Vomari'bai
(Otadele 1:19-33)
1 OPI atate Musa ri ekye: 2 “Mizo lidri 'bädri Kanana ro marine se mabe ozona lidri Yisaraele ro ri ono, minji dri'bai ba alo alo ni 'bakalai 'butealo foritu ànyaro yasi, ago mizo ànya.” 3 Ta'dota Musa zo ànya teni Vocowa Parana ro yasi, oso ota OPI ro ronye, lidri se kwoi ni dri'bai se lidri Yisaraele ro lako owo. 4 Ävuru ànyaro ni kwoi: 'bakala Rubena ro yasi ni Samua ŋgwa Zakura ro. 5 'Bakala Simeona ro yasi ni Safata ŋgwa Ori ro. 6 'Bakala Yuda ro yasi ni Kaleba ŋgwa Jefune ro. 7 'Bakala Yisakara ro yasi ni Igala ŋgwa Yosepa ro. 8 'Bakala Eperaima ro yasi ni Osea ŋgwa Nuna ro. 9 'Bakala Benjamina ro yasi ni Paleti ŋgwa Rafu ro. 10 'Bakala Zebuluna ro yasi ni Gadiela ŋgwa Sodi ro. 11 'Bakala Manase ro (anjioko 'bakala Yosepa ro yasi), ni Gadi ŋgwa Susi ro. 12 'Bakala Dana ro yasi ni Amiela ŋgwa Gemali ro. 13 'Bakala Asera ro yasi, ni Setira ŋgwa Maikolo ro. 14 'Bakala Nafatali ro yasi ni, Nahebi ŋgwa Vofisi ro. 15 'Bakala Gada ro yasi, ni Guela ŋgwa Maki ro. 16 Kwoi ni ävuru lidri se Musa kozobe 'bädri kanana ro marine owo. (Musa zi Osea ŋgwa Nuna ro te Yosua).
17 Musa zo ànya te 'bädri Kanana ro marine, ago atate ànyari ekye: “Nyòyi le Negebe kundusi, ago mìtu kuru vose lutu ro ya. 18 Nyòyi mìndre a'do 'bädri ana ro, kode lidri se kabe ori kigye iyi orivoya lidri mbarabe yi kode mbaraako yi, kode ànya orivoya fere kode amba, 19 kode 'bädri se ànya kabe ori kigye ana orivoya kadoro kode koziro, kode 'bakicii se ànya kayibe ori kigyesi ana orivoya tiṛi ako kode abe tiṛi si. 20 Mindre kode 'bädri ana orivoya ŋgaamba be kode ŋgaako, kode orivoya ice be kode akona. Nya'do àgoago be, ago nyèzi rukä doŋgo 'bädri ana ro.” Tana ono ni tu okaro doŋgo drikäti ro owo.
21 Ndi ànya oyiyite ago mariyi 'bädri ana te ni vocowa Zina ro yasi le Reoba ya, loto liti Ocivo Amata ya ya. 22 Ànya oyiyite Negebe yasi, ago ikyiyite Eberona ya; ago Aimana, Sesai ndi Talemai be ya, se zelevoi Anaka ro koriyibe kigye ana. (Abe Eberona te ndroa njidrieri käti ni Zoana se Ezipeto ya ana ri.) 23 Ago ànya esayite Vodele Esekola roya, ago siyi gwoṛi alodi kono ro, doŋgo coṛoro be te, se ritu ànya ro ŋgyiyite kundukunduro ce cariro si, ago ànya eziyi doŋgo betina oso gäṛä'bu ronye kpate ndi ki'du be. 24 Äzi vo ana te Vodele Esekola ro, tana ta doŋgo coṛoro kono ro se lidri Yisaraele ro kosibe ni lau ana rota.
25 U'du 'butesu vosi oko ànya egoyite ni 'bädri ana marivo yasi. 26 Ago ànya ikyiyite Musa ndi Arona be ndi lowa lidri Yisaraele ro robe re Kadesa ya vocowa Parana roya, ànya logoyi tate ànyari ndi lowa cini be, ago ka'dayi doŋgo 'bädri ana rote ànyari. 27 Ago ànya atayite Musa ri ekye: “Mäkyite 'bädri se mizo ama be kigye ya; orivoya twi leyi ndi epe be be, ago ono ni orivoya doŋgo na owo. 28 Oko aba lidri se kabe ori 'bädri na ana ya orivoya mbara be; ago 'bakici na orivoya obeobero tiṛi si, ago orivoya 'desi, ago mandre zelevoi Anaka ro kpate orivoya lau. 29 Amaleka'bai kayi ori ni 'bädri Negebe ro ya; Ete'bai, Jebusa'bai ndi Amora'bai be kayi ori ni 'bädri lutu ro ya; ago Kanana'bai kayi ori ni gyi'desi kala, ago kala Yaradene ro yasi.”
