Yosepa Logo Takaci Tori 'Bädri'ba ro rote
1 Ndroa ritu vosi oko tori ezitate 'bädri'ba Ezipeto ro dri ekye nda orivoya edrevoya Golo Naile ro kala. 2 Ago ndre tii njidrieri kpulufu oshweekyero efoyite ni Naile yasi riyite käyi onyane. 3 Ago go ndre tii njidrieri azaka togboṛoro ago orweorwero efoyite ànya vosi, ni Naile yasi ago edreyite tii azii re Naile kala. 4 Ago tii se togboṛoro orweorwero kai, nyayi tii se kpulufu oshweoshwero kai te cini. Dori 'bädri'ba pi mi te. 5 Ago nda kogo ku'dute oko tori kinjo go ezi ta kpate nda dri pere ṛirina si, nda ndre drî inya ro njidrieri kadoro coṛoro, fote ni pa alo drisi. 6 Ago ànya vosi nda ndre drî inya ro njidrieri kpate ndrilaŋwàro ago lunyilunyiro se oli eme ni 'buzelesi enji ànya ni. 7 Ago inya se ndrilaŋwàro kai nyayi se coṛoro drîna ka'dobe kadoro kai te. 'Bädri'ba kupi mi te oko, anjioko tori yi. 8 Ondro vo kiwite kyenoŋbo si oko, tori ndaro a'dote tusuro, nda zo lazo te ago äzi kwozoi ndi lidri tavouni'bai cini Ezipeto rote. Ago 'bädri'ba iti torii ndaro tana te ànyari; oko 'di alo aza ni kote takaci ànyaro edrene 'bädri'ba ri.
9 'Dooko vino ozo'ba atate 'bädri'ba ri ekye: “Yauono taenji maro tana otote mädri kitu ondro ono si. 10 Tuse nya'dobe kyilaro mabe, ago ŋgaonya la'di'ba be ana si mivo ama te kamba ya zo dri'ba kyila'bai 'di gaga'bai ro ro ya: 11 ago ŋgäkyi alo aza si oko tori ezitate ämädri riti ŋgaonya la'di'ba be, tori mano alo ro ndi takaci iro be. 12 Ago agoanji aza orivoya lau tro ama yibe Ebere'ba yi, nda orivoya ruindu'ba dri'ba 'di gaga ro kyila'bai 'di gaga'bai ro ro, ondro mìti tori amaro tana te ndäri oko, nda logo takaci tori amaro rote ämäri, nda logo takaci tori mano alo ro ro gi oso tori ndaro ka'dobe ronye. 13 Oso nda kedre tavona be ämäri ronye, a'do ndi inye yauono megote losi maro ya, ago äfu ŋgaonya la'di'ba te.”
14 'Dooko 'bädri'ba zo lazo te Yosepa vo ago olofo nda te ndrindri ni kamba yasi. Ondro nda kuvu drî ndaro te, ago koso boŋgo to'di te oko, nda ecite 'bädri'ba kandra. 15 Ago 'bädri'ba atate Yosepa ri ekye: “Tori ezitate mädri, ago 'di alo aza ni kote takacina edrene; ago meri ta miro te ekye minina ndi takaci tori ro itine.”
16 Yosepa zatadri 'bädri'ba rote ekye: “Ko ma 'Desi maro, oko Lu logona taŋgyena ni.”
17 'Dooko 'bädri'ba atate Yosepa ri ekye: “Tori maro ya ma orivoya edrevoya Golo Naile ro kala, 18 ago tii njidrieri kpulufu oshweekyero efoyite ni Naile yasi; riyite käyi onyane. 19 Ago tii njidrieri azaka efoyi kpate ànya vosi, togboṛoro orweorwero se mandre kätina kote inye alona wari cini Ezipeto ro yasi. 20 Ago tii se togboṛoro orweorwero kai nyayi se käti oshweoshwero njidrieri ana te cini. 21 Oko ànya konyayi ànya ca oso inye oko, aza alona landre kote oshweoshwero, oko a'doyi iro gi 'du togboṛoro. 'Dooko mäpi mi te. 22 Ago tori maro azana ya, mandre drî inya ro njidrieri efote pa alo dri wate coṛoro ago kadoro. 23 Ago drî inya ro njidrieri lunyilunyiro ago ndrilaŋwàro ro se oli eme ni 'buzele si kenjibe ana efo kpate, 24 ago drî inya ro se ndrilaŋwàro ono nyayi drî inya ro se njidrieri kadoro ana te. Ago miti torii se ono tana te kwozoi ri oko, cu 'dialo aza ni kote takacina edrene märi.”
