1 Vokuru nyeri tase mabe atana ono,
Mi'ba 'bädri keri ata maro.
2 Ŋgaembaro maro u'dina 'da oso 'bu ronye
ata maro lotina 'da oso nduruṛi ronye,
oso 'bu kabe logyi
käyi dri 'do ronye,
ago oso 'bu kabe u'di agba luru dri 'do ronye.
3 Tana märäṛuna ävuru OPI ro 'da,
Nyäräṛu a'do 'desipara Lu amaro ro.

4 “OPI ni gaga'ba yi, losi ndaro cini ŋgye,
liti cini ndaro orivoya ŋgye;
Lu orivoya 'diri ago ŋgye;
nda orivoya ŋgye ago kado.
5 Oko miye taundiro te nda lomvo, nyojo ko a'done lidri ndaro
ago ami orivoya tu'de se takozi amba be ago ŋgaodoekye yi.
6 Inye'do ono ni liti se ämiri taoyene OPI ri kigyesi owo ya?
Ami lidri amama, ago tavouniako ono.
Nda orivoya täpi amiro, ago o'ba'ba amiro,
nda 'ba ami ni a'done tu'de ro.

7 “Miyi ta tase kälävube ana ro, nyusu ta tuse kyeno kai ro;
nyeji täpi miro tana ro, 'dooko nda opena tana ndi miri.
Nyeji agoàmbago amiro ago itinayi tana ndi miri;
8 Nda se 'Desi Fopara ono ozo wari ni tu'dei cini ri;
nda lewe lidri ni orine kigye;
nda si kishwe ni a'do oti lidri Yisaraele ro ro voro.
9 Oko Opi nji lidri te andivo ndaro ri;
nda nji zelevoi Yakoba ro te.

10 “Nda usu ànya te abavoya vo cowa yasi,
vo cowa se rri awi, siŋgwa ro.
Nda gaga ànya te ago ti ta ànyaro te,
oso nda kabe mi keci andivo ndaro ro tana otina ronye.
11 Oso ägyiribi kabe ŋgwai anyaro embana oŋgane,
ago kabe ŋgwai ndaro okona kufu ndaro ya ronye,
OPI ka Yisaraele äti kpa oso inye ni o'devoya.
12 OPI ka lidri ndaro lepena toto ni iṛe
teinye ŋgaopa lu atrai ro ako.

13 “Nda 'ba ànya te abane vose toŋgoro iyi yasi,
ago ànya nyayi ŋgase kabe owa lowo ya iyi te.
Nda 'ba anya mbeyi epe teni luutui yasi;
ago ice ido ro ànyaro ka omba gyini se kuni cokoworo be 'do yasi.
14 Ti ànyaro ka leyi muruṛu ozo ago indri ànyaro ka leyi ozo;
ànya a'doyite timele, indri, ndi ti Basana yasi be,
kaaza kadopara, ndi vino topetopero be.

15 “Lidri OPI ro a'dote ŋgaamba be, oko ànya orivoya ogbo'bai;
ànya loshweyi tawi ago tisiyi iyi te twi ŋgaonya si.
Ànya e'beyi Lu O'ba'ba ànyaro te
ago gayi opa'ba mbaraekye ànyaro tezo.
16 Lu awi ànyaro eko ya OPI rote;
tase undiro ànya koyebe iyi 'ba nda te kyilaro.
17 Ànya loyi tori te lui se ko ŋgye 'do ri,
lui se ànya niyi kote alona,
lui se efobe to'diro se zutui ànyaro ro kote alona ana.
18 Ànya ijeyi ta Opa'ba ànyaro rote, se ni opa'ba mbaraekye ànyaro ana,
Anya ijeyi ta Lu se kozo adri ni ànyari rote.

19 “Ondro OPI kondre tase ono te oko, nda a'dote kyilaro
ago ga ŋgwàagoro ndi ndiriŋwa ndaro be tezo.
20 Ago nda ekye: ‘Mänina kote ànya opane,
tana mandre tase kabe a'do ànyari 'do robe,
tana ànya orivoya lidri se taeriako, ago ta'diri ako.
21 Ànya 'bayi mate kyilaro lui se ko endaro lui yi 'do si,
ànya ekoyi ya maro te ŋgase ànyaro ànya kedeyibe lui ro 'do si.
Ka'do inye ma'bana tu'de aza 'da ànya o'bane kyilaro;
mekona ya ànyaro 'da tu'de aza se tauniako 'do si.
22 Kyila maro lekona 'da oso asi ronye
ago ujena ŋgase cini 'bädri ya iyi 'da.
Osana kpa le 'bädri avo roya
ago mazana zevoi 'bereŋwai ro 'da.

