Yosua ka 'Bakalai se 'Buzelesi Ozona 'Bäru
1 'Dooko Yosua zi lidri 'bakalai Rubena, Gada, ndi telesi 'bakala Manase ro be te, 2 ndi atate ànyari ekye: “Mìye tase cini Musa ruindu'ba OPI ro kota ami be oyene ono te, ago mìro tase cini mata ami be sina te. 3 Tu gi cini kwoi si madale ondro nyè'be Yisaraele'bai azi amiro kote, mìro ota OPI Lu amiro rote taoti si. 4 Ago yauono OPI Lu amiro ozo lolite Yisaraele'bai azi amiro ri, oso nda ko'ba tana be ronye. Ka'do inye mìgo teri 'bäru wari se orivoya modo amiro ro ono ya, se Musa, ruindu'ba OPI ro kozobe ämiri Golo Yaradene tasi ana ya. 5 Mìro tase Musa kota ami be sina 'do taoti si se ekye: ‘Nyùlu OPI Lu amiro, mìye ole ndaro, mìro ota ndaro, nyà'do 'diriro ndäri, ago nyìnduru ndäri ya cini amiro ndi lindri cini amiro be si 'do.’ ” 6 'Dooko Yosua äṛu ànya te, ago zo ànya te, ago ànya oyite 'bai ànyaro yasi. 7 Telesi 'bakala Manase ro ri Musa ozo wari Basana rote ago 'bakala telesi aza ri Yosua ozo wari aŋgoya Golo Yaradene ro yasi te ànyari tro ädrupii azi ànyaro yibe. Ondro Yosua kozo ànya te oyine 'bäru oko, nda äṛu ànya te. 8 Ago nda atate ànyari ekye: “Mìgo 'bäru ŋgadriamba be, koronyai 'ba ro amba be mo'di, logo läguläguro, atala, ndi logo amba be, ndi boŋgo be amba. Nyàla'do ŋgase mìrube ni kyila'baazii amiro rigyesi kwoi ädrupii azi amiro yibe.”
9 Ta'dota lidri 'bakalai Rubena, Gada, ndi telesi 'bakala Manase ro robe goyite 'bäru. Ànya e'beyi anjoko lidri Yisaraele ro rote Silo ya wari Kanana roya ago etoyi oyite wari andivo ànyaro roya Gilada ya, se ànya ruyite oso OPI kota ànya be Musa si ronye.
Vo Tori Oloro Golo Yaradene kala
10 Ondro 'bakalai Rubena, Gada, ndi telesi 'bakala Manase ro robe kosayite Gelilota ya, lama telesi Golo Yaradene ro ya wari kanana roya oko, ànya beyi vo tori oloro liŋgyiekye te 'desi, golo kala lau. 11 Ago ititate anjoko lidri Yisaraele ro ri ekye: “Nyèri dri! Yauono lidri 'bakalai Rubena, Gada ndi telesi 'bakala Manase ro robe beyi vo tori oloro te Gelilota ya wari kanana roya, lama telesi Golo Yaradene ro se lidri Yisaraele ro ro 'do ya!” 12 Ago ondro lidri Yisaraele ro keriyi ta ono te oko, lowa anjoko cini ikyite voaloya Silo ya oyine kyila oyene 'bakalai kai be.