25 Ago Yosepa atate 'bädri'ba ri ekye: “Tori gi ritu iyi takacina orivoya alodi, tase Lu ka oyebe oyene 'do nda iti tana ayani miri. 26 Tii se njidrieri kadoro iyi, anjioko ndroa njidrieri yi, ago inya drî se njidrieri kadoro iyi, anjioko ndroa njidrieri yi, takaci ànyaro orivoya alodi. 27 Ago tii se orweorwero togboṛoro se kefobe ànya vosi iyi, ago drî inya ro se ndrilaŋwàro ro se oli eme ni 'buzelesi kenjibe ana, ni orivoya ndroa njidrieri mä'bu ro yi. 28 Teni oso mitibe miri 'do ronye, tase Lu ka oyebe oyene 'do lofo tana ni miri wo. 29 Ndroa njidrieri aza ya ŋgaonya a'dona 'da amba nyalakpa 'bädri Ezipeto roya. 30 Oko voigyesi ndroa njidrieri aza ya mä'bu a'dona 'da ago ŋgase amba nyalakpa Ezipeto ya 'do ijena tana 'da kyiti, ago mä'bu perena 'bädri ndi. 31 Ŋgase kyeno nyalakpa 'do tana ujena 'da kpeye, tana ndroa se kozi mä'bu ro ka oyebe esone voigyesi 'do, ka oye a'done kozi parandra. 32 Ago tori miro se ritu takacina ojoojoro ono ka'date anjioko Lu raa tana ṛoni ago nda ka oye o'bane a'done inye ga ndriro tu mileya ya.
33 “Ka'do inye minji mano taotibe ago tavouni'ba ro aza, ago mi'ba nda 'desi ro 'bädri Ezipeto ro dri. 34 Beṛo kpa miri dri'bai losi ro azaka orane wari cini yasi kuruyi telesi linji alo inya ro robe ndroa gi kado njidrieri ŋga nyalakpa ro 'do si. 35 Mi'ba ànya kokoto ŋgaonya ndroa se kado kabe ikyi iyi ro, ago kodroyi inya kuru drikaca miro zele, 'bakicii yasi ago kombayi driigye. 36 Ŋgaonya 'do orine kuru täbiri ndroa njidrieri mä'bu ro 'do tana ro, se ka oyebe o'dene 'bädri Ezipeto roya 'do, ukyi lidri ezaru 'da ni mä'bu ri.”
A'ba Yosepa te Wari'ba ro Ezipeto dri
37 Ta'do landrete kadoro 'bädri'ba ndi dri'bai losi ro cini ndaro be ri. 38 'Bädri'ba atate dri'bai ndaro losi ro ri ekye: “Mä̀nina ko mano aza usune kadopara ndrani Yosepa ri, se tori Lu ro orivoya ya ndaro ya.” 39 'Bädri'ba atate Yosepa ri ekye: “Yauono Lu ka'da ŋgase cini kwoi te miri, 'diaza i'do tavousube ago taunibe oso mi ronye. 40 Te miri ni a'done 'desiro 'bädri maro dri, ago lidri cini maro ri ota miro orone. Drikaca miro ri ni a'done drikaca ṛiri ro maro kundu. 41 Yauono ma'ba mite wari'ba ro wari cini Ezipeto ro dri.” 42 Ago 'bädri'ba tri mäŋgusi drikaca ka'daro teni irigyesi ago sote drí Yosepa roya. Ago nda so boŋgo kaca liŋgyiekye te nda lomvo, ago 'ba monyoro läguläguro te nda kyembe. 43 Ago 'ba nda te utune arabia ṛiri ndaro ya; ago gaga'bai ndaro oyiyite nda mile treyite ekye: “Nye'be liti! Nye'be liti!” Ta'dota a'ba Yosepa te wari'ba ro wari cini Ezipeto ro dri. 44 Ago 'bädri'ba atate ndäri ekye: “Ma 'bädri'ba owo, ago teinye ole miro ako lidri aza ri drí iro kode pa iro eŋgane kuru te i'do alona wari cini Ezipeto ro yasi.” 45 Ago 'bädri'ba zi ävuru Yosepa rote Zafenata Penea. Ago nda ozo Asenata ŋguti Potifaro se kohani 'bakici Ono ro ro ana te toko ro ndäri. Ago Yosepa abate wari cini Ezipeto ro yasi.
