndiriŋwa amaro ogyene.” Tana mä̀ṛu ama te màkye: “Mano se kozo ŋguti ndaro te ogyene Benjamina'ba aza ri ka'do latri be.”
19 'Dooko ànya usuyitate ekye: “Karama OPI ro se abe oyena ṛo ndroa cini si Silo se orivoya mä'dudri Betele roya, ogone ŋgäṛiŋwa dri Lebona roya, ago 'buzele liti 'desi se lakole Betele ro Sekeme be roya ana tuna sate.” 20 Ago ànya atayite Benjamina'bai ri ekye: “Nyòyi nyàda'doru ämvu kono roya 21 ago mìri vookwane. Ondro mìndre ndiriŋwa Silo ro kefote läri otone karama si, 'dooko nyèfo tesi ni ämvu kono ro yasi. Mano alo kuru toko iri mbarasi ni ndiriŋwa Silo ro lakosi koyi sina wari Benjamina roya. 22 Ondro ka'do täpii ànyaro kode ädrupii ànyaro kikyiyite driovi be ama re oko, màtana 'da ànyari màkye: ‘Molo'baru ämiri nyè'be ànya ämäri; tana märu 'ditoko kote ànyari ni kyila ya. Ago oso nyòzo ndiriŋwa amiro be ko ni ànyari ono ronye, 'do anjioko amite teinye taenji ako.’ ”
23 Ago Benjamina'bai yeyite oso inye. Ànya ruyi 'ditoko te ànyari ni ndiriŋwa se kotoyi läri be Silo ya kai lakosi ago ŋgyiyi ànya te. Ago ànya oyiyite wari ànyaro ya, ago go beyi 'ba'desii ànyaro te, ago riyite kigyesi. 24 Ago anjioko Yisaraele'bai ro oyiyi kpate ni nasi tu gi ana si, mano alo gote 'bakala modo ànyaro ndi katidri ànyaro be ya, ago vo 'dicini ro oyite kovole vo modo ndaro roya.
25 Tu kai si 'bädri'ba drigba dri i'do Yisaraele ya ago vo 'dicini ro yete ŋgase tana kusi mi nda ro be 'do ayani.
مصير قبـيلة بنيامين
1 وحلَفَ رِجالُ بَني إِسرائيلَ في المِصفاةِ‌ وقالوا: «لا يُزوِّجْ رَجُلٌ مِنَّا ا‏بنَتَهُ لأحدٍ مِنْ بَني بنيامينَ». 2 وقدِمَ الشَّعبُ إلى بَيتَ إيلَ‌ وبَقَوا هُناكَ أمامَ اللهِ إلى المَساءِ ورفَعوا أصواتَهُم وبكَوا بُكاءً شديدا. 3 وقالوا: «لماذا يا ربُّ إلهَ إِسرائيلَ حدَثَ هذا في بَني إِسرائيلَ؟ لماذا فقَدوا اليومَ سِبْطا مِنْ أسباطِهِم؟» 4 وبَكَّرَ الشَّعبُ في الصَّباحِ فبَنوا هُناكَ مذبَحا وقَدَّموا مُحرَقاتٍ وذبائحَ سلامةٍ، 5 وسألوا: «مَنْ هيَ العَشيرَةُ الّتي لم تَصعَدْ إلى المجمَعِ أمامَ الرّبِّ مِنْ جميعِ عشائِرِ بَني إِسرائيلَ؟» وكانوا حلَفوا يَمينا مُعَظَّمَةً على مَنْ لا يَصعَدُ إلى الرّبِّ في المِصفاةِ أنَّهُ موتا يَموتُ. 6 ونَدِمَ بَنو إِسرائيلَ على ما فعَلوا بِقبـيلةِ بنيامينَ إخوتِهِم وقالوا: «اليومَ ا‏نقَطَعَت قبـيلةٌ مِنْ بَني إِسرائيلَ، 7 فماذا نفعَلُ لِـيكونَ نِساءٌ لِلرِّجالِ الّذينَ بَقَوا مِنهُم أحياءَ، ونحنُ حَلَفْنا بالرّبِّ أنْ لا نُعطيَهُم مِنْ بَناتِنا زَوجاتٍ؟» 8 ثُمَّ سألوا: «أيَّةُ عَشيرَةٍ مِنْ بَني إِسرائيلَ لم تَصعَدْ إلى الرّبِّ في المِصفاةِ؟» 9 فتَفَقَّدوا الشَّعبَ فرَأَوا أنَّهُ لم يَحضَرْ أحدٌ مِنْ يابـيشَ جِلعادَ‌. 10 فأرسلَ المَجمَعُ إلى يابـيشَ ا‏ثْني عشَرَ ألفَ رَجُلٍ أشِدَّاءَ وأمَروهُم: «إذهَبوا وا‏قتُلوا أهلَ يابـيشَ بِـحَدِّ السَّيفِ معَ النِّساءِ والأطفالِ. 11 وهذا ما تعمَلونَهُ: تَقتُلونَ كُلَّ ذَكَرٍ وكُلَّ ا‏مرَأةٍ ضاجَعَت رَجُلا». 12 فوَجدوا مِنْ سُكَّانِ يابـيشَ أربَعَ مئةِ فتاةٍ عذراءَ، فجاءوا بِهِنَّ إلى المَحلَّةِ في شيلوهَ‌ الّتي في أرضِ كنعانَ.