13 'Dooko lidri Yisaraele ro zoyi Finasa ŋgwa kohani Eleazara rote, lidri 'bakalai Rubena, Gada, ndi telesi 'bakala Manase ro robe re wari Gilada ro ya. 14 Opii 'butealo oyiyite Finasa be, ba alo alo ni 'bakalai Yisaraele ro yasi ago ànya cini ni dri'bai katidrii käläsikala ànyaro ro. 15 Ànya ikyiyite lidri Rubena, Gada, ndi telesi 'bakala Manase ro robe re, wari Gilada roya ago atayite ekye: 16 Vo lowa cini OPI ro ri atate ekye: “Tana e'di mìye tase undiro ono te Lu Yisaraele ro ri ni ya? Nyògbote OPI be vo tori oloro ono obena si andivo amiro ri! Mìso kote tona nda vo! 17 Inye'do takozi amaro se Peora ya, se mà drigba ugu rueza tana ro se OPI keza lidri modo ndaro robe tana ro adravo koziro si ana ojo dri koya? 18 Inye'do yau ono mìlete oganezo ni osovoya nda vo ya? Ondro ka'do nyògbo bete OPI be tu ondro ono si, ondo nda a'dona ndi kyilaro lowa cini Yisaraele robe. 19 Ka'do inye, ondro ka'do wari amiro ka'do kote wäṛiro mätu oyene kigye, 'dooko nyìkyi wari OPI roya, vose Mutuguṛi ndaro be kigye ono ya. Nyèji ta wari azaka ro ämiri ni amaro lakosi. Oko nyògbo ko OPI be ago mì'ba azaka amaro ko ogbo'ba ro vo tori oloro obena si ondivo amiro ri toni vo tori oloro OPI Lu amaro ro risi. 20 Mìyi tase Akana ŋgwa Zera ro kogabezo ota ŋgase a'ba tana be ko urune ana ro orone ana tana; eza lowa cini Yisaraele rote tana ro. Akana dra kote toto ni iṛe ta takozi ndaro rota.”
21 'Dooko lidri 'bakalai Rubena, Gada, ndi telesi 'bakala Manase ro robe zayitadri dri'bai katidrii 'bakalai anjioko Yisaraele ro rote ekye: 22 “Lu ni Mbaraekye! Nda ni OPI owo! Lu ni mbaraekye! Nda ni Opi owo! Nda ni tase màye ta ono be tana ro ono te, ago màle kpa ämiri tana unine! Ondro ka'do mògbote ago mä̀ti taoma amaro OPI be kote 'dooko ondro ono mì'ba màri kote lidriidriro! 23 Ondro ka'do màro OPI kote ago màbe vo tori oloro gwo te andivo amaro ri ŋgapäṛi ozaro ozaza, kode ŋgapäṛi inya ro ozaza driigye kode ŋgapäṛi rumora ro ozaza drigye oko, mì'ba OPI andivo keza ama ni. 24 Màye tase ono te tana ama turiro tana tu mileya ya zelevoi amiro atanayi gwo zelevoi amaro ri ekye: ‘Losi amiro OPI Lu Yisaraele robe e'diya? 25 Opi Nda 'ba Golo Yaradene te kishwe ro lakole amaro ndi ami lidri Rubena ndi Gada robe ya. Ami orivoya ta aza ako oyene OPI be’. 'Dooko zelevoi amiro laganayi zelevoi amaro 'da ni OPI mätuvoya. 26 Ta'dota mä̀kyi mabe vo tori oloro ko ŋgapäṛi ozaro ozaza kode tori ozoza, 27 oko orivoya taka'daro yi, lidri amaro ndi amiro be ri, ago kovole'bai se ama vosi ri, anjioko endaro mà kpa OPI mätu Mutuguṛi alokado ndaro mile tro ŋgapäṛi amaro ozaro ago oloro ndi ŋgapäṛi rumora robe. Tana ukyi zelevoi amiro atayi 'da zelevoi amaro ri ekye ànya orivoya ta aza ako oyene OPI be. 28 'Do orivoya tausu amaro, màkye ondro ka'do ta ka'dote inye oko zelevoi amaro katayi robe ekye: ‘Mìndre! Zutui amaro beyi vo tori oloro kpate oso vo tori oloro OPI ro ronye. Ko ŋgapäṛi ozaro kode tori oloro, oko orivoya taka'daro yi lidri amaro ndi amiro be ri.’ 29 Endaro mä̀nina ko ogbone OPI be kode yau ono orine osoako nda vo, vo tori oloro obena si ŋgapäṛi ozaro ozaza driigye kode ta ŋgapäṛi inya ro ndi tori oloro be rota. Mä̀nina ko vo tori oloro aza obene to ni vo tori oloro OPI Lu amaro ro se kedrebe mile Mutuguṛi a'do lototi ndaro roya ana ri.”
