1 Tavouni 'ditoko ro kani 'ba ede, oko amaama anyaro kani enjina.
2 Ndase ka ori 'diri ori anjioko ka OPI oro, oko ndase ka ori undiro ori, nda ro OPI ko.
3 'Dise amamaro ata ndaro ka nda o'ba ruezane, oko ata mano se tavouni'ba ro ro kani nda gaga.
4 Nya'dote teinye 'daŋgo ämvu osoro ako kyiro miro yana a'dona ndi gbäṛäkätä awi, oko ondro nya'dote sina kyiro miro a'dona ndi twi inya be.
5 Tazevoedre'ba se 'diri 'do ga kowe ko ko, oko tazevoedre'ba se koziro 'do ka iro alo kowe oga ayani.
6 Lidri se mäwu be iyi uninayi ko cu a'done tavouni be alona, oko lidri se tavouni be iyi kayi tauni rritiako.
7 Mina mi ni tauniako'bai resi; tana ànya orivoya ta aza ako mi embaza.
8 'Dise tauniekye ko'debe a'done tavouni be tana nda ni tase oyero ndi, oko amaama tauniako'ba ro ni ŋgaodo.
9 Lidri se amamaro iyi koyeyi takozi ca tiyi tana kote, oko lidri se kado iyi leyi iyi e'bene e'be ta takozi rota.
10 Mano alo ni tusu ya modo ndaro roni ago 'diaza ni ko riyä na la'done nda be.
11 Eperena zo takozi'ba ro 'da, oko zo taŋgye'ba ro edrena iro gi 'du ŋgyiri.
12 Liti aza landrena ndi ŋgye lidri ri, oko anjioko ni liti odra royi.
13 Lägu ugu da'dona a'do tusu ro ndi, oko ondro riyä kokyete, ondoalo tusu te orivoya.
14 Lidri kozi usuna päläti 'da a'do taoye ànyaro ro voro, oko ozona päläti 'da lidri se kado iyi ri taoye kado ànyaro ta.
15 'Dise amamaro ka taoma ta cini ya; oko 'dise tavouni be ka abavo anyaro enana ena.
16 Mano se tavouni be orivoya taoti be ago ka yi ona ni rriti yasi, oko mano se tauniako orivoya taotiako ago ka taoye karagbagbaro.
17 Mano se kabe oŋga ndriŋwa kyilaro ko taoye amaama si; oko mano se tavouni be ka ori trwe.
18 Mano se tauniako usu iro a'do amaama ro ayani, oko ozo tavouni te 'dise tauniekye ri.
19 Lidri se koziro iyi ändina 'da lidri se kadoro iyi ri, takozi'bai lo'baruna 'da taŋgye'bai ri ta yauni rota.
20 'Diaza se ca oriazi ro le mano se ati'ba ro 'do ko, oko mano se ŋgadriamba be orivoya bereazii be amba.
21 Orivoya takozi yi oriazi miro mawo ne; oko nda se yauni be ati'bai ri orivoya riyä be.
22 Ànya se kayibe taundiro orana 'do wiriyite, oko ànya se kabe takado ora iyi ayina ta ndi ànya ya ago arona ndi.
23 Miye losi te mbarasi mirina ndi kadoro; oko ondro ka'do miri gwo vuru toto alo atane ayani nya'dona ndi lemeri'ba ro.
24 Päläti tauni'bai ro ni tavouni ànyaro, oko ŋgapäṛi tauniako'ba ro ni a'do amama ro 'do.
25 Tazevoedre'ba ŋgye kani adri opa ondro nda kititate taŋgye si owo, oko nda se ka taiti kowe si ka drì lidri ro ozona ufune.
26 OPI oro ka 'di o'ba orine londroro, ago agagana katidri ndaro ndi.
27 OPI oro ni gyi legwalegwa adri royi; opana 'di ndi ni rriti odra ro yasi.
28 A'do lowa amba lidri rosi 'desi 'bädri'ba ro 'degwo a'done, oko teinye lidri ako 'desi ndaro i'do.
29 Ndase ka ori trwe, anjioko nda orivoya tavouni'ba yi, oko ndase ka oŋga ndriŋwa kyilaro, ka yi ka'da tauniako'ba ro.
30 Tausu drî ro ka'dote orivoya tokpero ka lomvo o'ba jiŋgyiri ro, oko mawi ka kowe o'ba oŋwane.
31 Ndase kabe ati'bai ezana 'do, ka Lu se ko'ba ànya be 'do o'dana, oko ndase yauni be lemeri'bai ri 'do ka Lu oro.
32 Lidri se koziro iyi kayi odra ezi andivo ànyaro dri taoye undiro modo ànyaro rosi, oko taoye kado ka lidri se kadoro iyi gagana ni.
33 Tavouni orivoya tausu cini mano se tauni be 'do roya, oko tauniako'ba ni ta aza ko cu ta tavouni rota.
34 Taoye kado ka tu'de aza o'ba ni a'done 'desiro; oko takozi ka driupi ezini tu'de aza dri.
35 'Bädri'ba orivoya yai'dwesi dri'ba losi ro se kabe losi oye tavouni si 'do be, oko nda orivoya kyila ro dri'ba losi ro se kabe driupi ezi 'do be.
1 المَرأةُ الحكيمةُ تَبني بَيتَها،
والحَمقاءُ تَهدِمُهُ بِيَدَيها.
2 مَنْ يَخَفِ الرّبَّ يَسلُكْ مُستَقيما،
والمُراوِغُ في سُلوكِهِ يَحتَقِرُهُ.