23 “ ‘Mezina rueza okyeako ndi ànya dri
ago mä'bona ätu cini maro 'da ànya dri.
24 Ànya todrana 'da ni täbiri ndi driu'bo be ri;
ànya todrana 'da ni adravo koziro ri.
Mazona koronyai vo cowa ro 'da ànya tosine,
ago ini se äṛi be iyi osina ànya 'da.
25 Kyila o'bana lidri todrana 'da litiŋwai drisi;
turi a'dona 'da 'bai yasi,
agoànji ndi ndiriŋwa be todrana 'da;
ago ŋgwà giṛiŋwa ndi agoàmbago be e'bene i'do.
26 Makye aba mutufuna ànya ro kpeye,
ukyi 'diaza ogo oyi ta ànyaro 'da.
27 Oko mänina ko kyila'baazii ànyaro o'bane driuŋgyine
ukyi ànya ata 'da ekye yipe lidri maro ni ṛe,
Oko ma Opi, makaŋwa ànya ni.’

28 “Yisaraele orivoya tu'de se tavousuako yi;
ànya orivoya teinye tavouniako alona.
29 Ànya ka'do gwo tavouni be ànya uninayi tase ape ànya be ṛe tana ro ono tana ndi;
ànya uninayi tase kabe oye a'done ànyari ana tana ndi.
30 Tana e'di mano alodi pe 'di kutualo gwo ni ṛe,
ago toto 'di ritu 'ba kutu 'butealo gwo ni umune ya?
Tana OPI Lu ànyaro e'be ànya te;
ago Lu mbaraekye ànyaro ozo ànya ni.
31 Kyila'baazii ànyaro niyite anjioko lui modo ànyaro ro orivoya mbaraako,
ko mbaraekye oso Lu Yisaraele ro ronye.
32 Kyila'baazii ànyaro orivoya koziro oso Sodomo ronye ago oso Gomora ronye,
ànya oso kono se kabe owa osoro ago doŋgo na äṛiro 'do ronye,
33 oso vino se abe edena ni äṛi ini ro yasi 'do ronye,
oso äṛi ini ŋbuŋbu ro ronye.

34 “OPI yi tase kyila'baazii ànyaro koyebe ana tana te;
nda ka dri tuna ŋgye na kote ànya ezazana.
35 OPI logona votaro ni ago ezana ànya ni;
tu esana 'da ànyari o'deza;
tu ànya perero te orivoya lototi;
tu ànyaro rueza ro esate.
36 OPI opana lidri ndaro 'da.
Nda a'dona 'da yauni be ruindu'bai ndaro ri;
ondro nda kondre mbara ànyaro kokyete,
ago nda kondrete ŋgaopa ka'do te i'do ànyari owo.
37 'Dooko OPI ejina lidri ndaro 'da ekye: Lui amiro gaŋwaro ya?
‘Lui mbaraekye se miyi ta be kigye iyi gaŋwaro ya?
38 Se nyeca be ido ŋgase milobe tori ro rosi
ago nyozo vino be ànyari umvune iyi.
Yauono mi'ba ànya kikyiyi ami opane;
mi'ba ànya kimuyi ami gagane.

39 “ ‘Ma, toto ni Lu yi;
lu aza tona i'do.
Ma 'di ufu ni ago ma 'di adri ni, ma 'di oga ni äträ laza be, ago ma edena ni,
'diaza i'do 'diopane ni märigyesi.
40 Tana endaro oso mabe Lu lidriidriro yi ono ronye,
meŋga dri maro te ago mäṛuru te
41 anjioko melena si bando lekoekye maro ro ndi
mandre taŋgye oyedri robe.
Mologona votaro 'da kyila'baazii maro ri
ago mezana ànya se yana kosobe malomvo kai 'da.
42 Ätu maro umvuna kari ànyaro 'da,
ago bando maro tufuna lidri 'da
'Dise kabe kyila oye mabe märi aza alona e'bene i'do;
ca 'dise ä'bote laza be iyi ndi se ärube kamba'bai ro iyi be todrana kpa.’

43 “Tu'de cini, beṛo ämiri lidri OPI ro räṛune,
tana nda tufuna 'dise cini kabe ànya tufu 'do ndi.
Nda ka votaro logo logo kyila'baazii ndaro ri
ago nda ka takozi wari ro ago lidri ndaro ro onana.”