30 Oko Kaleba 'bidri lidri rote a'done titiitiro Musa kandra, ago atate ekye: “Mì'de moyi ri dori lau, mä̀ru 'bädri ana robe; tana ama ṛo orivoya mbara be anya urune.”
31 'Dooko lidri se koyiyibe nda be kai atayite ekye: “Ama teinye mbaraako oyine lidri kai dri, tana mbara ànyaro para ni ama drisi.” 32 Ta'dota ànya eziyite taiti se koziro ayani lidri Yisaraele ro ri ta 'bädri se ànya kamariyibe ana rota, ugu ata si ekye: “'Bädri se moyibe kigye, marine ana orivoya 'bädri se lidri na kabe azi opeṛe yi; ago lidri se cini mandrebe kigye orivoya lombalombaro 'desi. 33 Ago mandre lidri dämbäṛäṛäro te (zelevoi Anaka ro ni lidri se dämbäṛäṛäro owo;) ago andivo amaro malandre ṛo oso kofotiti ronye, malandrete ànyari oso inye.”
إرسال الجواسيس
1 وكلَّمَ الرّبُّ موسى فقالَ: 2 «تُرسِلُ رِجالا يتَجَسَّسونَ أرضَ كنعانَ الّتي أعطَيتُها لبَني إِسرائيلَ. تُرسِلُهُم رَجُلا واحدا مِنْ كُلِّ سِبْطٍ ويكونونَ كُلُّهم رُؤساءَ أسباطِهِم. 3 فأرسَلَهُم موسى مِنْ برِّيَّةِ فارانَ، كما قالَ الرّبُّ، كُلُّهم مِنْ رُؤساءِ أسباطِ بَني إِسرائيلَ. 4 وهذِهِ أسماؤُهُم: مِنْ سِبْطِ رَأوبـينَ شَمُّوعُ بنُ زَكُّورَ، 5 ومِنْ سِبْطِ شِمعونَ شافاطُ بنُ حوري، 6 ومِنْ سِبْطِ يَهوذا كالِبُ بنُ يَفُنَّا، 7 ومِنْ سِبْطِ يسَّاكِرَ يَجْآلُ بنُ يوسُفَ، 8 ومِنْ سِبْطِ أفرايمَ هوشَعُ بنُ نُونٍ، 9 ومِنْ سِبْطِ بنيامينَ فَلْطي بنُ رافو. 10 ومِنْ سِبْطِ زَبولونَ جَدِّيئيلُ بنُ سُودي، 11 ومِنْ سِبْطِ منَسَّى بنِ يوسُفَ جِدِّي بنُ سُوسي، 12 ومِنْ سِبْطِ دانَ عَمِّيئيلُ بنُ جَمَلِّي، 13 ومِنْ سِبْطِ أشيرَ سَتورُ بنُ ميخائيلَ، 14 ومِنْ سِبْطِ نَفتالي نَحْبـي بنُ وَفْسي، 15 ومِنْ سِبْطِ جادَ جأُوئيلُ بنُ ماكي. 16 تِلكَ أسماءُ الرِّجالِ الّذينَ أرسَلَهُم موسى ليَتَجَسَّسوا أرضَ كنعانَ، وسَمَّى موسى هوشَعَ بنَ نُونَ يَشوعَ‌.