13 وأرسلَ المَجمَعُ إلى بَني بنيامينَ الّذينَ في سَلْعِ رِمُّونَ يَدعونَهُم لِلصُّلحِ. 14 فجاءَ إليهِم بَنو بنيامينَ في ذلِكَ الوقتِ فأعطَوهُمُ النِّساءَ اللَّواتي لم يَقتُلوهُنَّ مِنْ نِساءِ يابـيشَ جِلعادَ، فلم يكُنَّ كافياتٍ. 15 وأسِفَ الشَّعبُ على بَني بنيامينَ لأنَّ الرّبَّ جعَلَ فَجوَةً في أسباطِ بَني إِسرائيلَ.
16 فقالَ شُيوخُ المَجمَعِ: «ماذا نفعَلُ بِالباقينَ الّذينَ لم يَحصُلوا على نِساءٍ، والنِّساءُ ا‏نقَطَعَت في بَني بنيامينَ؟» 17 وقالوا: «ميراثُ بَني بنيامينَ يكونُ لِلنَّاجينَ مِنهُم، فلا يُمْحى سِبْطٌ مِنْ بَني إِسرائيلَ. 18 أمَّا نحنُ فلا نَقدِرُ أنْ نُزَوِّجَهُم مِنْ بَناتِنا، لأنَّنا حَلَفْنا وقُلْنا: مَلعونٌ مَنْ يُعطي زَوجَةً لأحدٍ مِنْ بَني بنيامينَ». 19 ثُمَّ قالوا: «حانَ عيدُ الرّبِّ السَّنويُّ في شيلوهَ الّتي إلى شَمالِ بَيتَ إيلَ، شرقيَّ الطَّريقِ المُؤدِّيةِ مِنْ بَيتَ إيلَ إلى شكيمَ، جَنوبـيَّ لَبونَةَ‌». 20 فأوصَوا بَني بنيامينَ وقالوا لهُم: «إذهَبوا وا‏كمُنوا في الكُرومِ 21 وترَقَّبوا، فإذا خرَجَت بَناتُ شيلوهَ لِلرَّقصِ، فا‏خرُجوا مِنَ الكُرومِ وا‏خطُفوا كُلُّ رَجُلٍ ا‏مرَأةً مِنهُنَّ، وا‏ذهَبوا إلى أرضِكُم. 22 فإذا جاءَنا آباؤُهُنَّ وإخوتُهُنَّ لِلشَّكوى نقولُ لهُم: أشفِقوا علَيهِم، كُرْمى لنا، فنَحنُ لم نَغنَمْ في الحربِ زَوجةً لِكُلِّ واحدٍ مِنهُم، ولا أنتُم أعطَيتُموهُنَّ لهُم حتّى تكونوا أثِمتُم بِالرُّجوعِ عَنِ اليمينِ الّتي حَلَفتُموها». 23 ففعَلَ بَنو بنيامينَ كذلِكَ وا‏تَّخَذوا نِساءً بِـحسَبِ عَدَدِهِم مِنَ الرَّاقِصاتِ اللَّواتي ا‏ختَطَفوهُنَّ. وا‏نصَرَفوا ورجَعوا إلى ميراثِهِم وبَنوا المُدُنَ وسَكَنوها. 24 ثُمَّ رحَلَ بَنو إِسرائيلَ مِنْ هُناكَ، كُلُّ واحدٍ إلى قبـيلَتِهِ وعَشيرَتِهِ وأرضِهِ.
25 وفي تلكَ الأيّامِ لم يكُن لِبَني إِسرائيلَ مَلِكٌ، وكانَ كُلُّ واحدٍ مِنهُم يعمَلُ على هَواهُ.