Ezi Sänduku Tao'baro te Yekalu ya
(2 Ambâ 5:2–6:2)
1 'Dooko 'Bädri'ba Solomo zi dri'bai cini 'bakalai ndi käläsikalai Yisaraele ro be te ikyine ndare Yerusalema ya, Sänduku Tao'baro OPI ro ezine Yekalu ya ni Zaiona 'Bakici Dawidi ro yasi. 2 Ànya cini otokalate 'Bädri'ba Solomo re tu karama kpakpa ro si imba Etanima rosi, se orivoya ni imba njidrieri yi. 3 Ago ondro dri'bai cini Yisaraele ro kotoyikalate oko, kohanii ŋgyiyi Sänduku tao'baro te, 4 ago ànya eziyite Yekalu ya. Kohanii ndi Lewe'bai be eziyi Mutuguṛi a'do lototi OPI ro ndi lakazà na cini be te Yekalu ya. 5 'Dooko 'Bädri'ba Solomo ndi lidri cini Yisaraele ro se mbiyikalabe mile Sänduku Tao'baro roya ana, loyi timele ndi tii amba be te tori ro, ṛo du'duro. 6 'Dooko kohanii eziyi Sänduku Tao'baro OPI ro te Yekalu ya ago 'bayite Vo Alokado Foparandra ya kufu beti malaikai vookwaro ro ro zele. 7 Kufui ànyaro perepere ro se tako Sänduku Tao'baro ndi loro uŋgyina robe te. 8 Loro uŋgyina ro orivoya kaca ago 'dise kedrete ŋgye mile Vo Alokado Fondra roya unina ndi sidri loroi ro ondrene, oko äni kote ondrene ni vo aza yasi. (Loro kai dri gi'du orivoya lau le tu ono si.) 9 Ŋga aza i'do Sänduku Tao'baro ya e'be gialo toto kuni kalakparo ritu se Musa ko'babe kigye 'Bereŋwa Sinai pa ana, tuse OPI ko'ba tao'baro be lidri Yisaraele robe, tuse ànya kefoyibe ni 'bädri Ezipeto roya ana si. 10 Ago ondro kohanii kayite efo tesi ni Yekalu yasi oko, 'dikolo ga Yekalu te twi, 11 lägu ŋgaeyi a'do lototi OPI ro ro eyivote, ago ànya niyi kote ogone kovole ruindu kama ànyaro ro oyene. 12 'Dooko 'Bädri'ba Solomo atate ekye:
“OPI, mi'ba kitu ni vo'buyakuru ya,
caoko minjite orine 'dikolo gbiṛikyiri ya,
13 yauono mabe Yekalu 'desi te miri
vo oriro oriza miri kigye äduako.”
Ata Solomo ro Lidri ri
(2 Ambâ 6:3-11)
14 'Dooko 'Bädri'ba Solomo zamite, ago äṛu lidri cini Yisaraele ro te 'dooko ànya dri orivoya edrevoya lau. 15 Ago nda atate ekye: “Nyäräṛu OPI, Lu Yisaraele ro, se äti tao'ba se nda ko'babe täpi maro Dawidi ri ana te, se nda katabe ndäri ekye: 16 ‘Eto ṛoni tuse molofo lidri maro Yisaraele robe ni Ezipeto ya si, manji 'bakici aza kote ni wari cini Yisaraele ro yasi Yekalu obezana kigye ma mätuzana. Oko manji mi Dawidi te, lidri maro Yisaraele ro mirine.’ ”
17 Ago Solomo ugu atate ekye: “Täpi maro Dawidi ratate Yekalu obene OPI Lu Yisaraele ro mätuzana, 18 oko OPI atate ndäri ekye: ‘Nyusu tate ŋgye Yekalu obene märi; 19 caoko miri ni obene i'do, oko ŋgwa miro, ŋgwa modo miro ro obena Yekalu maro ni.’
20 “Yauono OPI äti tao'baro ndaro se nda ko'ba be ono te, tana ma te 'bädri'ba ro Yisaraele dri vo Dawidi täpi maro roya, ago mabe Yekalu te OPI, Lu Yisaraele ro mätuzana. 21 Ago mozo vo te Yekalu ya Sänduku Tao'baro ri se orivoya kuniŋwà kalakpaŋwà tao'baro se OPI ko'babe zutui amaro be, tuse nda kolofo ànya be ni Ezipeto ya ana si.”