46 Yosepa ka eto ruindu 'bädri'ba Ezipeto ro ri oko ndroa ndaro te 'butenätu. 47 Ndroa njidrieri ŋga nyalakpa ro rosi gyini lofo ŋgate amba nyalakpa. 48 Yosepa otokala ŋgaonya se cini ndroa njidrieri se ŋga nyalakpa ka'dobe kigye 'bädri Ezipeto roya ana rote, nda dro inya te kuru 'bakici cini yasi. Ni ŋgaonya ämvu 'bakici alo alo ro yasi. 49 Ago Yosepa dro inya te kuru oso siŋgwa gyi'desi ro ronye, a'dote ṛo ndra ndi nda e'be ojona te, tana änina kote ojone.
50 Teinye dri ndroa mä'bu ro ri esa ako, 'dooko Yosepa te ŋgwàagoro be ritu, Asenata ŋguti Potifaro se kohani Ono ro lomvo. 51 Nda zi ŋgwa kayo ro ndaro ävuruna te Manase, tana nda ekye: “Lu 'ba mije rriti maro tana te ndi 'di cini katidri täpi maro roya be.” 52 Nda zi ävuru ŋgwa ṛiri ndaro rote Eperaima, tana nda ekye: “Lu 'ba ma te a'done ŋgàga be 'bädri rueza ro maro ya.”
53 Ndroa njidrieri se ŋga nyalakpa ro 'bädri Ezipeto roya äduna kyete, 54 ago ndroa njidrieri se mä'bu ro ana etote, ndi oso se Yosepa katabe ana ronye, ago mä'bu 'dete 'bädri cini yasi; caoko Ezipeto ya ŋgaonya orivoya. 55 Ondro wari cini Ezipeto rote mä'bu ro oko, lidri liyite 'bädri'ba ri ta ŋgaonya rota, ta'dota nda zo ànya te Yosepa re, ànyari tase nda kabe atana oyene ayani. 56 Mä'bu a'dote pari koziro, ago larirute wari cini Ezipeto ro yasi, ta'dota Yosepa pi käläsi zo ŋga odroro rote cini, ago logye inya te Ezipeto'bai ri. 57 Ago lidri ikyite Ezipeto ya ni 'bädri cini yasi Yosepa re, inya ogyene tana mä'bu perevote koziro vo cini yasi.
حلـم فرعون
1 وبَعدَ مُرورِ سنتَينِ مِنَ الزَّمان رأى فِرعَونُ حُلُما كأنَّه واقِفٌ على شاطئِ النَّهرِ، 2 فطَلعَت مِنَ النَّهرِ سَبْعُ بقَراتٍ حسَنةِ المَنظرِ سَمِـينةِ الأبدانِ، وأَخذَت ترعى في المَرْجِ. 3 ثُمَّ طَلَعَت وراءَها مِنَ النَّهرِ سَبْعُ بقَراتٍ قبِيحَةِ المَنظرِ هَزِيلَةِ الأبدانِ، ووَقَفَت بِـجانِبِها على شاطئِ النَّهرِ. 4 فأكَلَتِ البقَراتُ القَبـيحةُ المَنظرِ الهزيلةُ الأبدانِ البقَراتِ السَّبْعَ السَّمينةَ الحسَنَةَ المَنظرِ. وأَفاقَ فِرعَونُ.
