Yesu Ede Ruindu'ba Dri'ba Kyila'bai Roma'ba ro rote
(Matayo 8:5-13)
1 Ondro Yesu konde tase cini kwoi atana te lidri ri oko, nda oyite Kaperenauma ya. 2 Dri'ba kyila'bai Roma'ba ro lau ruindu'ba be se nda lu tawi, ruindu'ba ono orivoya adravoro ago ka oyete odrane. 3 Ondro dri'ba kyila'bai ro keri ta Yesu rote oko, nda zo 'di'desii azaka Yudai rote nda ejine ikyine ruindu'ba ndaro edene. 4 Ànya ikyiyite Yesu re ago ejiyi nda te rulo'ba si ekye: “Endaro mano ono le ŋgaopa miro. 5 Nda lu lidri amaro ago nda andivo be zotaeriro ni ämäri.”
6 Ndi Yesu oyite ànya yibe. Nda kote lozo ni zo lomvo oko, dri'ba kyila'bai ro zo bereazii te ta itine ndäri ekye: “'Desi takado maro ojo ko miri ikyine zo maro ya. 7 Ca musu andivo maro kpa ko kado ikyine mire. Nyata toto ata ago 'dooko ruindu'ba maro a'dona ndi kado. 8 Ma maro kpa, mano drikaca dri'bai 'desiro kyila'bai ro zele yi, ago ma kyila'bai be ma zele. Matabe alona aza ri makye: ‘Nyoyi!’ Nda oyi ndi, ago azana ri makye: ‘Nyikyi!’ Ago nda ikyi ndi, ago mata ruindu'ba maro te makye: ‘Miye ono!’ Ago nda ye anya ndi.”
9 Yesu keri ta ono te oko, nda larote. Nda zamite gbikyi ago atate lowa se ka ugu oso nda vo ri ekye: “Mata ämiri ono, musu 'diaza alo ko Yisaraele ya taoma be oso ono ronye!”
10 Lazo'bai oyiyite kovole zo dri'ba kyila'bai ro roya ago usuyi ruindu'ba ndaro te kadoro.
Yesu Adri Ŋgwa Ävuzi rote
11 Dori ono vosi Yesu oyite 'ba'desi se äzibe Naina ya, taeri'bai ndaro ndi lowa amba be oyiyite tro nda be. 12 Nda kesate dereŋwa 'ba'desi ro kala oko, 'bedrite lowa be kayi ugu oyi tesi avo ose. Mano kodrabe ana ŋgwa alodi toko aza se ävuzi ro ro ago lowa amba ni 'ba'desi yasi orivoya anya be. 13 Ondro Opi kondre anya te oko, ya ndaro a'dote twi tusu be ta anya rota, ago nda atate anyari ekye: “Nyili ko.” 14 'Dooko nda lävute mileya ndi do para te, ago lidri se kuŋgyiyi avo be edregwo, Yesu atate ekye: “Mano to'di! Mata miri, miŋga kuru!” 15 Mano se avo ro ana rite kuru ago eto atate, ago Yesu ozo nda te kovole endre ndaro ri.
16 Turi so ànya cini te ago räṛuyi Lu te ekye: “Nebi 'desi efote ama lako!” Ànya atate ekye: “Lu ikyite lidri ndaro opane!” 17 Lazo ta Yesu rota ono sate 'bädri cini Yuda ro yasi ago 'bädri se gbikyi lomvoigyesi yasi.
Lazo'bai ni Yoane Bapatisi'ba resi
(Matayo 11:2-19)
18 Ondro taeri'bai Yoane ro kitiyi ta cini kwoi tana te ndäri oko, nda zi ritu ànyaro te 19 ago zo ànya te Opi re nda ejine ekye: “Inye'do mi ni se Yoane kata tana be ka oyebe ikyine owo, kode ma'ba mi drigi 'diaza tona ta ya?”
20 Ondro ànya kikyite Yesu re oko, ànya atayite ekye: “Yoane Bapatisi'ba ezo ama ni ta ejine kode mi ni se nda kata tana be ka oyebe ikyine owo, kode ma'ba mi ri aza ta ya?”