Mätu Solomo ro
(2 Ambâ 6:12-42)
22 'Dooko Solomo oyi edrete vo tori oloro OPI ro kandra lidri se cini Yisaraele ro kombikalabe ana mile, ago eŋga drì ndaro te kuru; 23 ago mätute ekye: “OPI, Lu Yisaraele ro, Lu aza i'do oso mi ronye, kuru vo'buyakuru ya kode vuru 'bädri ya! Nya tao'baro miro lidri miro be ätina ago nya ŋgalu ndra miro ka'dana ruindu'bai miro ri ondro ànya koriyite ya cini si taoro si miri owo. 24 Nyäti tao'ba miro se mi'babe ruindu'ba miro Dawidi täpi maro ri ono te, ondro ono tase cini nyatabe ndäri mi'ba tana sate mina ya. 25 Ka'do inye, yauono OPI, Lu Yisaraele ro, nyäti tao'ba miro se aza mi'babe ruindu'ba miro Dawidi täpi maro ri ono kpa se nyatabe mikye ondoalo 'dialo aza a'dona 'da ni zelevoi ndaro yasi 'bädri'ba ro Yisaraele mirine, ondro ka'do ànya koroyi mi te taoti si oso nda koyebe ronye owo. 26 Ka'do inye, yauono Äye Lu Yisaraele ro, mi'ba tao'baro se cini mi'ba be ruindu'ba miro Dawidi täpi maro ri osane mina ya.
27 “Oko inye'do Äye Lu, minina gindi endaro orine 'bädri ya ya? Ca vo'buyakuru debere ono ojo mi ko oriza, ka'do inye Yekalu se mabebe miri ono ojona mi eŋwanyeya? 28 Oko nyeri mätu ma ruindu'ba miro ro OPI Lu maro. Nyeri mätu maro ago nyozo ŋgase mabe mi eji tana ro ondro ono. 29 Mindrevo Yekalu ono ro kitu ndi ŋgäkyi cini be si, vose minjite mi mätuzana ono. Nyeri mätu maro ondro mazamite Yekalu ono driro mätune owo. 30 Nyeri mätu maro ndi mätu lidri miro Yisaraele robe, ondro ànya kayite mätuoye oko kezayimite vo ono driro owo. Nyeri ama ni orivo miro vo'buyakuru ya yasi ago nye'be ama ta takozi rota.
31 “Ondro ka'do mano aza koye tate koziro 'diaza ri ago ezite ago käṛurute vo tori oloro miro ya oko, 32 Äye OPI, nyeri tana ni vo'buyakuru yasi ago mipe vure ruindu'bai miro ro. Nyeza taenji'ba oso se sibe nda ezane ronye ago nye'be 'dise taenjiako ono.
33 “Ondro ka'do kyila'baazii kopeyi lidri miro Yisaraele rote ṛe tana ànya yeyi takozi te milomvo, ago ondro ànya ketayidrite mire ago kikyiyite Yekalu ono ya, ago kämätuyi mi te a'do trwe si ta ŋga e'bero ta oko, 34 nyeri ta ànya ro ni vo'buyakuru yasi. Nye'be lidri miro Yisaraele ro ta takozi rota, ago nyologo ànya kovole wari se nyozobe zutui ànyaro ri ana ya.
35 “Ondro ka'do nyalaga 'bu tezo tana lidri miro yeyi takozi te miri, ago ondro ànya ketayidrite ago kezayimite Yekalu ono driro ago kämätuyi mi te a'do trwe si oko, 36 nyeri ta ànyaro ni vo'buyakuru yasi. Nye'be ruindu'bai miro lidri Yisaraele ro ta takozi rota, ago nyemba ànya takado oyene ayani. 'Dooko, Äye OPI, nyezo 'bu u'dine wari miro ono dri, se nyozote lidri miro ri drimbi ro ono.
