Tao'baro Jonatana ro Dawidi be
1 Ondro Saulo konde ta ata ro Dawidi be te oko, tori Jonatana ro 'dete Dawidi be, ago nda lu Dawidi te oso modo andivo ndaro ronye. 2 Ago ni tu gi ana si Saulo ru Dawidi te nda be, ago 'ba nda kote ogone zo täpi ndaro roya. 3 'Dooko Jonatana 'ba tao'baro te Dawidi be, tana nda lu nda te oso modo andivo ndaro ronye. 4 Ago Jonatana tri boŋgo runduṛu ndaro se nda lomvo ana te, ago ozote Dawidi ri, ndi boŋgo kyila ro ndaro be, bando ndaro, kusu ndaro ndi kyini kundu ro ndaro be. 5 Ago Dawidi ye ta cini te kado vose cini Saulo kozo nda te kigyesi ya; ta'doro Saulo 'ba nda te a'done dri'ba ro kyila'bai dri. Ago tase ono a'dote kadoro mi lidri cini roya ago kpa kado mi dri'bai losi ro Saulo ro roya.
Saulo 'Ba Mawi te Dawidi be
6 Ondro Dawidi kate ego Goliyata ufu vosi ago kyila'bai kate ezi ego 'bäru oko, 'ditoko efote tesi ni 'ba'desii cini Yisaraele ro yasi, drî 'Bädri'ba Saulo ro utune. Ànya ugu loŋgo oŋgote riyä si ndi läri oto be, kye'boi ndi kudi be o'bi be. 7 Ago 'ditoko epedrî loŋgo oŋgoro te azi be riyä si ekye:
“Saulo fu ndaro te kutui ro
oko Dawidi fu ndaro te kutui 'butei ro.”
8 Ago Saulo a'dote kyila ro, ago ata ono tana ojo nda kote. Nda atate ekye: “Ànya ekye Dawidi fute kutui 'butei ro; ago maro gwo toto kutui ro. Ànya koyete nda o'bane 'bädri'ba ro.” 9 Ni tu gi ana si Saulo yi Dawidi te 'du käsi ya.
10 Ago kyenonosi oko Lu ezi tori undiro te Saulo dri, ago nda a'dote kyilaro ago mbäriro zo ndaro ya. Ago ondro Dawidi kate ugu kudi o'bi oso nda kabe oyena tu cini si ronye oko, Saulo ru äzu te drì ndaro ya; 11 ago nda 'dite Dawidi dri ro, tana nda usutavote ekye: “Mä'di Dawidi robe akpo tiṛi lomvo.” Oko Dawidi tarute ni nda risi perena ritu.
12 Saulo a'dote turituriro ni Dawidi risi, tana OPI orivoya tro Dawidi be, oko OPI e'be nda te. 13 Ndi Saulo ana Dawidi teni zo ndaro yasi, ago 'ba nda te a'done otaozo'ba ro kyila'bai kutu alo (1,000) dri. Ago Dawidi 'dete käti kyila'bai ndaro ri kyila ya. 14 Ago nda ye ŋgase cini nda be dri'bana yi te kadoro; tana OPI orivoya tro nda be. 15 Ondro Saulo kondre te Dawidi ye tate kadopara oko, nda a'dote nda turituriro ndra. 16 Oko 'dicini Yisaraele ro cini ndi Yuda be ro luyi Dawidi tawi; tana nda orivoya dri'ba kadoro yi.
Dawidi Gye Ŋguti 'Bädri'ba Saulo rote
17 'Dooko Saulo atate Dawidi ri ekye: “Ŋguti kayoŋwa maro Meraba be gi ono; mozona anya ndi toko ro miri; oko toto miri a'done mbararo märi ago kyila OPI ro oyene.” (Tana Saulo usutavote ekye: “Märi nda ufune ni drì maro si i'do, oko Felesete'bai kufu nda ni.”)
18 Ago Dawidi atate Saulo ri ekye: “Ma a'di owo, ago katidri täpi maro ro a'di yi owo Yisaraele ya, märi a'done kodrogo ro 'bädri'ba ri niya?” 19 Ago ondro tu kesate Meraba, ŋguti Saulo ro, ozone Dawidi ri oko, aŋga ozo anya ṛo Adriele se ni Meola yasi ana ri toko ro ayani.
20 Ago ŋguti Saulo ro Mikale lu Dawidi te; ago ondro iti tana te Saulo ri oko, nda a'dote yai'dwesi. 21 Saulo usutavote ekye: “Mozona Mikale ndi Dawidi ri, tana anya ka'do robe abari ro ndäri, ago Felesete'bai kufuyi nda robe ni”. Tana ta'doro Saulo atate Dawidi ri pere ṛiri ono si ekye: “Miri a'done kodrogo ro märi.” 22 Ndi Saulo atate ruindu'bai ndaro ri ekye: “Nyàta Dawidi ri ndrwiro mìkye: ‘Mindre, 'bädri'ba orivoya yai'dwesi ta miro ta, ago ruindu'bai cini ndaro luyi mi; ka'do inye nya'do kodrogo ro 'bädri'ba ri.’ ”
23 Ago ruindu'bai Saulo ro itiyi tase kwoi te Dawidi ri. Ago Dawidi atate ekye: “Inye'do nyùsu amiro be ŋguti 'bädri'ba ro ogyene ta giṛiŋwa yi, ma se orivoya mano mäyuro liku ako ono ri ya?”
