Ta Ŋgaembaro Zutui ro
(Matayo 15:1-9)
1 Rukä Parusii ro ndi miemba'bai Ota robe se kikyibe ni Yerusalema yasi ana otoyikalate Yesu re. 2 Ànya ndreyite anjioko rukä taeri'bai ndaro ro kayi ŋgaonya dri undi be; anjioko ànya joyi drí ànyaro kote oso se Parusii katabe beṛo lidri ri oyene ronye.
3 (Tana Parusii, ndi Yudai cini be, kayi oso ta ŋgaemba ro se ànya kuru yibe ni zutui ànyaro rigyesi 'do voro, ànya nyayi ŋga ko e'be gialo ànya joyi drí ànyaro lutu! 4 Ondro ànya kegoyite ni vo ŋgalogyero yasi, ànya nyàyi ŋga ko, e'be gialo ànya wäṛina andivo ànyaro käti. Ànya kayi oso ota azaka amba se arabe ànya kuruyibe iyi vo, oso ta kofo, lakaza, deŋbele ndi kitapara ojoro kadoro 'do ronye vo.) 5 Ago Parusii ndi miemba'bai Ota robe ejiyi Yesu te ekye: “Taeri'bai miro soyi ko ta ŋgaembaro drí ojoro se zutui amaro kembabe vo, oko nyayi ŋga gwo drí undiro be etaya?” 6 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Ta Yesaya ro orivoya ŋgye se nda käŋgube ta amiro ta! Ami orivoya miomba'bai, ndi oso se nda kegyibe ronye se ekye:
‘Lu atate ekye, lidri kwoi, kayi ma oro toto kala ànyaro si,
oko endaro ya ànyaro orivoya lozo ni mare si.
7 Mätu oye ànyaro märi kadona i'do,
tana ànya kayi ŋgaemba ota se lidri ko'babe ni si,
osoago ànya orivoya ota maro!’
8 “Mìna Ota Lu ro gwo tesi ago mìro gwo ŋgaemba lidri ro ayani.”
9 Ago Yesu ugu atate ekye: “Nyà Ota Lu ro ogana zo tauni amba si tana mìle ŋgaemba modo amiro ro eŋgane ayani. 10 Tana Musa atate ekye: ‘Miro täpi miro ndi endre miro be,’ ago, ‘nda se kabe täpi ndaro kode endre ndaro otrina beṛo ufune.’ 11 Oko nyà ŋgaemba mìkye ondro ka'do 'diaza orivoya ŋga aza be ozone täpi ndaro kode endre ndaro opaza, ka ata ekye: ‘Korebana yi’ (takacina anjioko, anya ni Lu ro), 12 alaga nda tezo täpi ndaro ndi endre ndaro be opavoya. 13 Ŋgaemba se nyàbe copena azii ri nonye ono ka ata Lu ro forona. Ago nyà ŋga amba azaka oso ono ronye oyena.”
Ŋgase Kabe Lidri O'ba Undiro
(Matayo 15:10-20)
14 'Dooko Yesu zi lowa te kpa to'di ndare ago atate ànyari ekye: “Nyeri ta maro, ami cini, ago mìni tana. 15 Ŋgase ni tesi kabe oci lidri ya ni ko nda o'bane undiro. Oko ŋgase kabe efo tesi ni lidri yasi kani nda o'ba undiro.” 17 Ondro nda ke'be lowa te ago kocite zo ya oko, taeri'bai ndaro ejiyi nda te ata ono tazevona edrene. 18 Yesu atate ànyari ekye: “Ami kpa tauniako oso azii ronye. Mìni ta ono tazevona koya? Ŋgase ni tesi kabe oci lidri ya ni ko nda o'bane undiro, 19 tana ci ko ya ndaro ya oko cite kävuye ndaro ya ago 'dooko fote tesi ni lomvo yasi.” (Ta ono atana si, Yesu ekye ŋgaonya cini orivoya kado onyane.)
20 Ago nda ugu atate ekye: “Ŋgase kabe efo tesi ni lidri yasi kani nda o'ba undiro. 21 Tana ni ya yasi, ni ya lidri ro yasi, tausu undiro ka efo se kani nda o'ba ŋga koziro oyene ŋgatopane, 'diufune, 22 ronyi oyene ago kode toko drisi, a'done yagäru be, ago kani 'di o'ba ŋga cini se undiro dritoto, 'diodo, a'do undiro, yaoko, taiti kowero, driuŋgyi ndi amaama be oyene. 23 Ŋgase cini undiro kwoi ka efo ni ya lidri ro yasi ago kani nda o'ba undiro.”
Taoma Toko aza ro
(Matayo 15:21-28)
24 'Dooko Yesu e'be vo ana te ago oyite wari se loto 'bakici Tura ro lomvo ana ya. Nda cite zo ya ago leko 'diaza alo ri unine ekye nda orivoya lau, oko nda ni kote yi da'done. 25 Toko aza, se ŋguti anyaro orivoya tori undiro be anya ya ana eri ta Yesu rote ago ikyite dori ndare ago 'dete pa ndaro ya. 26 Toko ana orivoya atrai ätite wari Foenesia roya Siria ya. Anya lo'barute Yesu ri demona isine tesi ni ŋguti anyaro yasi. 27 Oko Yesu zatadrite ekye: “Dri mi'ba ämäri ŋgàga ecane käti, ko kado ŋgaonya ŋgàga ro urune ago ovone kokyei ri.”