37 “Ondro ka'do mä'bu ka'dote wari ya, kode adravo koziro, kode oli wärigbägbä, kode lowa tombi robe kenji ŋga luru lidri miro ro se ikyi'di be te, kode ondro ka'do kyila'baazii kogotayi ànya te, kode adravo ndi lomvoluwu be ka'dote oko, 38 nyeri mätu ànyaro. Ondro 'dialo aza ni lidri cini miro Yisaraele ro lakosi ka'dote tusuro ago keŋga drì anyaro te mätu oyevoya Yekalu ono driro oko, 39 nyeri mätu anyaro. Nyeri ta anyaro ni orivo miro vo'buyakuru ya yasi, nye'be anya ta takozi rota, ago mipa anya. Mini tausu se ya lidri roya toto ni. Miye ta 'dialo alo ri oso taoye ndaro ronye, 40 tana lidri miro koroyi mi robe tu cini ori ànyaro rosi wari se nyozobe zutui amaro ri ono ya.
41 “Ondro 'diatra se ko lidri miro Yisaraele ro, oko ikyite ni 'bädri lozo yasi ta ävuru miro likuna rota, 42 tana ànya erinayi a'do 'desi miro ndi mbara miro be tana 'da ndi ta a'do se ondoalo nya ta oyeni ono be 'da, ago ondro nda kikyite mätune miri Yekalu ono ya oko, 43 nyeri mätu ndaro ni orivo miro, vo'buyakuru ya yasi ago miye tase nda keji mi be oyene ndäri 'do; tana lidri cini 'bädri ya kuniyi mi robe ago koroyi mi robe, oso lidri miro Yisaraele ro kabe oyena ronye. 'Dooko ànya uninayi ndi anjioko Yekalu se mabebe ono ni vose mi mätuzana owo.
44 “Ondro ka'do nyozo otate lidri miro ri oyine kyila oyene kyila'baazii ànyaro be, ago ondro ànya koyeyi mätu te mi OPI ri, ni vose ànya be kigye yasi, ago kezayimite 'bakici se minjibe ono driro ago Yekalu se mabebe miri ono driro oko, 45 nyeri mätu ànyaro. Nyeri ànya ni vo'buyakuru yasi, ago nyäti ruutri ànyaro.
46 “Ondro ka'do lidri miro koyeyi takozi te miri, tana 'diaza alona ṛo i'do se ye takozi ko, ago nya'dote kyilaro ànya be, ago mi'ba kyila'baazii ànyaro te ànya opene ṛe ago kuruyi ànya te kamba'ba ro wari aza ya, ago wari na ana ka'do ca lozo oko, 47 nyeri mätu lidri miro ro. Ondro ka'do ànya ketayidrite wari se äru ànya be kigye ana ya ago kämätuyi te miri ago keṛoyi a'do ànyaro takozi amba be ago undiro 'do tana te oko, Äye OPI, nyeri mätu ànyaro. 48 Ondro ka'do wari ana ya ànya ketayidrite mire endaro ya cini ànyaro si, ago ondro ànya kayite mätu oye miri ago kezayimite wari se nyozobe zutui amaro ri, 'bakici se minjibe ono ndi Yekalu se mabebe miri ono driro oko, 49 nyeri mätu ànyaro. Nyeri ta ànyaro ni orivo miro vo'buyakuru ya yasi, ago nyäti ruutri ànyaro. 50 Nye'be lidri miro ta takozi se cini ànya koyeyibe miri ono rota, ago ta tase ànya kogbo yibe mibe ono rota, ago mi'ba kyila'baazii ànyaro koyeyi ànya yauni si. 51 Tana Ànya orivoya lidri modo miro ro, ago drimbi miro, se nyolofo teni Ezipeto yasi, ni kitoriya asinyende ro yasi.
52 “Mi'ba mi miro ka'do uŋbo ta taejiro ma ruindu'ba miro rota, ago ta taejiro lidri miro Yisaraele rota, nyeri mätu ànyaro ondro ànya kayite mi uzi ta ŋgaopa rota owo. 53 Tana minji ànya te ni lidri cini 'bädri ro lakosi, a'done lidri modo miro ro, oso se nyiti tana be ànyari ruindu'ba miro Musa si, tuse nyolofo zutui amaro be ni Ezipeto yasi ana ronye Äye OPI Lu.”