24 Ago ruindu'bai Saulo ro itiyi tase Dawidi katabe ana te ndäri. 25 'Dooko Saulo atate ekye: “Ono ni tase ämiri atane Dawidi ri owo mìkye: ‘'Bädri'ba le drì oti lagye ro tana aza ko, oko ŋgase nda kolebe agovodri Felesete'bai ro kama alo (100), tana tavologo ro kyila'baazii 'bädri'ba ro ri.’ ” Tana Saulo usutavote Dawidi o'bane Felesete'bai ri ufune ni. 26 Ago ondro ruindu'bai Saulo ro kitiyi ta kwoi te Dawidi ri oko, tana si Dawidi tawi a'done kodrogo 'bädri'ba ro. Teinye tu lagye ro ri osaako oko, 27 Dawidi ŋgate ago oyite kyila'bai ndaro be, ago fuyi Felesete'bai te kama ritu (200). Ago Dawidi ezi agovodri ànyaro te, se ozo otina te kyiti 'bädri'ba ri, nda o'bazana a'done kodrogo ro 'bädri'ba ri. Ago Saulo ozo ŋguti ndaro Mikale te toko ro ndäri.
28 Oko ondro Saulo ndrete ago nite anjioko OPI orivoya tro Dawidi be, ago ŋgwa ndaro Mikale lu nda tawi oko, 29 Saulo a'dote 'du turituriro ni Dawidi ri. Ago Saulo a'dote kyila'baazi ro Dawidi ri 'duro.
30 'Dooko dri'bai Felesete'bai ro efoyite kyila ya ondoalo; oko kyila cini ya Dawidi ye ta te kadopara ndrani dri'bai cini Saulo ro drisi. Ago ta'dota ävuru Dawidi ro liku te parandra.
1 ولمَّا فرغَ داوُدُ من كلامِهِ مع شاوُلَ تعلَّقَ قلبُ يوناثانَ بِداوُدَ وأحبَّهُ كنفسِهِ. 2 وأبقاهُ شاوُلُ في ذلِكَ اليومِ عِندَهُ، ولم يَدَعْهُ يَرجِـعُ إلى بـيتِ أبـيهِ. 3 وقطعَ يوناثانُ معَ داوُدَ عَهدا لأنَّهُ أحبَّهُ مثلَ نفْسِهِ، 4 وخلَعَ الجُبَّةَ الّتي علَيهِ وأعطاها لَه معَ سائِرِ ثيابِهِ، حتّى سيفِهِ وقَوسِهِ وحِزامِهِ. 5 وكانَ داوُدُ يذهَبُ حيثُما أرسلَهُ شاوُلُ ويَنجحُ، فجَعلَهُ شاوُلُ قائدا في جيشِهِ. وحسُنَ ذلِكَ عِندَ جميعِ الشَّعبِ وعِندَ رِجالِ شاوُلَ أيضا.
شاول يغار من داود
6 ولمَّا رجَعَ شاوُلُ المَلِكُِ وجُنودُهُ منَ الحربِ، ومعَهُم داوُدُ الّذي انتصَرَعلى الفِلسطيِّ، خرجَتِ النِّساءُ مِنْ جميعِ مُدُنِ إسرائيلَ لِلقائِهِم وهُنَّ يُغنِّينَ فَرِحاتٍ، ويَرقُصنَ بِدُفوفٍ وآلاتِ طَرَبٍ، 7 ويُرَدِّدونَ هازِجاتٍ «قَتلَ شاوُلُ الألوفَ، وداوُدُ عشَراتِ الأُلوفِ». 8 فغضِبَ شاوُلُ جِدًّا وساءَهُ ذلِكَ الكلامُ، وقالَ: «جَعلْنَ لِداوُدَ عشَراتِ الأُلوفِ، وأمَّا لي فجَعلْنَ أُلوفا. وبَعدُ، فما بَقيَ لَه إلاَّ أنْ يأخذَ المَملكةَ». 9 وأخذَ شاوُلُ يَضمُرُ الشَّرَّ لداوُدَ مُنذُ ذلِكَ اليومِ.