17 وأرسَلَهُم موسى ليَتَجَسَّسوا أرضَ كنعانَ وقالَ لهُم: «تَطلَعونَ مِنْ هُناكَ مِنْ جَنوبـي أرضِ كنعانَ، وتصعَدونَ الجبَلَ 18 وتنظُرونَ إلى الأرضِ كيفَ هيَ، والشَّعبِ المُقيمِ بِها أشَديدٌ هوَ أم ضعيفٌ؟ أقليلٌ أم كثيرٌ؟ 19 وكيفَ الأرضُ الّتي هوَ مُقيمٌ بِها، أجَيِّدةٌ هيَ أم رَديئةٌ؟ وما المُدُنُ، أخيامٌ أم حُصونٌ؟ 20 وكيفَ الأرضُ، أمُخْصِبةٌ هيَ أم عقيمةٌ؟ أفيها شجَرٌ أم لا؟ وتَشجَّعوا وخُذوا مِنْ ثَمَرِها. وكانَت في ذلِكَ الوقتِ أيّامُ بَواكيرِ العِنبِ».
21 فصَعِدوا وتجَسَّسُوا الأرضَ مِنْ بَرِّيَّةِ صينَ‌ إلى رَحوبَ عِندَ مدخلِ حماةٍ‌. 22 صَعِدُوا أوَّلا مِنَ الجنوبِ وجاؤوا إلى حبرونَ، وكانَ هُناكَ أخيمانُ وشيشاي وتَلمايُ بَنو عناقَ‌، وكانَتْ حبرونُ‌ بُنِـيَت قَبلَ صُوعَنَ‌ بِمِصْرَ بِسَـبْعِ سِنينَ. 23 ثُمَّ هبَطوا وادي أشكولَ‌، وقَطَعوا مِنْ هُناك غُصنا بِــعُنقودٍ واحدٍ مِنَ العِنبِ وحَمَلوهُ لِثقْلِه بِــعَتَلَةٍ فيما بَينَ ا‏ثْنَينِ مِنهُم، معَ شيءٍ مِنَ الرُّمَّانِ والتِّينِ. 24 فسُمِّيَ الموضِعُ وادي أشكولَ بِسبَبِ العُنقودِ الّذي قطَفَهُ مِنْ هُناكَ بَنو إِسرائيلَ.
25 ورَجَعوا مِنْ تَجسُّسِ الأرضِ بَعدَ أربَعينَ يوما، 26 وساروا حتّى جاؤوا إلى موسى وهرونَ وكُلِّ جماعةِ بَني إِسرائيلَ في برِّيَّةِ فارانَ، في قادِشَ‌، ورَدُّوا خبَرا علَيهِم وأرَوهُم ثمَرَ الأرضِ. 27 وقَصُّوا علَيهِم وقالوا: «ذهَبْنا إلى الأرضِ الّتي أرسَلْتَنا إليها، فإذا هيَ بالحقيقةِ تَدُرُّ لَـبَنا وعسَلا‌، وهذا ثمَرُها، 28 غَيرَ أنَّ الشَّعبَ السَّاكنينَ فيها أقوياءُ والمُدُنَ حصينةٌ عظيمةٌ جِدًّا، ورَأينا هُناكَ بَني عَناقَ. 29 فيها العَمالقةُ مُقيمونَ بأرضِ الجنوبِ، والحِثِّيُّونَ واليـبوسيُّونَ والأموريُّونَ مُقيمونَ بِالجبَلِ، والكنعانيُّونَ مُقيمونَ عِندَ البحرِ وعلى مَجرى الأُردُنِّ».
30 وكانَ كالِبُ يَزجُرُ الشَّعبَ ويَرُدُّهُ عَنْ موسى ويقولُ: «بل نصعَدُ ونرِثُ الأرضَ لأنَّنا قادِرونَ علَيها». 31 وأمَّا الّذينَ ذهَبوا لِلتَّجَسُّسِ معَهُ فقالوا: «لا نَقدِرُ أنْ نصعَدَ إلى هُناكَ لأنَّ القَومَ أقوى مِنَّا». 32 وأشاعوا عِندَ بَني إِسرائيلَ بِرَداءَةِ الأرضِ‌ الّتي تَجَسَّسوها وقالوا: «الأرضُ الّتي مَرَرْنا فيها لِنَتَجَسَّسَها هيَ أرضٌ تأكُلُ أهلَها، وجميعُ الشَّعبِ الّذينَ رَأيناهُم فيها أُناسٌ طِوالُ القاماتِ. 33 وشاهَدْنا هُناكَ مِنَ الجَبابرةِ‌ جَبابرةَ بَني عَناقَ، فَصِرْنا في نظَرِنا صِغارا كالجَرادِ، وكذلِكَ في نظَرِهِم».