21 Tuna gi ana si Yesu ede lidri amba te ni lomvoluwu adravoro ànyaro ndi tori undiro be risi, ago 'ba lidri amba miako te voondrene. 22 Yesu zatadri lazo'bai Yoane ro rote ekye: “Mìgo kovole ago nyìti ta Yoane ri ta tase mìndrebe ago nyèribe rota, miako'ba kate voondrene, ka'bo kate aba, ede ànya se adravo koziro kyini robe te wäṛi, tuṛui kate taeri, adri avo te, ago ape Lazokado te ati'bai ri. 23 Ànya se a'do ko wiriwiriro ta maro ta ni kado.”
24 Lazo'bai Yoane ro oyina vosi oko, Yesu eto ta atate lowa ri ta Yoane rota ekye: “Tuse nyòyibe Yoane re vocowa ya, mì'ba mi te e'di ondrene ya? Bi käyi ro oli kabe kandana 'do ondrene ya? 25 Nyòyi te tesi e'di ondrene ya? Mano se so boŋgo ṛiyäṛiyä be ondrene ya? Lidri se kabe boŋgo oso inye ago ka ori ŋga nyalakpa lako ka ori zoi'desiro 'bädri'bai ro yasi! 26 Nyìti tana märi, nyòyite tesi e'di ondrene ya? Nebi? Owo ndi inye, oko mìndre mano aza te ndrani nebi ri. 27 Tana Yoane ni alo aza se taegyi kata tana be owo se ekye: ‘Lu atate ekye, mazona lazo'ba maro 'da mimile liti edene miri.’ ” 28 Yesu atate ekye: “Mata ämiri ono, Yoane orivoya para ndrani mano aza se koribe kyeno ri. Oko nda se tipari ànya se Lu kabe mirina lako orivoya para ndrani Yoane ri.”
29 Lidri cini eriyi ta ndaro te; ànya ndi parata koto'bai be ni 'dise koroyi taŋgye se Lu kolebe te owo ago abapatisi ànya te Yoane si. 30 Oko Parusii ndi miemba'bai Ota robe leyi taora Lu ro ta andivo ànyaro rota ko ago gayizo a'done bapatisi be Yoane si.
31 Yesu ugu atate ekye: “Mojona lidri tu ono ro ŋga eŋwani be ya? Ànya labayi eŋwanye ya? 32 Ànya labayi oso ŋgàgaŋwa ka ugu ori be vo ŋgalogye roya ronye. Gboko alo ka driayo azi ri ekye: ‘Mà'bi läri lagyeogyero te ämiri, oko mìle ko läri otone! Màŋgo loŋgo avo osero te, oko mìle ko liyine!’ 33 Yoane Bapatisi'ba ikyite, ago nda akpate ago mvu vino ko, ago nyàtate mìkye: ‘Nda orivoya demona be nda ya!’ 34 Ŋgwa Lidri ro ikyite, ago nya ŋga te ago mvu ŋga te, ago nyàtate mìkye: ‘Mìndre mano ono! Nda orivoya ŋgaonya'ba yi ago vino umvu'ba yi, bereazi parata koto'bai ro ndi otapere'bai be ro!’ 35 Caoko, tavouni Lu ro, aka'date ŋgye vona se cini kuru anya be si.”
Yesu 'Ba Simona Parusi roya
36 Parusi aza alo eji Yesu te ŋgaonyane nda be, ago Yesu oyite zo ndaro ya ago rite vuru ŋgaonya. 37 'Ba'desi se ana ya toko aza orivoya se orina koziro. Anya eritate Yesu orivoya ŋgaonyavoya zo Parusi roya oko, anya ezi gäbä se edeni kuni alabasata ro yasi te ido ŋgutruro be 38 ago edrete Yesu kundu, pa ndaro pa, liyi be ago udu pa ndaro te miendre anyaro si. Ago yo pa ndaro te drikyiri anyaro si, ago njunju pa anyaro te ago da ido ŋgutruro te anya drisi. 39 Ondro Parusi kondre ta ono te oko, nda atate andivo iro ri ekye: “Ondro mano ono ka'do gi nebi yi endaro, nda unina toko se ka ugu nda odo ono tana ndi, nda unina ori koziro se anya kabe orina ono ndi.”
40 Yesu atate ṛe ndäri ekye: “Simona, ma ta aza be itine miri.” Nda atate ekye: “Owo miemba'ba, nyiti ri märi.” 41 Yesu eto ta itite ekye: “Lidri ritu ruyi parata teni parata ozo'ba tiko ro rigyesi, alodi ru parata kaci mo'di ro kama nji teni nda rigyesi, ago aza ro 'butenji. 42 Caoko ànya niyi kote logone kovole ndäri, ndi nda e'be ànya riti te ta yuŋgu rota. Ka'do inye, se eŋwani, luna nda ni ndra ya?”