5 ثُمَّ نامَ فِرعَونُ ثانيةً فرأى حُلُما كأنَّ سَبعَ سنابِلَ نبَتَت في ساقٍ واحدةٍ، وهيَ مُمتَلِئَةٌ جَيدَةٌ، 6 وكأنَّ سَبْعَ سنابِلَ نَحيلةً لَفَحَتْها الرِّيحُ الشَّرقِـيةُ نبَتَت وراءَها. 7 فا‏بتَلَعَتِ السَّنابِلُ النَّحيلَةُ السَّنابِلَ المُمْتَلِئَةَ وأفاقَ فِرعَونُ، فإذا هوَ حُلُمٌ.
8 وفي الصَّباحِ الباكرِ ا‏نزعَجَت نَفسُهُ، فأَرسَلَ ودَعا جميعَ سَحَرَةِ مِصْرَ وجميعَ حُكَمائِها. فقَصَّ فِرعَونُ علَيهم حُلُمَه، فلم يَقدِرْ أحدٌ أنْ يُفَسِّرَهُ لهُ‌. 9 فقالَ رئيسُ السُّقاةِ لِفِرعَونَ: «أَتَذَكَّرُ اليومَ خَطايايَ. 10 حينَ ا‏شتَدَّ غضَبُكَ على عبدَيكَ، أنا ورئيسِ الخَبَّازينَ، حَبَسْتَنا في سِجنِ بَيتِ رئيسِ الطُّهاةِ. 11 فرأينا كِلانا في ليلةٍ واحدةٍ حُلُما لَه تفسيرٌ غيرُ تَفسيرِ الآخرِ. 12 وكانَ مَعنا هُناكَ فتىً عِبرانيٌّ مِنْ عبـيدِ رئيسِ الطُّهاةِ فقَصَصْنا علَيهِ ما حَلُمناهُ. ففَسَّرَ لِكُلِّ واحدٍ مِنَّا حُلُمَه. 13 وكما فسَّرَ لنا كانَ، فرَدَدتَني أيُّها المَلِكُ إلى وظيفَتي وعَلَّقْتَ رَئيسَ الخَبَّازينَ على خشبَةٍ.»
14 فأرسلَ فِرعَونُ ودعا يوسُفَ، فأَسرَعوا بِهِ مِنَ السِّجْنِ. وبَعدَما حلَقَ وأَبدَلَ ثيابَه دخَل على فِرعَونَ، 15 فقالَ لَه فِرعَونُ: «رأيتُ حُلُما وما مِنْ أحدٍ يُفَسِّرُهُ، وَسَمِعْتُ عَنكَ أنَّكَ إذا سَمِعْتَ حُلُما تُفَسِّرُه». 16 فأجابَه يوسُفُ: «لا أنا، بلِ اللهُ هوَ الّذي يُجيـبُ فِرعَونَ بِما فيهِ سلامَتُه».
17 فقالَ فِرعَونُ لِـيوسُفَ: «رأيتُ في الحُلُمِ كأنِّي واقفٌ على شاطئِ النَّهرِ، 18 فطَلَعَت مِنَ النَّهرِ سَبْعُ بقَراتٍ سَمينةِ الأبدانِ حسَنَةِ الهَيئةِ، فأَخَذَت ترعى في المَرْجِ. 19 وفجأةً طَلَعَت وراءَها سَبْعُ بقَراتٍ أُخرى هَزيلةٍ قبـيحَةِ الهَيئةِ نَحيلةِ الأبدانِ، ما رأيتُ أَقبَحَ مِنها في كُلِّ أرضِ مِصْرَ. 20 فأكلتِ البقَراتُ النَّحيلةُ القبـيحةُ السَّبْعَ البقَراتِ الأولى السَّمينةِ. 21 فدَخَلت في بُطونِها مِنْ غيرِ أنْ يتَبَيَّنَ أنَّها دخَلَت فيها، وبَقيَ مَنظَرُها قبـيحا كما كانَ أوَّلا. وأَفَقْتُ مِنْ نَومي. 22 ثُمَّ رأيتُ حُلُما آخرَ كأنَّ سَبْعَ سنابِلَ نَبَتَت في ساقٍ واحدةٍ مُمتَلِئَةً جَيّدَةً. 23 وكأنَّ سَبْعَ سنابِلَ أخرى يابسةٍ نَحِيلَةٍ لفَحَتْها الرِّيحُ الشَّرقيّةُ نَبَتَت وراءَها. 24 فا‏بْتَلَعَتِ السَّنابِلُ النَّحيلَةُ السَّنابِلَ الجَيِّدةَ. فرَوَيتُ ذلِكَ للسَّحَرَةِ، فلم يَقدِرْ أحدٌ أنْ يُوضِحَه لي».