10 وكانَ في الغَدِ أنِ ا‏ستَولى على شاوُلَ روحٌ شرِّيرٌ مِنْ عِندِ اللهِ، فأخذَ يَهذي داخِلَ بَيتِهِ وداوُدُ يَضرِبُ بِالعودِ، كعادَتِهِ كُلَّ يومٍ. وكانَ في يَدِ شاوُلَ رُمحٌ، 11 فرَماهُ بهِ مرَّتَينِ قائِلا في نفْسِهِ: «سأسَمِّرُ داوُدَ على الحائِط!» فتَنحَّى عَنهُ داوُدُ في المَرَّتينِ.
12 وخافَ شاوُلُ مِنْ داوُدَ لأنَّ الرّبَّ ترَكَهُ وكانَ معَ داوُدَ. 13 فأبعَدَهُ عَنهُ وجعَلَهُ بِرُتبَةِ قائدِ ألفٍ، فكانَ يقودُ الشَّعبَ. 14 ويَنجَحُ في جميعِ طُرقِهِ لأنَّ الرّبَّ كانَ معَهُ. 15 ورأى شاوُلُ نجاحَهُ ففَزَعَ مِنهُ. 16 وأحبَّ جميعُ شعبِ إِسرائيلَ ويَهوذا داوُدَ لأنَّهُ كانَ يقودُهُم في كُلِّ حُروبِهِم.
داود يتزوج ابنة شاول
17 وقالَ شاوُلُ لِداوُدَ: «هذِهِ ا‏بنَتي الكُبرى مَيرَبُ أُعطيها لكَ زَوجَةً، شَرطَ أنْ تكونَ لي قائدا شُجاعا وتُحارِبَ حُروبَ الرّبِّ». قالَ شاوُلُ ذلِكَ لأنَّهُ فَكَّر في نَفْسِهِ: «هكذا لا يُقتَلُ داوُدُ بِيَدي، بل بِيَدِ الفلِسطيِّينَ».
18 فقالَ داوُدُ لِشاوُلَ: «مَنْ أنا، وما سيرتي وعَشيرَةُ أبـي في بَني إِسرائيلَ حتّى أكونَ صِهرَ المَلِكِ؟» 19 ولكنْ حينَ جاءَ وقتُ زَواجِها مِنْ داوُدَ، أُعطيتْ زَوجَةً لِعَدرِئيلَ المَحوليِّ‌.
20 على أنَّ ميكالَ ا‏بنَةَ شاوُلَ أحبَّت داوُدَ، فلمَّا عَلِمَ شاوُلُ بالأمرِ رأى ذلِكَ حسَنا، 21 وقالَ في نفْسِهِ: «أُعطيها لَه فتكونُ لَه شَرَكا، ويَقتُلُهُ الفلِسطيُّونَ». فقالَ لِداوُدَ ثانيةً: «تُصاهِرُني اليومَ». 22 وأمرَ حاشيَتَه أنْ يتَكلَّموا معَ داوُدَ سِرًّا ويَقولوا لَه: «حَظيتَ بِرضى المَلِكِ، وأحبَّكَ جميعُ حاشيَتِهِ، فصاهِرْهُ الآنَ». 23 فلمَّا سَمِـعَ هذا الكلامَ قالَ لهُم: «أحَقًّا أُصاهِرُ المَلِكَ، وأنا رجُلٌ مِسكينٌ وضيعٌ؟» 24 فأخبَروا شاوُلَ بِكلامِ داوُدَ، 25 فقالَ شاوُلُ: «هذا ما تَقولونَ لِداوُدَ: لا يَرغَبُ المَلِكُ في المَهرِ، ولكنَّهُ يُريدُ مئَةَ غُلفَةٍ مِنَ الفلِسطيِّينَ ا‏نتِقاما مِنْ أعدائِهِ». وكانَ شاوُلُ يَنوي أنْ يَرميَهُ بَينَ أيدي الفلِسطيِّينَ. 26 فأخبَروا داوُدَ بِهذا الكلامِ، فسَرَّهُ أنْ يكونَ بِذلِكَ صِهرا لِلمَلِك. ولم يَطُلِ الوقتُ 27 حتّى قامَ وذهَبَ معَ رِجالِهِ وقتلَ مِنَ الفلسطيِّينَ مئَتي رجُلٍ، وجاءَ بِــغُلَفِهِم كُلِّها إلى المَلِك لِـيكونَ لَه صِهرا. فزوَّجَهُ ميكالَ ا‏بنَتَهُ.
28 وفهِمَ شاوُلُ أنَّ الرّبَّ معَ داوُدَ وأنَّ ميكالَ ابنتَهُ تُحِبُّهُ، 29 فا‏زدادَ خوفا مِنهُ وصارَ عدوًّا لَه طُولَ حياتِهِ.
30 وكُلَّما كانَ قادةُ الفلِسطيِّينَ يَخرجونَ لِلحربِ، كانَ داوُدُ ينجحُ في قِتالهم أكثَرَ مِنْ جميعِ قادةِ شاوُلَ. فا‏شتهَرَ ا‏سمُهُ جِدًّا.