3 في كَلامِ الأحمقِ خطَرٌ عظيمٌ،
أمَّا كَلامُ الحُكَماءِ فيَحفَظُهُم.
4 حَيثُ لا ثيرانٌ فالمخزَنُ فارِغٌ،
وبِقوَّةِ الثَّورِ تَكثُرُ الغِلالُ.
5 الشَّاهِدُ الأمينُ لا يكذِبُ.
وشاهِدُ الزُّورِ يَنشُرُ الكَذِبَ.
6 الحِكمةُ عبَثا يطلُبُها السَّاخرُ،
والمَعرِفةُ لِلفهيمِ سَهلَةُ المَنالِ.
7 إبتَعِدْ عَنِ البليدِ كُلَّ الابتِعادِ،
ففي كَلامِهِ لا تَجِدُ مَعرِفةً.
8 حِكمةُ الذَّكيِّ في فَهْمِ طريقِهِ،
وحماقةُ البليدِ في مَكْرِهِ.
9 اللهُ يَسخَرُ بِأهلِ الإثْمِ،
أمَّا المُستَقيمونَ فيَحُوزونَ رِضاهُ.
10 القلبُ يَحفَظُ مَرارَتَهُ لِنَفْسِهِ،
وبِفرَحِهِ لا يُشارِكُ أحدا.
11 بُيوتُ الأشرارِ تَخرَبُ،
وديارُ المُستَقيمينَ تَزدَهِرُ.
12 رُبَّ طريقٍ قويمةٍ في عَينَيكَ،
وأواخِرُها تُؤدِّي إلى الموتِ.
13 حتّى في الضَّحِكِ يكتَئِبُ القلبُ،
وكم مِنْ فرَحٍ آخِرَتُهُ الحَسْرَةُ.
14 المُتَقَلِّبُ يَجني ثمَرَةَ سُلوكِهِ،
والرَّجلُ الصَّالِـحُ ثمَرَةَ عمَلِهِ.
15 الجاهلُ يُصَدِّقُ كُلَّ كَلِمةٍ،
والذَّكيُّ يَنتَبِهُ أينَ يسيرُ.
16 الحكيمُ يخافُ ويَبتَعِدُ عَنِ السُّوءِ،
والبليدُ يَجتازُهُ واثقا بِنَفْسِهِ.
17 القليلُ الصَّبرِ يتَصَرَّفُ بِـحماقةٍ،
ومَنْ يَذمُّ الآخرينَ يُبغِضُهُ النَّاسُ.
18 الجُهَّالُ يَختارونَ الحماقةَ،
والأذكياءُ يُكثِرونَ المَعرِفةَ.
19 أهلُ السُّوءِ يُعرِضونَ عَنِ الصَّالِحينَ،
والأشرارُ يتَعالَونَ على الصِّدِّيقينَ.
20 الفقيرُ يُبغِضُهُ حتّى قريـبُهُ،
والّذينَ يُحِبُّونَ الغِنى كثيرونَ.
21 مَنْ يَحتَقِرِ الآخرينَ يَخطَأْ،
ومَنْ يتَحَنَّنْ على المَساكينِ يَهْنأْ.
22 أمَا يَضِلُّ مَنْ يَزرَعُ السُّوءَ؟
الرَّحمةُ والأمانُ لِمَنْ يَزرَعُ الخَيرَ.
23 في التَّعَبِ مَهما يَكُنْ ربحٌ،
وفي ثَرثَرَةِ الشَّفَتَينِ خَسارَةٌ.
24 تاجُ الحُكَماءِ غِنَى مَعرِفتِهِم،
وزِينَةُ البُلَداءِ حماقتُهُم.
25 الشَّاهدُ الأمينُ يُنقِذُ النُّفوسَ،
والشَّاهدُ الكاذِبُ يَنشُرُ المَكْرَ.
26 في مخافَةِ الرّبِّ طُمأْنينَةٌ وعِزٌّ،
والرّبُّ حِمىً لأبنائِهِ.
27 مخافةُ الرّبِّ يُنبوعُ حياةٍ،
وبِها تَبتَعِدُ عَنْ أشراكِ الموتِ‌.
28 في كثرَةِ الشَّعبِ جَلالُ المُلْكِ.
وفي قِلَّةِ عدَدِهِ هلاكُهُ.
29 البطيءُ عَنِ الغضَبِ كثيرُ الفهْمِ.
والقليلُ الصَّبرِ يُظهِرُ حماقتَهُ.
30 القلبُ الصَّالِـحُ حياةُ الجسَدِ،
والغَيرةُ نَخْرٌ للعِظامِ.
31 مَنْ يَظلُمِ الوضيعَ يَستهِنْ بِـخالِقِهِ.
ويُمَجِّدُهُ مَنْ يتَحَنَّنُ على البائسِ.
32 الشِّرِّيرُ تُطيحُ بهِ مَساوِئُهُ،
أمَّا الصِّدِّيقُ فتَحميهِ نَزاهَتُهُ.
33 في قلبِ الفهيمِ تَستَقِرُّ الحِكمةُ،
وفي داخلِ البليدِ لا تُودَعُ.
34 العَدلُ يرفَعُ شأنَ الأمَّةِ،
وعارُ الشُّعوبِ الخطيئةُ.
35 يَرضى المَلِكُ عَنِ العبدِ العاقلِ،
وعلى العبدِ المَعتوهِ يُنزِلُ عقابَهُ.