43 Simona zatadrite ekye: “Mamabe a'dona ni nda se e'bete ndra 'do ayani.”
Yesu atate ekye: “Ta miro orivoya ŋgye.” 44 'Dooko nda zamite toko ana dri ago atate Simona ri ekye: “Mindre toko ono te ya? Mikyite zo miro ya, ago nyozo gyi kote tana pa maro, oko anya jo pa maro te miendre anyaro si ago yo anya te drikyiri anyaro si. 45 Miru ma kote ma njunju si, oko anya edre kote ni pa maro njunjuvoya mikyibe gi ono owo. 46 Nyozo ido ice ido ro ro kote tana drî maro, oko anya da ido ŋgutruro te pa maro ya! 47 Ago mata miri ono, ŋgalu se 'desi anya kaka'dabe ono ka'date anjioko takozi se amba anyaro ono e'be anya te tana ro. Oko nda se e'bete ta giṛiŋwa ta ka'date toto ŋgalu giṛiŋwa ayani.”
48 'Dooko Yesu atate toko ana ri ekye: “E'be mi te takozi miro ta.”
49 Azii se koriyibe nda be tara'biza lomvo kai etoyi ata te ànyavoya ekye: “Mano se kabe takozi e'be ono, a'di owo ya?”
50 Oko Yesu atate toko ana ri ekye: “Taoma miro pa mi te, nyoyi liatokpero.”
شفاء خادم أحد الضباط
(متى 8‏:5‏-13)
1 وبَعدَما ألقى يَسوعُ الأقوالَ في مسامِعِ النّاسِ، دخَلَ كَفْرَناحُومَ. 2 وكانَ لأحدِ الضّبّاطِ خادِمٌ مريضٌ أشرَفَ على الموتِ، وكانَ عزيزًا علَيهِ. 3 فلمّا سمِعَ بيَسوعَ، أرسَلَ إليهِ بَعضَ شُيوخِ اليَهودِ يسألُهُ أنْ يَجيءَ ليَشفِيَ خادِمَهُ. 4 فأقبلوا إلى يَسوعَ، وألحّوا علَيهِ في القَولِ: «هذا الرّجُلُ يَستَحِقّ أنْ تُساعِدَهُ، 5 لأنّهُ يُحبّ شَعبَنا، وهوَ الذي بَنى لنا المَجمعَ».
6 فذهَبَ يَسوعُ معهُم. ولمّا اَقترَبَ مِنَ البَيتِ أرسَلَ إليهِ الضّابِطُ بَعضَ أصحابِهِ يقولُ لَهُ: «يا سيّدُ، لا تُزعِجْ نَفسَكَ. أنا لا أستَحِقّ أنْ تَدخُلَ تَحتَ سَقفِ بَيتي، 7 ولا أحسِبُ نَفسي أهلاً لأنْ أجيءَ إليكَ، ولكِنْ قُلْ كَلِمَةً فيُشفى خادِمي. 8 فأنا مَرؤوسٌ ولي جُنودٌ تَحتَ أمري، أقولُ لِهذا: اَذهَبْ! فيذهَبُ، وللآخَرِ: تَعالَ! فيَجيءُ، ولِخادِمي: إعمَلْ هذا، فيَعمَلُ». 9 فلمّا سمِعَ يَسوعُ هذا الكلامَ، تعَجَبّ مِنهُ واَلتَفتَ إلى الذينَ يَتبَعونَهُ وقالَ: «أقولُ لكُم: ما وجَدتُ مِثلَ هذا الإيمانِ حتى في إِسرائيلَ!»
10 ورجَعَ رُسُلُ الضّابِطِ إلى البَيتِ، فوَجدوا أنّ الخادِمَ تَعافَى.