44 Musa ndi Yosua ŋgwa Nuna robe ikyiyi ago go ziyi ata loŋgo ono rote aree lidri Yisaraele ro ri erine.
Ŋgaemba Ädu Musa ro
45 Ondro Musa konde ŋgaemba cini Lu ro kwoi ozona te lidri cini Yisaraele ro ri oko, 46 nda atate ekye: “Mì'ba mi amiro komba kado, mìro ota se cini mozobe ämiri ondro ono kadoro. Nyèdele ànya ŋgàga amiro ri, tana ànya koroyi ŋgaemba cini Lu ro robe 'diriro. 47 Tana ata ŋgaemba ono ro kwoi ko ta awi yi, oko orivoya adri modo amiro. Mìro ànya 'dooko mirina ndi madaro wari se Golo Yaradene tasi nyà oyebe ukyi urune ana ya.”
48 Ago OPI atate Musa ri tu gi alo ana si ekye: 49 “Nyoyi 'Bereŋwa Abarima ro ago mitu 'Bereŋwa Nebo dri se orivoya wari Moaba roya se käwumibe Yeriko be ana ya; ago mindrevo 'bädri Kanana ro se ma oyebe ozone lidri Yisaraele ro ri ana dri. 50 Tana nya oye odrane 'bereŋwa ana dri oso Arona ädrupi miro kodrabe 'Bereŋwa Hora dri ago asebe ana ronye, 51 tana ami riti nyà'do kote 'diriro märi lidri Yisaraele ro mile. Tuse ami be gyi Meriba ro kala, loto 'ba'desi Kadesa ro se vo cowa Zima roya ana lomvo ana si, mìro ma kote lidri Yisaraele ro milesi. 52 Mindrena wari se ana te pere si, oko miri ocine wari se mabe ozona lidri Yisaraele ro ri ana ya te i'do.”
1 أُنصُتي أيَّتُها السَّماواتُ فأتكَلَّمَ
ولِتَستَمعِ الأرضُ لأقوالِ فمي.
2 يهطِلُ كالمَطَرِ تعليمي
وكالغَيثِ على الكلأِ
وكالرَّذاذِ على العُشْبِ.
يسقُطَ كالنَّدى كلامي.
3 فنادوا با‏سْمِ الرّبِّ.
وهِبُوا عظَمةً لإِلهِنا.
4 صَوَّرَ‌ الكائِناتِ وعمَلُهُ كامِلٌ،
وكُلُّ طُرُقِهِ عَدلٌ.
اللهُ أمينٌ لا جَورَ عِندَهُ،
وهوَ الصَّادِقُ المُستَقيمُ.
5 وبَنوهُ الّذينَ جعَلَهُم بِلا عَيـبٍ
فسَدوا، فَيا لِجيلٍ مُتَعَوِّجٍ مُلْتَوٍ!
6 أبِهذا تعتَرِفُ بِـجَميلِ الرّبِّ
أيُّها الشَّعبُ الأحمَقُ الجاهِلُ؟
أما هوَ أبوكَ الّذي خلَقَكَ،
الّذي أبدَعَكَ وكوَّنَكَ؟
7 أذكُرِ الأيّامَ القديمةَ
وتَأمَّلِ الأجيالَ السَّالِفةَ.
سَلْ آباءَكَ فَيُخبِروكَ
وشُيوخَكَ فيُحَدِّثوكَ
8 كيفَ العلـيُّ ا‏خْتارَكُم مِنْ بَينِ الأُمَمِ
ومَيَّزَكُم عَنْ بَني آدمَ
وقسَمَ أرضَهُم مُلْكا لكُم
على عدَدِ بَني إِسرائيلَ‌،
9 لأنَّهُم شعبُهُ الّذينَ مِنْ نَصيـبِه،
وحِصَّتُهُ الّتي جعَلَها لهُ.
10 لقِـيَهُم في أرضٍ برِّيَّةٍ،
وفي مَتاهةٍ مهجورةٍ بعيدةٍ،
فرَبَّاهُم وعلَّمَهُم