Onde Mätu ro
54 Ondro Solomo konde mätu oyete OPI ri oko, nda edrete mile vo tori oloro roya, vose nda ka'dobe kaya osovoya kigye drì eŋgaeŋgaro kuru ana ya. 55 Ndi otre amba si Solomo äṛu lidri se cini kombikalabe lau ana te. Nda atate ekye: 56 “Räṛu ka'do OPI se kozo loli be lidri ndaro Yisaraele ro ri, oso tao'ba cini se nda ko'babe ronye; ata se cini tao'ba kado ndaro ro ono pereru kote, se nda kata tana be ruindu'ba ndaro Musa si ono. 57 OPI Lu amaro ka'do ama yibe, oso se nda ka'dobe zutui amaro be ronye; nda ke'be ama gi ko ago konaru koni ama resi; 58 nda ko'ba ya amaro a'done taoro be ndäri, ago a'done ota cini ndaro äti ätiro, oso se nda kota zutui amaro be sina ronye. 59 Ka'do inye OPI Lu amaro koyi ta mätu ndi taeji se mejibe ni nda si kwoi ro, nda ka'do ondoalo yauni be lidri ndaro Yisaraele ro ndi 'bädri'ba ànyaro be ri, a'do taeji ànyaro ro tu cini si voro. 60 Ago 'dooko tu'dei cini 'bädri ro uninayi ndi anjioko OPI toto ni Lu yi; Lu aza tona i'do. 61 Ago ami, lidri ndaro ono, mi'ba ya amiro ri a'done cu ŋgye OPI Lu amaro ri, ugu ota cini ndaro orone oso nyàbe oyena ondro ono ronye.”
Äru Yekalu ro
(2 Ambâ 7:4-10)
62 'Dooko 'Bädri'ba Solomo ndi Yisaraele cini be, loyi tori te OPI ri. 63 Solomo lo tori rumora rote, oti tii ro orivoya kutu 'buteritu foritu (22,000), ago oti timele ro orivoya kutu kama alo 'buteritu (120,000) ŋgapäṛi rumora ro ro OPI ri. Ago 'bädri'ba ndi lidri cini be äṛuyi Yekalu te. 64 Tu gi alo ono si nda äṛu kitoriya goko ro kpate, vose orivoya mile Yekalu roya ana, ago nda za ŋgapäṛi ozaro cu te lau, ŋgapäṛi inya ro ndi vo ombiombi koronyai se ŋgapäṛi rumora ro ro. Nda yete inye tana vo tori oloro se atala ro ana orivoya pari giṛiŋwa ŋgapäṛi kwoi ozaza.
65 Ndi Solomo ndi lidri cini Yisaraele robe yeyi Karama te tu ana si Yekalu ya lau, u'duna njidrieri. Lowa lidri ro a'dote du'du ro eṛite leni ecivo Amata roya ago ndi leni kishwedri Ezipeto ro yasi. 66 U'du njidriena si oko Solomo pere lidri gwo oyine 'bäru. Ago ànya cini räṛuyi 'bädri'ba te ago oyiyite 'ba ànyaro yasi, yai'dwesi ago riyä si tana takado se cini OPI koyebe ruindu'ba ndaro Dawidi ndi lidri ndaro Yisaraele robe ri ana tana ro.
نقل تابوت العهد
(2أخ 5‏:2‏—6‏:2)
1 ثُمَّ دَعا المَلِكُ سُليمانُ شُيوخَ إِسرائيلَ وجميعَ رُؤساءِ الأسباطِ وزُعَماءَ عَشائِرِ بَني إِسرائيلَ إلى أورُشليمَ، لِـيَحمِلوا تابوتَ عَهدِ الرّبِّ مِنْ صِهيَونَ مدينةِ داوُدَ‌. 2 فا‏جتَمَعوا كُلُّهُم إليهِ في العيدِ، في شهرِ أيثانيمَ وهوَ الشَّهرُ السَّابِـعُ‌. 3 وحمَلَ الكهَنةُ تابوتَ العَهدِ 4 وأصعَدوهُ معَ خَيمَةِ الاجتماعِ وكُلِّ أدواتِ الهَيكلِ الّتي في الخَيمةِ. 5 وكانَ المَلِكُ سُليمانُ وكُلُّ الّذينَ ا‏جتَمَعوا إليهِ مِنْ بَني إِسرائيلَ أمامَ التَّابوتِ يذبَحونَ مِنَ الغنَمِ والبقَرِ ما لا يُحصى ولا يُعَدُّ لِكَثرَتِهِ. 6 وأدخَلَ الكَهنةُ تابوتَ عَهدِ الرّبِّ إلى مكانِهِ في مِحرابِ الهَيكلِ، في قُدسِ الأقداسِ، تَحتَ أجنِحةِ الكَروبَينِ 7 اللَّذينِ كانا يَبسُطانِ أجنِحَتَهُما على مَوضِعِ التَّابوتِ فيُظَلِّلانِهِ معَ قُضبانِهِ الّتي يُحمَلُ بِها. 8 وكانتِ القُضبانُ طويلَةً، أطرافُها تُرَى مِنْ قُدسِ الأقداسِ أمامَ المِحرابِ، لا مِنَ الخارِجِ. وهيَ هُناكَ إلى هذا اليومِ. 9 ولم يكُن في التَّابوتِ إلاَّ لوحا الحجَرِ اللَّذانِ وضَعَهُما فيهِ موسى في حوريـبَ، حَيثُ عاهدَ الرّبُّ بَني إِسرائيلَ عِندَ خُروجِهِم مِنْ أرضِ مِصْرَ‌.