إحياء ابن أرملة
11 وفي الغَدِ ذهَبَ يَسوعُ إلى مدينةٍ اَسمُها نايينُ، ومعَهُ تلاميذُهُ وجُمهورٌ كَبيرٌ. 12 فلمّا وصَلَ إلى بابِ المدينةِ، لَقِيَ مَيتًا مَحمولاً، وهوَ الاَبنُ الأوحَدُ لأُمّهِ وهيَ أرمَلةٌ. وكانَ يُرافِقُها جمعٌ كبيرٌ مِنْ أهالي المدينةِ. 13 فلمّا رآها الرّبّ أشفَقَ علَيها وقالَ لها: «لا تَبكي!» 14 ودَنا مِنَ النّعشِ ولَمَسهُ، فوقَفَ حامِلوهُ. فقالَ: «أيّها الشّابّ، أقولُ لكَ: قُمْ!» 15 فجلَسَ الميتُ وأخَذَ يتكَلّمُ، فسلّمَهُ إلى أُمّهِ.
16 فسَيطَرَ الخَوفُ على الجَميعِ، وقالوا وهُم يُمَجّدونَ اللهَ: «ظهَرَ فينا نَبِيّ عظيمٌ، وتَفَقّدَ اللهُ شَعبَهُ!»
17 واَنتَشرَ هذا الخَبرُ عَنْ يَسوعَ في اليهودِيّةِ كُلّها وفي جميعِ النّواحي المجاوِرَةِ لها.
يسوع ويوحنا المعمدان
(متى 11‏:2‏-19)
18 وعرَفَ يوحنّا مِنْ تلاميذِهِ كُلّ هذِهِ الأُمورِ، 19 فدَعا اَثنَينِ مِنهُم وأرسَلَهُما إلى الرّبّ ليَسألاهُ: «هل أنتَ هوَ الآتي، أو نَنتَظرُ آخَرَ؟»
20 فجاءَ الرّجلانِ إلى يَسوعَ وقالا لَه: «أرسَلَنا يوحنّا المَعمَدانُ لنَسأَلكَ: هل أنتَ هوَ الآتي، أو نَنتَظرُ آخَرَ؟»
21 فشَفى يَسوعُ في تِلكَ السّاعةِ كثيرًا مِنَ المُصابينَ بالأمراضِ والعاهاتِ والذينَ فيهِم أرواحٌ شِرّيرةٌ، وأعادَ البصَرَ إلى كثيرينَ مِنَ العُميانِ، 22 ثُمّ قالَ للرَسولَينِ: «اَرجِعا وأخبِرا يوحنّا بِما رأيتُما وسَمِعتُما: العُميانُ يُبصِرونَ، والعُرجُ يَمشونَ، والبُرصُ يُطهّرونَ، والصّمّ يَسمَعونَ، والموتى يقومونَ، والمساكينُ يَتلقّونَ البِشارةَ. 23 وهَنيئًا لِمَنْ لا يَفقِدُ إيمانَهُ بي».
24 ولمّا اَنصرَفَ رَسولا يوحنّا، تَحدّثَ يَسوعُ لِلجُموعِ عَنْ يوحنّا، فقالَ: «ماذا خَرَجتُم إلى البرّيّةِ تَنظُرونَ؟ أَقَصَبَةً تَهُزّها الرّيحُ؟ 25 بل ماذا خَرَجتُم لتَرَوا؟ أَرَجُلاً يَلبَسُ الثّيابَ النّاعِمَةَ؟ ولكِنّ الذينَ يَلبَسونَ الثّيابَ الفاخِرَةَ وأهلَ التّرفِ هُم في قُصورِ المُلوكِ! 26 قولوا لي: ماذا خَرجتُم تَنظُرونَ؟ أَنبيّا؟ أقولُ لكُم: نعم، بل أفضلُ مِنْ نَبيّ. 27 فهوَ الذي يقولُ فيهِ الكِتابُ: ها أنا أُرسِلُ رَسولي قُدّامَكَ ليُهيّئَ الطّريقَ أمامَكَ. 28 أقولُ لكُم: ما وَلَدتِ النّساءُ أعظمَ مِنْ يوحنّا، ولكِنْ أصغَرُ الذينَ في مَلكوتِ اللهِ أعظَمُ مِنهُ. 29 فجَميعُ الذينَ سَمِعوا يوحنّا حتى جُباةُ الضّرائِبِ أنفُسُهُم، أقَرّوا بِصِدْق اللهِ، فقَبِلوا مَعموديّةَ يوحنّا. 30 وأمّا الفَرّيسيّونَ وعُلماءُ الشّريعَةِ، فرَفَضوا ما أرادَهُ اللهُ لهُم، فما تَعَمّدوا على يَدِهِ».