25 فقالَ يوسُفُ لِفِرعَونَ: «ما حَلُمَه فِرعَونُ حُلُمٌ واحدٌ، واللهُ أوضَحَ لكَ ما سيَفعَلُه. 26 السَبْعُ البقَرات الجَيِّدةِ هِـيَ سَبْعُ سِنينَ، والسَّبْعُ السَّنابِل الجَيِّدَة هيَ سَبْعُ سِنينَ، هوَ حُلُمٌ واحدٌ. 27 السَّبْعُ البقَراتِ النَّحيلةِ القبـيحةِ الطّالِعةِ وراءَها، والسَّنابِلُ النَّحيلةُ الّتي لَفَحَتْها الرِّيحُ الشَّرقيَّةُ، هيَ سَبْعُ سِنينَ جُوعا. 28 فيكونُ أنَّ اللهَ، كما قُلتُ لكَ، أراكَ ما سيَفعَلُ. 29 ستَجيءُ سَبْعُ سِنينَ فيها شَبَعٌ عظيمٌ في كُلِّ أرضِ مِصْرَ، 30 ثُمَّ تَجيءُ بَعدَها سَبْعُ سِنينَ جُوعٍ تُنسي كُلَّ ذلِكَ الشَّبَعِ الّذي كانَ في أرض مِصْرَ. ويُتلِفُ الجُوعُ الأرضَ 31 ويكونُ شديدا جِدًّا، فلا يتَذَكَّرُ أهلُ البِلادِ ما كانوا فِـيهِ مِنَ الشَّبَعِ. 32 وما تَكرارُ الحُلُمِ على فِرعَونَ مرَّتَينِ إلاَّ لأنَّ الأمرَ أقَرَّهُ اللهُ وسيفعَلُه عاجلا».
33 «والآنَ، فعلَى فِرعَونَ أنْ يرى رجُلا فهيما حكيما يُقيمُه على أرضِ مِصْرَ، 34 ويُوكِّلُ وكَلاءَ على الأرضِ. ويأخُذُ خُمْسَ غلَّتِها مِنْ سَبْعِ سِنين الشَّبَعِ. 35 فيَجمَعونَ، تحتَ سُلطَةِ فِرعَونَ، خَيراتِ السِّنينِ الآتيةِ ويَخزِنونَ القَمحَ في المُدُنِ ويحفَظُونَه. 36 فيكونُ الطَّعامُ ذخِيرةً لِسبْعِ سِنينِ الجُوعِ الّتي ستُصيـبُ أَرضَ مِصْرَ، فلا ينقَرِضُ أهلُها بالجُوعِ».
ترقية يوسف
37 فحَسُنَ هذا الكلامُ عِندَ فِرعَونَ وعِندَ جميعِ رجالِ حاشيتِه، 38 فقالَ لهُم: «هل نَجِدُ مِثلَ هذا رجُلا فيه روحُ اللهِ؟» 39 وقالَ فِرعَونُ لِـيوسُفَ: «بَعدَما أَعطاكَ اللهُ كُلَّ هذِهِ المعرِفةِ، فلا فهيمٌ ولا حكيمٌ مِثلُكَ. 40 أنتَ تكونُ وَكيلا على بَيتي، وإلى كلِمَتِكَ ينقَادُ كُلُّ شعبـي، ولا أكونُ أعظَمَ مِنكَ إلاَّ بالعَرشِ‌. 41 وها أنا أُقيمُكَ حاكما على كُلِّ أرضِ مِصْرَ». 42 ونَزَعَ فِرعَونُ خاتَمَهُ مِنْ يَدهِ وجعَلَه في يَدِ يوسُفَ، وألبَسَهُ ثيابَ كتَّانٍ، وطوَّقَ عُنُقَه بِقِلادَةٍ مِنْ ذهَبٍ‌. 43 ثُمَّ أَركبَه مَركبَتَهُ الثَّانِـيةَ ونادى الحَرَسُ أمامَه: «ا‏ركعوا‌». وهكذا أَقامَه فِرعَونُ على كُلِّ أرضِ مِصْرَ.