10 ولمَّا خرَجَ الكهَنةُ مِنَ المكانِ المُقدَّسِ، ملأَ السَّحابُ هَيكلَ بَيتِ الرّبِّ 11 فلم يَقدِرِ الكهَنةُ أنْ يُؤدُّوا الخِدمةَ، لأنَّ مَجدَ الرّبِّ ملأَ الهَيكلَ‌.
12 ثُمَّ قالَ سُليمانُ:
في السَّحابِ يسكُنُ الرّبُّ
13 وها أنا يا ربُّ، بَيتا بنَيتُ،
مكانا لِسُكناكَ إلى الأبدِ.
خطاب سليمان إلى الشعب
(2أخ 6‏:3‏-11)
14 وا‏لتَفَتَ المَلِكُ إلى جماعةِ إِسرائيلَ وباركَهُم وهُم وُقوفٌ. 15 وقالَ: «تَبارَكَ الرّبُّ إلهُ إِسرائيلَ الّذي أتَمَّ بِيدِهِ ما وعَدَ بهِ أبـي داوُدَ وقالَ: 16 مُنذُ يومِ أخرَجتُ شعبـي إِسرائيلَ مِنْ مِصْرَ لم أختَرْ مدينةً مِنْ جميعِ مُدُنِ أسباطِ إِسرائيلَ لِـيُبنى لي فيها هَيكلٌ يكونُ ا‏سمي فيهِ، لكنِّي ا‏ختَرتُكَ يا داوُدُ لِتكونَ رئيسا على بَني إِسرائيلَ شعبـي‌».
17 ثُمَّ قالَ سُليمانُ: «وكانَ في نيَّةِ داوُدَ أبـي أنْ يَبنيَ هَيكَلا لا‏سمِ الرّبِّ إلهِ إِسرائيلَ، 18 فقالَ لَه الرّبُّ: نَوَيتَ في قلبِكَ أنْ تَبنيَ هَيكلا لا‏سمي، فحَسَنٌ ما نَوَيتَ‌. 19 لكِنْ لا أنتَ تَبنيهِ، بل ا‏بنُكَ الّذي يخرُجُ مِنْ صُلبِكَ‌. 20 وتَمَّمَ الرّبُّ قولَهُ وقُمتُ أنا مكانَ داوُدَ أبـي وجلَستُ على عرشِ إِسرائيلَ، كما قالَ الرّبُّ، وبَنَيتُ الهَيكلَ لا‏سمِ الرّبِّ إلهِ إِسرائيلَ، 21 وأعدَدْتُ مكانا لِتابوتِ العَهدِ الّذي قطَعَهُ لآبائِنا حينَ أخرَجَهُم مِنْ أرضِ مِصْرَ».