وا‏حْتَضَنَهُم كحَدَقةِ عينِهِ.
11 وكالنَّسرِ الّذي يَغارُ على عِشِّهِ،
وعلى فِراخِه يَرِفُّ،
فيَفرُشُ جناحَيهِ لِـيأخُذَهُم
ويحمِلَهُم على ريشِهِ،
12 ا‏قْتادَهُمُ الرّبُّ بِمُفرَدِهِ،
مِنْ دونِ إلهٍ غريـبٍ.
13 أقامَهُم على مَشارِفِ الأرضِ
وأطعَمَهُم مِنْ غِلالِ الحُقولِ.
أرضَعَهُم عسَلا مِنَ الصَّخرِ،
وزيتا مِنْ حجَرِ الصَّوَّانِ
14 وزُبدةَ البقَرِ ولبَنَ الغنَمِ
وشَحْمَ الخِرافِ وكِباشَ بَني باشانَ،
وأطعَمَهُم شَحْمَ التُّيوسِ ولُبَّ الحنطةِ
ودَمَ العنبِ خمرا لِلشَّرابِ.
15 فسَمِنَ بَنو يعقوبَ‌ وبَطَروا.
سَمِنوا وا‏مْتَلأوا شَحْما ولَحما،
فَأهمَلوا الإلهَ الّذي صنَعَهُم
ونبَذوا خالِقَهم ومُخَلِّصَهُم‌.
16 أثاروا غَيرَتَه بِآلِهةٍ غريـبةٍ
وكَدَّروهُ بِما عَمِلوا مِنْ رَجاساتٍ.
17 ذبَحوا لِلشَّياطينِ لا للهِ،
لآلِهةٍ لم يعرِفوها مِنْ قَبلُ،
حديثةٍ جاءَت مِنْ قريـبٍ
ولم يعلَمْ بِها آباؤُهُم‌.
18 صَوَّرَهُم وا‏بتَدَعَهُم فنَسَوهُ،
ولم يذكُروا اللهَ الّذي آخاهُم.
19 فرَأى الرّبُّ وتَكَدَّرَ،
وا‏سْتَهانَ بِبَنيهِ وبَناتِهِ.
20 قالَ: «أحجُبُ وجهي عَنهُم
وأرى ماذا تكونُ آخِرَتُهُم،
لأنَّهم جيلٌ مُتَقَلِّبٌ
وبَنونَ لا أمانَةَ فيهِم.
21 أثاروني بِمَنْ لا إلهَ هوَ،
وكدَّروني بِأصنامِهِمِ الباطِلةِ،
وأنا سَأُثيرُهمُ بِشعبٍ لا شعبٌ هوَ
وأُكَدِّرُهُم بِقومٍ جُهَلاءَ‌،
22 لأنَّ غضَبـي يشتَعِلُ كالنَّارِ
ويتَوَقَّدُ إلى الموتِ الأسفَلِ،
وتَأكُلُ الأرضَ وغَلاَّتِها
وتَلتَهِمُ أساساتِ الجِبالِ.
23 أحشُدُ علَيهِمِ الشُّرورَ،
وجَعبَةُ سِهامي أُفرِغُها فيهِم
24 يَهلكونَ جوعا وتفتَرِسُهُم
حُمَّى مُلهِبَةٌ ووَبأٌ فَتَّاكٌ.
وأُطلِقُ فيهِم أنيابَ البَهائِمِ
معَ سَمِّ زَحافاتِ الأرضِ.
25 يَسقُطونَ بِالسَّيفِ في بُيوتِهِم
وتـتَرَمَّلُ في المَخادِعِ نِساؤُهُم.
ويَهلِكُ الفَتى والفَتاةُ مَعا
والرَّضيعُ والأشيَبُ على السَّواءِ.
26 قُلتُ أشُقُّهُم بِالسَّيفِ
وأُبعِدُ مِنْ بَينِ النَّاسِ ذِكرَهُم،
27 لولا خشيَتي مِنْ تَجبُّرِ الأعداءِ
وإنكارِهِم عليَّ ما فعَلتُ
بِقولِهِم: يَدُنا هيَ الّتي ا‏نتَصَرَت،
والرّبُّ لم يفعَلْ كُلَّ هذا.
28 بَنو إِسرائيلَ لا يَتَّعِظونَ،
لأنَّ لا بَصيرَةَ فيهِم.
29 لَيتَهُم حُكَماءُ فيَعقِلونَ
ويتَبَيَّنونَ ما تكونُ آخِرَتُهُم،
30 ما دامَ الواحدُ يُطارِدُ ألفا مِنهُم
ويَهزِمُ الاثنانِ عشَرةَ آلافٍ،
لأنَّ الّذي خَلَقَهُم باعَهُم‌،
والرّبُّ هوَ الّذي أسلَمَهُم.
31 لكنَّ خالِقَهُم غيرُ الّذي خلَقَنا،
وهُم بِذلِكَ يعلَمونَ.
32 مِنْ كرمَةِ سَدومَ كرمَتُهُم