31 وقالَ الرّبّ يَسوعُ: «بِمَنْ أُشبّهُ أبناءَ هذا الجيلِ؟ وماذا يُشبِهونَ؟ 32 يُشبِهونَ أولادًا قاعِدينَ في السّاحَةِ، يَصيحُ بَعضُهُم لِبَعضٍ: زَمّرْنا لكُم فما رَقَصْتُم، ونَدَبنا لكُم فما بَكيتُم.
33 جاءَ يوحنّا المَعمَدانُ لا يأكُلُ الخُبزَ ولا يَشرَبُ الخَمرَ، فقُلتُم: فيهِ شَيطانٌ! 34 وجاءَ اَبنُ الإنسانِ يأكُلُ ويَشرَبُ، فقُلتُم: هذا رَجُلٌ أكولٌ وسِكّيرٌ، وصَديقٌ لِجُباةِ الضّرائِبِ والخاطِئينَ. 35 لكِنّ الحِكمَةَ يُبرّرُها جميعُ أبنائِها».
يسوع يغفر لامرأة خاطئة
36 ودعاهُ أحدُ الفَرّيسيّينَ إلى الطّعامِ عِندَهُ، فدخَلَ بَيتَ الفَرّيسيّ وجلَسَ إلى المائِدَةِ. 37 وكانَ في المدينةِ اَمرَأةٌ خاطِئَةٌ، فعَلِمَت أنّ يَسوعَ يأكُلُ في بَيتِ الفَرّيسيّ، فجاءَت ومعَها قارورَةُ طِيبٍ، 38 ووقَفَت مِنْ خَلفٍ عِندَ قدَمَيْهِ وهيَ تَبكي، وأخذَت تَبُلّ قَدَمَيهِ بِدُموعِها، وتَمسَحُهُما بشَعرِها، وتُقَبّلُهُما، وتَدهَنُهُما بالطّيبِ. 39 فلمّا رأى الفَرّيسيّ صاحِبُ الدّعوةِ ما جَرى، قالَ في نَفْسِهِ: «لو كانَ هذا الرّجُلُ نَبيّا، لَعَرَفَ مَنْ هيَ هذِهِ المَرأةُ التي تَلمُسُهُ وما حالُها. فهيَ خاطِئَةٌ!» 40 فقالَ لَهُ يَسوعُ: «يا سِمعانُ، عِندي ما أقولُهُ لكَ». فقالَ سِمعانُ: «قُلْ، يا مُعَلّمُ».
41 فقالَ يَسوعُ: «كانَ لمُداينٍ دَينٌ على رَجُلينِ: خمسُ مئةِ دينارٍ على أحَدِهِما. وخَمسونَ على الآخَرِ. 42 وعجِزَ الرّجُلانِ عَنْ إيفائِهِ دَينَهُ، فأعفاهُما مِنهُ. فأيّهُما يكونُ أكثرَ حُبّا لَهُ؟»
43 فأجابَهُ سِمعانُ: «أظُنّ الذي أعفاهُ مِنَ الأكثرِ». فقالَ لَهُ يَسوعُ: «أصَبْتَ». 44 واَلتَفَتَ إلى المَرأةِ وقالَ لسِمعانَ: «أترى هذِهِ المَرأةَ؟ أنا دَخَلتُ بَيتَكَ، فما سكَبْتَ على قَدمَيّ ماءً، وأمّا هيَ فغَسَلتهُما بِدُموعِها ومسَحَتْهُما بشَعرِها. 45 أنتَ ما قَبّلتَني قُبلَةً، وأمّا هيَ فما تَوقّفَت مُنذُ دُخولي عَنْ تَقبيلِ قدَمَيّ. 46 أنتَ ما دهَنتَ رأسي بِزَيتٍ، وأمّا هيَ فبالطّيبِ دهَنت قَدَمَيّ. 47 لذلِكَ أقولُ لكَ: غُفِرَت لها خَطاياها الكَثيرةُ، لأنّها أحبّت كثيرًا. وأمّا الذي يُغفَرُ لَهُ القَليلُ، فهوَ يُحِبّ قليلاً». 48 ثُمّ قالَ لِلمرأةِ: «مَغفورَةٌ لكِ خطاياكِ!» 49 فأخذَ الذينَ على المائِدَةِ مَعَهُ يتَساءَلونَ: «مَنْ هذا حتى يَغفِرَ الخطايا؟» 50 فقالَ يَسوعُ لِلمرأةِ: «إيمانُكِ خَلّصَكِ، فاَذهَبي بِسَلامٍ!».