صلاة سليمان
(2أخ 6‏:12‏-40)
22 ثُمَّ نهَضَ سُليمانُ أمامَ مذبَحِ الرّبِّ بِـحُضورٍ مِنْ بَني إِسرائيلَ وبسَطَ يدَيهِ نحوَ السَّماءِ 23 وقالَ: «أيُّها الرّبُّ إلهُ إِسرائيلَ، لا إلهَ مِثلُكَ في السَّماءِ ولا في الأرضِ، حافِظُ العَهدِ وصانِـعُ الرَّحمةِ لِعبـيدِكَ الّذينَ يسلُكونَ طُرُقَكَ بِكُلِّ قلوبِهِم، 24 أنتَ يا مَنْ أتَمَّ بِيَدِهِ اليومَ ما بهِ وعَدَ عبدَهُ داوُدَ أبـي. 25 والآنَ أيُّها الرّبُّ إلهُ إِسرائيلَ ا‏حفَظْ لِعبدِكَ داوُدَ أبـي عَهدَكَ لَه: لا ينقَطِـعُ مِنْ نَسلِكَ رَجُلٌ يجلِسُ على عرشِ إِسرائيلَ، إذا لَزِمَ بَنوكَ الطَّريقَ القويمَ كما سَلكْتَ أنتَ أمامي‌. 26 والآنَ يا إلهَ إِسرائيلَ، لِـيَتَحَقَّقِ القولُ الّذي وعَدْتَ بهِ عبدَكَ داوُدَ أبـي.
27 «ولكِنْ هل تسكُنُ يا اللهُ حَقا على الأرضِ؟ حتّى السَّماواتُ وسماواتُ السَّماواتِ لا تَتَّسِعُ لكَ، فكيفَ هذا الهَيكلُ الّذي بَنَيتُهُ لكَ‌؟ 28 إلتَفِتْ إلى صلاتي وتضَرُّعي، أنا عبدُكَ، أيُّها الرّبُّ إلهي، وا‏سمَعْ دُعائي وصلاتي أمامَكَ اليومَ. 29 لِتكُنْ عيناكَ مَفتوحَتَينِ ليلا نهارا على هذا الهَيكلِ، على المَوضِعِ الّذي قُلتَ يكونُ ا‏سمُك فيهِ لِتَسمَعَ صلاتي، أنا عبدُكَ‌، 30 وا‏سْتَجِبْ إلى تَضَرُّعِ عبدِكَ وبَني إِسرائيلَ شعبِكَ الّذينَ يُصَلُّونَ شاخِصينَ إلى هذا المَوضِعِ، وا‏سمَعْ أنتَ مِنْ مُقامِكَ في السَّماءِ وإذا سَمِعْتَ فا‏غْفِرْ.
31 «إذا ا‏تُّهِمَ أحدُهُم بِالإساءَةِ إلى آخَرَ وجيءَ بهِ إلى مذبَحِكَ في هذا الهَيكلِ لِـيَحلِفَ أنَّهُ بَريءٌ، 32 فا‏سمَعْ أنتَ مِنَ السَّماءِ وا‏حكُمْ بَينَ عبـيدِكَ، فتَدينَ المُذنِبَ وتُعاقِبَهُ والبَريءَ تُكافِئُهُ على بَراءَتِهِ.
33 «وإذا ا‏نْهَزَمَ بَنو إِسرائيلَ شعبكَ أمامَ أعدائِهِم بِسبَبِ خطيئَتِهِم إليكَ، ثُمَّ تابوا إليكَ وا‏عتَرَفوا با‏سمِكَ وصلَّوا إليكَ وتضَرَّعوا في هذا الهَيكلِ، 34 فَا‏سمَعْ مِنَ السَّماءِ وا‏غْفِرْ خطيئَتَهم ورُدَّهُم إلى الأرضِ الّتي أعطَيتَها لآبائِهِم.
35 «وإذا حبَسْتَ مِنَ السَّماءِ عَنهُمُ المطَرَ، بِسبَبِ خطيئَتِهِم إليكَ، وصَلَّوا شاخِصينَ إلى هذا المَوضِعِ وا‏عتَرَفوا با‏سمِكَ وعَنْ خطيئَتِهِم رَجَعوا بَعدَما أذلَلتَهُم، 36 فا‏سمَعْ مِنَ السَّماءِ وا‏غْفِرْ خطيئةَ عَبـيدِكَ وشعبِكَ بَني إِسرائيلَ، وا‏هدِهِمِ الطَّريقَ الصَّالحَ، وأنزِلْ مطَرا على أرضِكَ هذِهِ الّتي أعطَيتَها لِشعبِك مِـيراثا.