ومِنْ بَساتينِ عَمورَةَ‌.
عِنبُهُم عِنَبٌ مَسمومٌ
وعَناقيدُهُم مِنْ مَرارة.
33 خمرُهُم حُمَّةُ الثَّعابـينِ
وسَمُّ الأفاعي الّذي لا يَرحَمُ.
34 ذلِكَ كُلُّهُ محفوظٌ لن أنساهُ،
ومختومٌ علَيهِ في ذاكِرتي‌.
35 ليَ الانتِقامُ والجَزاءُ‌
حينَ تـتَزَعزَعُ أرجُلُهُم فيَسقُطونَ،
لأنَّهُ ا‏قترَبَ يومُ نَكبَتِهِم،
وما هُيِّئَ لهُم سريعٌ.
36 الرّبُّ يَدينُ شعبَهُ‌،
وعلى عبـيدِهِ يُشفِقُ،
إذا رأى القُدرَةَ ذهَبَت
ولم يَبقَ ملجأٌ ولا أهلٌ.
37 ويقولُ: أينَ آلِهتُهُم
أينَ الصَّخرَةُ الّتي بِها يحتَمونَ؟
38 تَأكُلُ شُحومَ ذبائِحِهِم
وتشرَبُ خمرَ سَكائِبِهِم.
فَلتَقُمْ وتَنصُرْهُم
وتكُنْ لهُم تُرْسا.
39 ا‏نْظُروا الآنَ. أنا هوَ
ولا إلهَ يَقِفُ أمامي.
أُميتُ وأُحيـي وأجرَحُ وأشفي،
ولا مَنْ يُنقِذُ مِنْ يَدي.
40 أرفَعُ يَدي إلى السَّماءِ
وأقولُ حَيٌّ أنا مَدى الدَّهرِ.
41 إذا صقَلْتُ بارِقَ سَيفي
وأخَذْتُ بِيَدي زِمامَ القضاءِ
رَدَدْتُ الانتِقامَ على أعدائي
وأنزَلْتُ العِقابَ بِالّذينَ يُبغِضونَني.
42 سِهامي تسكَرُ مِنَ الدِّماءِ
وسَيفي يَأْكُلُ لَحما
مِنْ دِماءِ القَتْلى والسَّبايا
ومِنْ رُؤُوسِ قادةِ العدُوِّ.
43 ا‏هتِفوا أيُّها الأُمَمُ معَ شعبِهِ،
لأنَّه يَثأرُ لِدَمِ عبـيدِهِ‌
ويَرُدُّ الانتِقامَ على أعدائِهِ
ويُكَفِّرُ عَنْ خطايا شعبِهِ.
وصايا موسى الأخيرة
44 فجاءَ موسى وتَلا هذا النَّشيدَ على مَسامِـعِ الشَّعبِ، هوَ ويَشوعُ‌ بنُ نُونٍ.
45 ولمَّا فرَغَ مِنْ مُخاطَبةِ جميعِ بَني إِسرائيلَ بِهذا الكلامِ كُلِّهِ، 46 قالَ لهُم: «إحفَظوا في قلوبِكُم كلامَ الشَّريعةِ الّذي أعَدْتُهُ علَيكُم اليومَ لِتوصُوا بِهِ بَنيكُم، حتّى يَحرِصوا أنْ يعمَلوا بجميعِ أحكامِها 47 فما هوَ كلامٌ فارغٌ لَدَيكُم، بل هوَ حياةٌ لكُم، وبهِ تَطولُ أيّامُكُم في الأرضِ الّتي أنتُم تعبُرونَ الأُردُنَّ إليها لِتَمتَلِكوها.
48 وقالَ الرّبُّ لِموسى في ذلِكَ اليومِ ذاتِهِ: 49 «إصعَدْ إلى جبَلِ عَباريمَ، وهوَ جبَلُ نَبو الّذي في أرضِ موآبَ تُجاهَ أريحا، وا‏نظُر أرضَ كنعانَ الّتي أعطَيتُها لِبَني إِسرائيلَ مُلْكا. 50 ثُمَّ مُتْ في الجبَلِ الّذي أنتَ صاعِدٌ إليهِ، فتَنضَمَّ إلى الّذينَ ماتوا مِنْ قومِكَ كهَرونَ أخيكَ الّذي ماتَ في جبَلِ هورَ‌، 51 لأنَّكُما خالَفتُماني فيما بـينَ بَني إِسرائيلَ عِندَ ماءِ مَريـبةَ بِقادِشَ في برِّيَّةِ صِينَ ولم تُظهِرا قداسَتي فيما بَينَهُم‌. 52 فأنتَ تنظُرُ مِنْ بعيدٍ إلى الأرضِ الّتي أعطَيتُها لِبَني إِسرائيلَ ولكِنَّكَ لا تدخُلُها‌».