28 Anya zatadrite ekye: “'Desi, kokyei se tara'biza zele nyayi ŋgase ŋgàga ke'bebe 'do kpa!”
29 Ago Yesu atate anyari ekye: “Tana tadrioza miro ono ta, nyoyi kovole 'bäru, ndi endaro nyusuna demona fote ni ŋgutiŋwa miro yasi!”
30 Anya oyite 'bäru ago usu ŋgwa te u'duvoya kitapara dri; demona fote tesi ni anya yasi.
Yesu Ede Tuṛu aza te
31 'Dooko Yesu e'be wari Tura rote ago oyite Sidona yasi le Fofo Galilaya roya, ugu oyite liti wari Dekapolisi ro yasi. 32 Lidri azaka eziyi mano aza te ndare mano na ana tuṛu yi ago ni ata ko, ago ànya lo'barute Yesu ri drí ndaro o'bane nda lomvo. 33 Ago Yesu ru nda te iṛe pere, lozo ni lowa resi, 'ba driŋgwa ndaro te bi mano ana roya, vo to te ago do ladra mano ana rote. 34 'Dooko Yesu ndrevote kuru vo'buyakuru ya, lawate äfu, ago atate mano ana ri ekye: “Efefata” se takacina ni ekye “nya'do uŋbo!”
35 Dori mano ana eritate, ladra ndaro onjirute, ago nda eto atate teinye rritiako. 36 'Dooko Yesu tadri lidri rote ko tana itine 'diaza alo ri; oko nda tadri ànyaro ca mbara ko tana itine, caoko ànya itiyi tana te ndra. 37 Ago vona se cini keriyi tana be laroyi tawi. Tana nda ye ŋga cini te kado! Ànya ekye: “Nda 'ba tuṛu te taerine ago ataako'ba kpa atane.”
التمسك الأعمى بالتقاليد
(متى 15‏:1‏-9)
1 واَجتمعَ إليهِ الفَرّيسيّونَ وبَعضُ مُعَلّمي الشّريعةِ القادمينَ مِنْ أُورُشليمَ. 2 فرأَوا بَعضَ تلاميذِهِ يتَناولونَ الطّعامَ بأيدٍ نَجِسَةٍ، أي غيرِ مَغسولَةٍ، فَلامُوهُ. 3 لأنّ الفَرّيسيّينَ واليهودَ على العُمومِ يَتَمسّكونَ بِتقاليدِ القُدَماءِ، فلا يأكُلونَ إلاّ بَعدَ أنْ يَغسِلوا أيديَهُم جيّدًا. 4 وإذا رَجَعوا مِنَ السّوقِ لا يأكُلونَ شَيئًا إلاّ إذا غَسَلوهُ. وهُناكَ أشياءُ أُخرى كثيرةٌ توارثوها ليَعملوا بِها، كغَسْلِ الكؤُوسِ والأباريقِ وأَوعيةِ النّحاسِ والأسرّةِ.
5 فسألَهُ الفَرّيسيّونَ ومُعَلّمو الشّريعَةِ: «لماذا لا يُراعي تلاميذُكَ تَقاليدَ القُدَماءِ، بل يتَناولونَ الطّعامَ بأيدٍ نَجِسَةٍ؟» 6 فأجابَهُم: «يا مُراؤونَ! صَدَقَ إشَعيا في نُبوءَتِهِ عنكُم، كما جاءَ في الكِتابِ:
هذا الشّعبُ يُكرِمُني بشَفَتَيهِ،
وأمّا قَلبُهُ فبعيدٌ عنّي.
7 وهوَ باطِلاً يَعبُدُني
بِتعاليمَ وضَعَها البَشَرُ.
8 أنتُم تُهمِلونَ وَصيّةَ اللهِ وتتَمَسّكونَ بِتقاليدِ البشَرِ».
9 وقالَ لهُم: «ما أبرَعكُم في نَقضِ شَريعةِ اللهِ لِتُحافِظوا على تَقاليدِكُم! 10 قالَ موسى: أكرِمْ أباكَ وأُمّكَ، ومَنْ لعَنَ أباهُ أو أُمّهُ فَموتًا يَموتَ. 11 أمّا أنتُم فتَقولونَ: إذا كانَ عِندَ أحَدٍ ما يُساعِدُ بِه أباهُ أو أُمّهُ، ثُمّ قالَ لهُما: هذا قُربانٌ، أي تَقدِمةٌ للهِ، 12 يُعفَى مِنْ مُساعَدَةِ أبيهِ أو أُمّهِ. 13 فتُبطِلونَ كلامَ اللهِ بتقاليدَ مِنْ عِندِكُم تَتوارثُونَها وهُناكَ أُمورٌ كثيرةٌ مِثْلُ هذِهِ تَعمَلونَها».