37 «وإذا حدَثَ في الأرضِ جُوعٌ أو وَبَاءٌ أو جَفافٌ أو يَرَقانٌ أو جَرادٌ أو سِلٌّ، وإذا حاصَرَهُم أعداؤُهُم في أيَّةِ مدينةٍ مِنْ مُدُنِهِم، أو بِهِم نزَلَت آفَةٌ أو داءٌ، 38 وإذا أيُّ واحدٍ مِنْ بَني إِسرائيلَ شعبِكَ نَدِمَ في قلبِهِ على ما فعَلَ مِنْ سُوءٍ، فصلَّى إليكَ وتضَرَّعَ باسِطا يدَيهِ نحوَ هذا الهَيكلِ، 39 فا‏سمَعْ مِنَ السَّماءِ، مِنْ مُقامِكَ، وا‏غْفِرْ وأعِنْ مُجازِيا كُلَّ واحدٍ بِـحسَبِ عمَلِهِ ومَعرِفَتِكَ ما في قلبِهِ، لأنَّكَ أنتَ وحدَك تعرِفُ قُلوبَ جميعِ بَني البشَرِ، 40 لِـيَخافوكَ كُلَّ أيّامِ حياتِهِم على هذِهِ الأرضِ الّتي أعطَيتَها لآبائِنا.
41 «وكذلِكَ الغريـبُ الّذي لا ينتَمي إلى إِسرائيلَ شعبِكَ، إذا جاءَ مِنْ أرضٍ بعيدةٍ مِنْ أجلِ ا‏سمِكَ، 42 لأنَّ النَّاسَ يسمَعونَ با‏سمِكَ العظيمِ ويدِكَ القديرةِ وذِراعِكَ المَمدودةِ وصلَّى في هذا الهَيكلِ 43 فا‏سمَعْ مِنَ السَّماءِ، مِنْ مُقامِكَ، وا‏عمَلْ بِـجميعِ ما يلتَمِسُ مِنكَ هذا الغريـبُ، لِـيَعرِفَ جميعُ أُمَمِ الأرضِ ا‏سمَكَ ويَخافوكَ مِثلَ إِسرائيلَ شعبِكَ، ويعلَموا أنَّ ا‏سمَكَ على هذا الهَيكلِ الّذي بَنَيتُهُ لكَ.
44 «وإذا خرَجَ شعبُكَ لِمُحارَبةِ أعدائِهِم وَفقَ مشيئَتِكَ، وصلَّوا إليكَ جِهَةَ المدينةِ الّتي ا‏ختَرْتَها والهَيكلِ الّذي بَنَيتُهُ لا‏سمِكَ، 45 فا‏سمَعْ مِنَ السَّماءِ صلاتَهُم وتضَرُّعَهُم وا‏نصُرْ حَقَّهُم.
46 «وإذا خطِئوا إليك، كما لا بُدَّ أنْ يَخطَأَ كُلُّ إنسانٍ، وغَضِبْتَ علَيهِم وهَزمتَهُم أمامَ أعدائِهِم، فسَبَوهُم إلى بِلادٍ بعيدةٍ أو قريـبةٍ، 47 ثُمَّ رَجِعوا إلى نُفوسِهِم في أرضِ سَبْيِهِم، فتابوا وتضَرَّعوا إليكَ وقالوا: خَطِئنا وأثِمْنا وأجرَمْنا، 48 وأقبَلوا إليكَ بِكُلِ قلوبِهِم ونُفوسِهِم، وصلَّوا إليكَ جِهَةَ أرضِهِمِ الّتي أعطَيتَها لآبائِهِم والمدينةِ الّتي ا‏ختَرتَها والهَيكلِ الّذي بنَيتُهُ لا‏سمِكَ، 49 فا‏سمَعْ مِنَ السَّماءِ، مِنْ مكانِ سُكناكَ، صلاتَهُم وتضَرُّعَهُم وا‏ستَجِب لهُم، 50 وا‏غفِرْ لهُم جميعَ إساءاتِهِم إليكَ، وا‏رحَمْهُم أمامَ الّذينَ سَبَوهُم فيَرحَموهُم. 51 فهُم شعبُكَ وميراثُكَ الّذينَ أخرَجتَهُم مِنْ مِصْرَ، مِنْ وسَطِ أتونِ العذابِ. 52 لِتكُنْ عيناكَ مَفتوحَتَينِ إلى تضَرُّعِ عَبدِكَ وبَني إِسرائيلَ شعبِكَ، وا‏ستَمِعْ إليهِم في كُلِّ ما يلتَمِسونَهُ مِنكَ. 53 فأنتَ ا‏ختَرتَهُم لكَ شعبا مِنْ بَينِ جميعِ شعوبِ الأرضِ، كما تكَلَّمْتَ على لِسانِ موسى عَبدِكَ، حينَ أخرَجتَ آباءَنا مِنْ مِصْرَ أيُّها الرّبُّ الإلهُ».