30 Ondro kohani Finasa ndi opii lowa ro se nda be, se ni dri'bai katidrii 'bakalai Yisaraele ro kai, keriyi tase lidri 'bakalai Rubena, Gada, ndi telesi 'bakala Manase ro robe katayibe ana te oko, tana ojo ànya te. 31 Ago Finasa ŋgwa kohani Eleazara ro atate ànyari ekye: “Ondro ono mä̀nite OPI orivoya tro ama yibe. Tana nyògbo kote nda be, ago ta'dota mìpa lidri Yisaraele ro teni taezaro OPI ro yasi.”
32 'Dooko Finasa ndi dri'bai se kai be e'beyi lidri Rubena ndi Gada robe te wari Gilada roya ago goyite kovole wari Kanana ro ya, lidri Yisaraele ro re, ago logoyitate ànyari. 33 Ago tase itibe ana tana si Yisaraele'bai te ago räṛuyi Lu te. Ànya go atayi ta oyiro kyila ya ukyine wari se lidri Rubena ndi Gada robe koriyibe kigye ana perene kote.
34 Lidri Rubena ndi Gada robe atayite ekye: “Vo tori oloro ono te tazevoedrero ama cini ri anjioko OPI ni Lu owo.” Ta'dota ànya ziyi ävuruna te “Tazevoedre”.
عودة أسباط شرقي الأردن إلى ديارهم
1 وا‏ستَدعى يَشوعُ بَني رَأوبـينَ وبَني جادَ ونِصفَ سِبْطِ منَسَّى 2 وقالَ لهُم: «عَمِلتُم بجميعِ ما أمَركُم بهِ موسى عبدُ الرّبِّ وسَمِعتُم لِقولي في جميعِ ما أمَرتُكُم بهِ 3 ولم تَترُكوا إخوتَكُم بَني إِسرائيلَ إلى هذا اليومِ، وحَفِظتُم وصيَّةَ الرّبِّ إلهِكُم. 4 والآنَ أراحَ الرّبُّ إلهُكُم إخوتَكُم كما وعَدَهُم، فا‏نصَرِفوا الآنَ إلى خيامِكُم وأرضِكُمُ الّتي أعطاكُم موسى عبدُ الرّبِّ في شرقيِّ الأردُنِّ. 5 لكِنِ ا‏سهَروا على العمَلِ بالوصيَّةِ والشَّريعةِ الّتي أوصاكُم بِها موسى عبدُ الرّبِّ، وهيَ أنْ تُحِبُّوا الرّبَّ إلهَكُم وتَسلُكوا في جميعِ طُرُقهِ وتحفَظوا وصاياهُ. وتـتَمسَّكوا بهِ وتعبُدوهُ بِكُلِّ قُلوبِكُم ونُفوسِكُم». 6 وباركَهُم يشوعُ وصَرَفَهُم، فرَجَعوا إلى ديارِهِم.
7 وأعطى موسى نِصفَ عشيرَةِ منَسَّى أرضا في باشانَ، وأمَّا النِّصفُ الآخَرُ فأعطاهُم يشوعُ أرضا معَ إخوتِهِم غربـيَّ الأردُنِّ. وعِندَما صَرَفَهم يشوعُ إلى ديارِهِم وباركَهُم 8 قالَ لهُم: «بِـخَيراتٍ كثيرةٍ تَعودونَ إلى ديارِكُم، وبِمواشٍ كثيرةٍ جِدًّا، وبفضَّةٍ وذهَبٍ ونُحاسٍ وحديدٍ وثيابٍ كثيرةٍ جِدًّا، فا‏قتَسِموا غَنائمَ أعدائِكُم معَ إخوتِكُم». 9 فعادَ بَنو رَأوبـينَ وبَنو جادَ ونِصفُ سِبْطِ منَسَّى مِنْ عندِ سائرِ بَني إِسرائيلَ مِنْ شيلوه الّتي في أرضِ كنعانَ، وا‏نطَلَقوا إلى أرضِ جِلعادَ، إلى أرضِ مُلكِهِم الّتي أخَذوها حسَبَ ما أمرَ الرّبُّ على لِسانِ موسى.
