1 Ädrupii maro, ole ya maro ro ndi mätu maro Lu ri ta Yisaraele'bai rota ni anjioko apa ànya robe! 2 Mäni ndi tana itine ämiri endaro, anjioko ànya ozoyi iyi ndi Lu ri mbara, oko ruozo ànyaro änju kote tauni endaro dri. 3 Ànya niyi liti se Lu kabe lidri o'ba ŋgye andivo ndaro be tazevona ko, ago ojoyite taoye andivo ànyaro ro ka'dane ayani; ago ànya logoyi andivo ànyaro kote liti Lu ro se nda ka ugu lidri o'babe sina ŋgye ri. 4 Tana Kristo ezi Ota te ondena ya, se anjioko 'dicini se kabe taoma a'bate ṛo ŋgye Lu be.
Ŋgaopa Orivoya Tana 'Dicini
5 Musa egyi ta ono te ta 'di o'baro ŋgye Lu be ugu Ota oro si tana ro ekye: “Nda se kabe tase Ota kabe atana oro orina ndi.” 6 Oko tase taegyi kabe atana ta 'di o'baro ŋgye Lu be taoma si orivoya ni ono ekye: “Miri ko andivo miro ejine mikye, a'di oyina ni vo'buyakuru ya ya?” (Se takacina ni Kristo ezine vuru). 7 Kpa ko miri ta ejine mikye: “A'di ocina ni vuru le 'bädri vurusi ya ya?” (Se takacina ni, Kristo lofone ni avo ya). 8 Tase anya kabe atana ni ono ekye: “Lazo Lu ro orivoya loto mire, kala miro ya ago ya miro ya,” se orivoya ni, lazo taoma se màbe opena ro. 9 Ondro nyeṛo tate kala miro si mikye Yesu orivoya Opi yi ago mima ndi ya miro ya mikye Lu eŋga nda teni avo yasi, apana mi ndi. 10 Tana taoma amaro si anjioko a'ba ama te ŋgye Lu be; taeṛo amaro si anjioko apa ama te. 11 Taegyi ka ata ekye: “Nda se kabe taoma nda ya a'dona ko driupi ro.” 12 Ono ṛo tana 'dicini, tana a'do toto i'do lakole Yudai ro ndi Atrai be roya; Lu orivoya Opi alodi 'dicini ro ago 'dise cini kabe nda uzi nda ka äṛuna amba. 13 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Vona cini se kabe Opi uzi ta ŋgaopa rota apana ndi.”
14 Oko ànya uninayi nda uzine eŋgwanye ta ŋgaopa rota ondro ànya komayi ta kote ya? Ago ànya uninayi taomane eŋwanye ondro ànya keriyi lazo kote ya? Ago ànya uninayi taerine eŋwanye ondro ape lazo kote ya? 15 Ago apena lazo eŋwanye ondro azo lazo'bai kote ya? Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Ikyi lazo'bai se kabe eziikyi lazokado be ro orivoya ta liŋgyiekye yi!” 16 Toto azaka ànyaro ru Lazokado ni, Yesaya andivo atate ekye: “Opi, a'di ma ni lazo amaro ya ya?” 17 Ka'do inye taoma ka ikyi ni lazo erivoya, ago lazo ka ikyi ugu Kristo ope si.
18 Oko ma ta eji makye: Inye'do gindi endaro ànya eriyi lazo ṛo ko ya? Ànya eriyite tana oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Uwi ata ànyaro ro sate 'bädri cini yasi;
ata ànyaro sate ädu 'bädri roya.”
19 Meji tate to'di makye: Inye'do lidri Yisaraele ro ni ta ṛo ko ya? Musa andivona zatadrite ṛo kyeno ekye:
“Mayena ta ndi 'dise ko tu'de rosi
lidri maro o'baza yaoko ro
tu'de se tauniako si
ma'bana lidri maro 'da kyilaro.”
20 Yesaya atate turiako si ekye:
“Ànya se uguyi ma uṛi ko usuyi ma te
maka'darute ànya se uguyi taeji kote ta maro ta ri.”