سليمان يـبارك شعبه
54 فلمَّا أتَمَّ سُليمانُ صلاتَهُ، قامَ مِنْ أمامِ مذبَحِ الرّبِّ حَيثُ كانَ راكعا، ويَداهُ مَرفوعَتانِ إلى السَّماءِ، 55 ووقَفَ وبارَكَ الحاضِرينَ بِصوتٍ عالٍ فقالَ: 56 «تبارَكَ الرّبُّ الّذي وهبَ الرَّاحةَ لإِسرائيلَ شعبِهِ، كما تكَلَّمَ على لِسانِ موسى عَبدِهِ، ولم تسقُطْ كلِمَةٌ واحدةٌ مِنْ جميعِ أقوالِهِ الصَّالحةِ‌. 57 لِـيكُنِ الرّبُّ إلهُنا معَنا كما كانَ معَ آبائِنا، ولا يَخذُلُنا ولا يَرفُضُنا، 58 وليَمِلْ بِقلوبِنا إليهِ لِنَسلُكَ جميعَ طُرقِهِ ونعمَلَ بِوَصاياهُ وفرائِضِهِ وأحكامِهِ الّتي بِها أمرَ آباءَنا. 59 ولتكُنْ صلاتي إلى الرّبِّ إلهِنا قريـبةً مِنهُ نهارا وليلا، حتّى يستَجيـبَ لِحاجةِ عَبدِهِ ولِحاجةِ بَني إِسرائيلَ شعبِهِ كُلَّ يومٍ في يومِهِ، 60 لِتَعلَمَ جميعُ شعوبِ الأرضِ أنَّ الرّبَّ هوَ الإلهُ، ولا أحدَ سِواهُ. 61 فلتكُنْ قُلوبُكُم مُخلِصَةً لِلرّبِّ إلهِنا، لِتَسلُكوا في فرائِضِهِ وتعمَلوا بِوَصاياهُ، كما تفعَلونَ اليومَ».
تدشين الهيكل
(2أخ 7‏:4‏-10)
62 ثُمَّ قدَّمَ المَلِكُ وجميعُ بَني إِسرائيلَ معَهُ أمامَ الرّبِّ 63 ذبائِـحَ سلامةٍ لِلرّبِّ اثنَينِ وعِشرينَ ألفا مِنَ البقَرِ ومئةً وعِشرينَ ألفا مِنَ الغنَمِ، ودَشَّنوا الهَيكلَ. 64 وفي ذلِكَ اليومِ كرَّسَ المَلِكُ لِلرّبِّ ساحةَ الدَّارِ الّتي أمامَ الهَيكلِ، لأنَّهُ هُناكَ قدَّمَ المُحرَقةَ والتَّقدِمةَ وذبائِـحَ السَّلامةِ. لأنَّ مذبَحَ النُّحاسِ الصَّغيرَ الّذي كانَ أمامَ الرّبِّ داخلَ الهَيكلِ لم يكُنْ يسَعُها.
65 وأقامَ سُليمانُ في ذلِكَ اليومِ عيدا، ومعَهُ بَنو إِسرائيلَ كُلُّهُم، أمامَ الرّبِّ إلهِنا دامَ سبعةَ أيّامٍ. وتوافَدَ بَنو إِسرائيلَ جماعاتٍ كبـيرةً مِنْ لَبو‌ حَماةَ شَمالا حتّى وادي مِصْرَ في الجنوبِ. 66 وفي اليومِ الثَّامِنِ صرَفَهُمُ المَلِكُ سُليمانُ، فدَعَوا لَه وعادوا إلى بُيوتِهِم فرِحينَ، مُنشَرِحي الصَّدرِ، لِما عَمِلَهُ الرّبُّ مِنَ الخيرِ لِداوُدَ عَبدِهِ ولإِسرائيلَ شعبِهِ.