10 وجاؤوا إلى بِقاعِ الأردُنِّ الّتي بأرضِ كنعانَ وبَنوا هُناكَ على ضَفَّةِ الأردُنِّ مذبَحا ضَخما. 11 فسَمِعَ سائرُ بَني إِسرائيلَ مَنْ يقولُ: «بَنى بَنو رَأوبـينَ وبَنو جادَ ونِصفُ سِبْطِ منَسَّى مذبَحا في أرضِ كنعانَ على نهرِ الأردُنِّ في حُدودِ بَني إِسرائيلَ». 12 فلمَّا سَمِعَ ذلِكَ سائرُ بَني إِسرائيلَ ا‏جتَمَعوا في شيلوهَ حتّى يَصعَدوا إليهِم ويُقاتِلوهُم‌. 13 وأرسَلوا فِنحاسَ بنَ ألِعازارَ الكاهنَ 14 ومعَهُ عشَرَةُ رؤساءَ، كُلُّ واحدٍ مِنهُم رئيسُ سِبْطٍ مِنْ أسباطِ إِسرائيلَ: 15 فجاؤوا إليهِم في أرضِ جِلعادَ وقالوا لهُم: 16 «هذا ما يقولُ شعبُ الرّبِّ: ما هذِهِ المَعصيةُ الخطيرةُ الّتي عصَيتُم بِها إلهَ إِسرائيلَ. فحِدتُمُ اليومَ عَنْ طريقِ الرّبِّ إلهِكُم وبَنَيتُم مذبَحا مُتَمرِّدينَ بذلِكَ على الرّبِّ؟ 17 أما كفانا الإثمُ الّذي ا‏رتكبناهُ في فَغورَ ولم نتطهَّرْ مِنهُ بعدُ إلى هذا اليومِ. حينَ وقَعتِ الضَّربةُ في شعبِ الرّبِّ‌ 18 حتّى حِدتُمُ اليومَ عَنْ طريقِ الرّبِّ؟ فأنتُمُ اليومَ تَتَمرَّدونَ علَيهِ، وهوَ غدا يغضَبُ غضَبا شديدا على بَني إِسرائيلَ؟ 19 فإنْ كانَت أرضٌ لا تَليقُ بالعِبادةِ فا‏عبُروا إلى أرضِ الرّبِّ الّتي حَلَّ فيها مَسكِنُهُ وتَمَلَّكوا بَينَنا ولا تَتَمرَّدوا علَيهِ ولا علَينا بِبِناءِ مذبَحٍ غيرِ مذبَحِهِ. 20 أما وقَعَ غضَبُ الرّبِّ على بَني إِسرائيلَ كُلِّهِم حينَ خالَفَ عاكانُ بنُ زارَحَ أمرَ الرّبِّ في شأنِ المُحَرَّمِ لَه؟ فمعَ أنَّهُ كانَ رَجُلا واحدا لم يَمُتْ بِـخَطيئتِهِ وحدَهُ‌».