21 Oko ta Yisaraele rota nda ka ata ekye: “Tu cini meŋga drí maro te lidri taoroako ndi ogboogbo robe uruza.”
1 وكم أتَمنّى مِنْ كُلّ قَلبـي أيّها الإخوةُ خلاصَ بَني إِسرائيلَ، وكَمْ أبتَهِلُ إلى اللهِ مِنْ أجلِهِم. 2 وأنا أشهَدُ لهُم أنّ فيهِم غَيرةً للهِ، لكنّها على غَيرِ مَعرفةٍ صَحيحةٍ، 3 لأنّهُم جَهِلوا كيف يُبرّرُ اللهُ البشَرَ وسَعَوْا إلى البِرّ على طَريقتِهِم، فما خَضَعوا لِطريقَةِ اللهِ في البِرّ، 4 وهيَ أنّ غايَةَ الشريعةِ هِيَ المَسيحُ الذي بِه يتَبَــرّرُ كُلّ مَن يُؤمنُ.
الخلاص للجميع
5 وكتَبَ موسى كيفَ يتَبَــرّرُ الإنسانُ بالشريعةِ فقالَ: «كُلّ مَنْ يَعمَلُ بأحكامِ الشريعةِ يَحيا بِها». 6 وأمّا التّبــرّرُ بالإيمانِ فقيلَ فيهِ: «لا تَقُلْ في قَلبِكَ: مَنْ يَصعَدُ إلى السّماءِ؟ (أي ليَجعلَ المَسيحَ يَنزِلُ إلَينا). 7 أو مَنْ يَهبُطُ إلى الهاوِيَةِ؟ (أي يَجعَلَ المَسيحَ يَصعَدُ مِنْ بَينِ الأمواتِ)». 8 وما قيلَ هوَ هذا: «الكَلِمَةُ قريبَةٌ مِنكَ، في لِسانِكَ وفي قَلبِكَ»، أي كَلِمَةُ الإيمانِ التي نُبَشّرُ بِها. 9 فإذا شَهِدْتَ بِلِسانِكَ أنّ يَسوعَ رَبّ، وآمنتَ بِقَلبِكَ أنّ اللهَ أقامَهُ مِنْ بَينِ الأمواتِ، نِلتَ الخلاصَ. 10 فالإيمانُ بِالقَلبِ يَقودُ إلى البِرّ، والشّهادَةُ بالِلسانِ تَقودُ إلى الخلاصِ. 11 فالكِتابُ يَقولُ: «مَنْ آمَنَ بِه لا يَخيبُ». 12 ولا فَرْقَ بَينَ اليَهوديّ وغَيرِ اليَهوديّ، لأنّ اللهَ رَبّهُم جميعًا، يَفيضُ بِخيراتِهِ على كُلّ مَنْ يَدعوهُ. 13 فالكِتابُ يَقولُ: «كُلّ مَنْ يَدعو باَسمِ الرّبّ يَخلُصُ».
14 ولكِنْ كيفَ يَدعونَهُ وما آمَنوا بِه؟ وكيفَ يُؤمِنونَ وما سَمِعوا بِه؟ بَلْ كيفَ يَسمَعونَ بِه وما بَشّرَهُم أحَدٌ؟ 15 وكيفَ يُبَشّرُهُم وما أرسَلَهُ اللهُ؟ والكِتابُ يَقولُ: «ما أجمَلَ خُطواتِ المُبَشّرينَ بِالخيرِ». 16 ولكِنْ ما كُلّهُم قَبِلوا البِشارَةَ. أما قالَ إشَعْيا: «يا رَبّ، مَنْ آمَنَ بِما سَمِعَهُ مِنّا؟» 17 فالإيمانُ إذًا مِنَ السّماعِ، والسّماعُ هوَ مِنَ التّبشيرِ بالمَسيحِ.
18 غَيرَ أنّي أقولُ: أما سَمِعوا؟ نعم، سَمِعوا فالكِتابُ يَقولُ: «إلى الأرضِ كُلّها وصَلَ صَوتُهُم، وإلى أقاصي المسكونَةِ أقوالُهُم». 19 ولكنّي أقولُ: إنّ بَني إِسرائيلَ ما فَهِموا؟ قالَ موسى مِنْ قَبْلُ: «تَحسِدونَ شَعبًا لا يكونُ شَعبـي، وأُثيرُ غَيرتَكُم بِشَعبٍ ما هوَ بِشَعبٍ». 20 أمّا إشَعْيا فيَقولُ بِجُرأَةٍ: «وجَدَني مَنْ كانوا لا يَبحَثونَ عنّي، وظَهَرْتُ لِمَنْ كانوا لا يَطلُبوني». 21 ولكنّهُ يَقولُ في بَني إِسرائيلَ: «مَدَدتُ يَديّ طَوالَ النّهارِ لِشَعبٍ مُتَمَرّدٍ عَنيدٍ».