44 وقالَ فِرعَونُ لِـيوسُفَ: «أنا فِرعَونُ. بدونِكَ لا يرفَعُ أحدٌ يَدَه ولا رِجلَه في كُلِّ أرضِ مِصْرَ.» 45 وسَمَّى فِرعَونُ يوسُفَ صَفْناتَ فَعْنيحَ‌، وزَوَّجَه أسناتَ بِنتَ فوطي فارَعَ، كاهنِ مدينةِ أُونَ‌. وصارَ يوسُفُ وَصيًّا على أرضِ مِصْرَ.
46 وكانَ يوسُفُ ا‏بنَ ثَلاثينَ سنَةً حينَ دخَلَ في خِدمةِ فِرعَونَ مَلِكِ مِصْرَ. وخرَجَ مِنْ بَينِ يَدَيهِ وجالَ في كُلِّ أرضِ مِصْرَ.
47 وأَثمَرتِ الأرضُ في سَبْعِ سِنين الشَّبَعِ خَيرا كثيرا، 48 فجَمَعَ يوسُفُ كُلَّ غِلالَ السِّنين السَّبْعِ الّتي توالت على أرضِ مِصْرَ وخَزَنَها طعاما في المُدُنِ، كُلُّ مدينةٍ وغِلالُ ما حَولَها مِنَ الحُقولِ. 49 فكانَ ما جمَعَهُ مِنَ القمحِ يُعادِلُ رَملَ البحرِ كَثْرَةً، حتّى ترَكَ إحصاءَه لأنَّه لم يكُنْ يُحصَى.
بنو يوسف
50 ووُلِدَ لِـيوسُفَ ا‏بنانِ قَبلَ أنْ تدخُلَ سنَةُ الجُوعِ، وهُما اللَّذانِ ولَدَتْهُما أسناتُ بِنتُ فوطي فارَعَ، كاهنِ مدينةِ أُونَ. 51 فسَمَّى يوسُفُ ا‏بنَه البِكْرَ مَنسَّى‌ لأنَّه قالَ: «أنساني اللهُ كُلَّ تَعَبـي وكُلَّ أهلِ بَيتِ أبـي». 52 وسَمَّى الثَّاني أفرايِمَ‌ لأنَّه قالَ: «جعَلَني اللهُ مُثمِرا في أرضِ شَقائي».
53 وكَمُلَت سَبْعُ سِنين الشَّبَعِ الّذي كانَ في أرضِ مِصْرَ 54 وا‏بتدأت سَبْعُ سِنين الجُّوعِ تـتوالى كما قالَ يوسُفُ. فكانَ جُوعٌ في جميعِ البُلدانِ‌ إلاَّ في أرضِ مِصْرَ لأنَّه كانَ فيها طَعامٌ مَخزونٌ. 55 فلمَّا بدأ أهلُ مِصْرَ يجوعونَ صَرَخوا إلى فِرعَونَ طالبـينَ الخُبزَ، فقالَ لهُم فِرعَونُ: «إذهبوا إلى يوسُفَ. وما يقولُه لكُم فا‏فعَلُوه‌». 56 وا‏شتدَّ الجُوعُ وشَمَلَ كُلَّ أرضِ مِصْرَ، ففَتَحَ يوسُفُ جميعَ المَخازِنِ وباعَ قمحا لِلمِصْريِّينَ. 57 وجاءَ النَّاسُ مِنْ جميعِ أقطارِ الأرضِ إلى مِصْرَ لِـيَشتَرُوا قمحا مِنْ يوسُفَ، لأنَّ الجُّوعَ كانَ شديدا في كُلِّ مكانٍ.