21 فأجابَ بَنو رَأوبـينَ وبَنو جادَ ونِصفُ سِبْطِ منَسَّى رُؤساءَ بَني إِسرائيلَ: 22 «الرّبُّ هوَ الإلهُ القديرُ، الرّبُّ هوَ القديرُ. هوَ يَعلَمُ وبَنو إِسرائيلَ سيَعلمونَ إنْ كُنَّا نَتَمرَّدُ على الرّبِّ حينَ فعَلْنا ما فعَلناهُ، فلا يُنَجِّينا الرّبُّ مُنذُ هذا اليومِ. 23 وإنْ كُنَّا بنَينا مذبَحا لِنَحيدَ عَنْ طريقِ الرّبِّ أو لِنُقَدِّمَ علَيهِ مُحرَقةً أو تقدِمةً، أو نذبحَ علَيهِ ذبائحَ سلامةٍ فليُعاقِبْنا الرّبُّ. 24 ما فعَلْنا ذلِكَ إلاَّ مَخافةَ أنْ يقولَ بَنوكُم لِبَنينا غدا: ما علاقَتُكُم بالرّبِّ إلهِ إِسرائيلَ؟ 25 جعَلَ الرّبُّ الأردُنَّ فاصِلا بَينَنا وبَينَكُم يا بَني رَأوبـينَ وبَني جادَ، فما لكُم علاقةٌ بالرّبِّ، فيَرُدُّ بَنوكُم بَنينا عَنْ عِبادَتِه. 26 فقُلنا لأنفُسِنا لِنُقِمْ لنا مذبَحا لا لِمُحرَقةٍ ولا لِذَبـيحةٍ، 27 بل ليكونَ شاهِدا بَينَنا وبَينَكُم وبـينَ أجيالِنا وأجيالِكُم مِنْ بَعدِنا أنَّنا كذلِكَ مِثلُكُم نَعبُدُ الرّبَّ بِمُحرَقاتِنا وذبائحِنا وذبائحِ سلامَتِنا، ولا يقولُ بَنوكُم غدا لِبَنينا: ما لكُم علاقةٌ بالرّبِّ. 28 وقُلنا إذا قالوا غدا هذا لنا ولأجيالِنا، نقولُ: أُنظُروا مذبَحَ الرّبِّ الّذي بَناهُ آباؤُنا لا لِمُحرَقةٍ ولا لِذَبـيحةٍ، بل ليكونَ شاهِدا بَينَنا وبَينَكُم. 29 حاشا لنا أنْ نَتَمرَّدَ على الرّبِّ أو نَحيدَ اليومَ عَنْ طريقِهِ بأنْ نَبنيَ مذبَحا لِلمُحرَقةِ أو لِلتَّقدِمةِ أو لِلذَّبـيحةِ غيرَ مذبَحِ الرّبِّ إلهِنا الّذي أمامَ مَسكِنِه».
30 فلمَّا سَمِعَ فِنحاسُ الكاهنُ ورؤساءُ بَني إِسرائيلَ الّذينَ معَهُ هذا الكلامَ الّذي قالَهُ بَنو رأوبـينَ وبَنو جادَ وبَنو منَسَّى حَسُنَ في عُيونِهِم. 31 فقالَ لهُم فِنحاسُ الكاهنُ: «اليومَ عَلِمنا أنَّ الرّبَّ بَينَنا، لأنَّكُم لم تَرتَكِبوا أمامَهُ تِلكَ المَعصيةَ الخطيرةَ فأنقَذتُم بَني إِسرائيلَ مِن عِقابِهِ».
32 ورجَعَ بِالجوابِ فِنحاسُ بنُ ألعازارَ الكاهنُ والرُّؤساءُ مِنْ عندِ بَني رَأوبـينَ وبَني جادَ مِنْ أرضِ جِلعادَ إلى أرضِ كنعانَ، إلى سائرِ بَني إِسرائيلَ. 33 فرَضيَ بَنو إِسرائيلَ بِالجوابِ وباركوا اللهَ ولم يفعَلوا ما عزَموا علَيهِ مِنَ الصُّعودِ لِقتالِ بَني جادَ وبَني رَأوبـينَ وإتلافِ الأرضِ الّتي يُقيمونَ علَيها. 34 وسَمَّى بَنو رَأوبـينَ وبَنو جادَ المذبَحَ شاهِدا لأنَّهُم قالوا: «هوَ شاهِدٌ بَينَنا أنَّ الرّبَّ هوَ اللهُ».