ما ينجس الإنسان
(متى 15‏:10‏-20)
14 ودعا الجُموعَ وقالَ لهُم: «أَصغُوا إليّ كُلّكُم واَفهَموا: 15 ما مِنْ شيءٍ يَدخُلُ الإنسانَ مِنَ الخارِجِ يُنجّسُهُ. ولكن ما يخرُجُ مِنَ الإنسانِ هوَ الذي يُنَجّسُ الإنسانَ. 16 [مَنْ كانَ لَه أُذُنانِ تَسمَعانِ، فليَسمَعْ!»].
17 ولمّا ترَكَ الجُموعَ ورجَعَ إلى البَيتِ، سألَهُ تلاميذُهُ عَنْ مَغزى هذا المثَلِ، 18 فقالَ لهُم: «أهكذا أنتُم أيضًا لا تَفهَمونَ؟ ألا تَعرِفونَ أنّ ما يَدخُلُ الإنسانَ مِنَ الخارِجِ لا يُنجّسُهُ، 19 لأنّهُ لا يَدخُلُ إلى قلبِهِ، بل إلى جَوفِهِ، ثُمّ يَخرُجُ مِنَ الجَسَدِ؟» وفي قولِهِ هذا جعَلَ يَسوعُ الأطعِمَةَ كُلّها طاهِرَةً.
20 وقالَ لهُم: «ما يخرُجُ مِنَ الإنسانِ هوَ الذي يُنجّسُهُ، 21 لأنّ مِنَ الدّاخِلِ، مِنْ قُلوبِ النّاسِ، تَخرُجُ الأفكارُ الشّرّيرةُ: الفِسقُ والسّرِقةُ والقَتلُ 22 والزّنى والطّمعُ والخُبثُ والغشّ والفُجورُ والحَسَدُ والنّميمَةُ والكِبرياءُ والجَهلُ. 23 هذِهِ المفاسِدُ كُلّها تَخرُجُ مِنْ داخلِ الإنسانِ فَتُنَجّسُهُ».
إيمان المرأة الكنعانية
(متى 15‏:21‏-28)
24 واَنتَقَلَ مِنْ هُناكَ إلى نواحي صورَ. ودخَلَ بَيتًا، وكانَ لا يُريدُ أنْ يَعلَمَ بِه أحدٌ، فَما أمكَنَهُ أنْ يُخفِيَ أمرَهُ. 25 وما إنْ سَمِعَت بِه اَمرأةٌ كانَ في اَبنَتِها رُوحٌ نَجِسٌ، حتى أسرعَت إليهِ واَرتَمَت على قَدَميهِ، 26 وسألتهُ أنْ يُخرِجَ الشّيطانَ مِن اَبنتِها. وكانَتِ المرأةُ غَيرَ يهودِيّةٍ، ومِنْ أصلٍ سورِيّ فينيقيّ. 27 فأجابَها يَسوعُ: «دَعي البَنِينَ أوّلاً يَشبَعونَ، فلا يَجوزُ أنْ يُؤْخَذَ خُبزُ البَنينَ ويُرمى لِلكِلابِ».
28 فقالَتِ المرأةُ: «يا سيّدي، حتى الكِلابُ تأكُلُ تَحتَ المائِدَةِ مِنْ فُتاتِ البَنينَ!» 29 فقالَ لها: «اَذهَبي، مِنْ أجلِ قولِكِ هذا خرَجَ الشّيطانُ مِن اَبنتِكِ». 30 فرجَعَتِ المرأةُ إلى بَيتِها، فوجَدَتِ اَبنتَها على السّريرِ، والشّيطانُ خرَجَ مِنها.
شفاء أصم
31 وترَكَ يَسوعُ نواحيَ صورَ، ومَرّ بصيدا راجِعًا إلى بحرِ الجليلِ، عَبْرَ أراضي المُدُنِ العَشْرِ. 32 فجاؤُوا إلَيهِ بأصمّ مُنعَقِدِ اللسانِ وتَوسّلوا إلَيهِ أنْ يَضَعَ يَدَهُ علَيهِ. 33 فاَبتَعَدَ بِه يَسوعُ عَنِ الجُموعِ، ووَضَعَ أصابِعَهُ في أُذنيِ الرّجُلِ وبصَقَ ولَمَسَ لِسانَهُ. 34 ورفَعَ عَينَيهِ نحوَ السّماءِ وتنَهّدَ وقالَ لِلرّجُلِ: «إفاتا، أي اَنفَتِحْ!» 35 ففي الحالِ اَنفَتحَت أُذُنا الرّجُلِ واَنحلّت عُقدةُ لِسانِهِ، فتكَلّم بِطَلاقةٍ. 36 وأوصاهُم يَسوعُ أنْ لا يُخبِروا أحدًا. فكانَ كُلّما أكثرَ مِنْ تَوصِيَتِهِم أكثَروا مِنْ إذاعَةِ الخَبَرِ. 37 وكانوا يَقولونَ بإِعجابٍ شَديدٍ: «ما أروَعَ أعمالَهُ كُلّها! جَعَلَ الصّمّ يَسمَعونَ والخُرسَ يَنطِقونَ».