Tombii orivoya Ta Miomba Ozoro yi ta Tu OPI ro rota
1 Mìvo cekuṛe Zaiona ya;
mìtre otre kyila ro lutu alokado Lu ro dri
Nyä̀lä'bi, ami lidri Yuda ro!
tana tu OPI ro kate esa, te orivoya lototi.
2 Ka oye a'done tu vouni ndi ŋgätini be ro,
tu vouni gbiṛikyiri ro ndi 'dikolo be ro.
Lowa kyila'bai tombi ro ka eziikyi
oso vouni gbiṛikyiri kabe 'bereŋwai takona 'do ronye.
Ŋga aza kätina a'do dri ko inye alona,
ago ogo a'dona kpa ko oso inye tu mileya ya alona.

3 Ànya onyanayi ŋgaluru 'da kpeye oso asi kabe vouje ronye.
Wari labate oso ämvu Edene ro ronye ànya mile,
oko ànya kundusi vo a'dote oso vo rri awi ronye.
Ŋga aza pavo kote ni ànyari.
4 Beti ànyaro laba oso farasii ronye;
ànya kayi lämu oso farasii kyila ro ronye.
5 Kporo ànyaro ka oye oso arabia kyila ro ronye;
ugu loŋgavoya driku'du'du 'bereŋwai ro yasi,
ànya kayi tuhwe oso käyi awi kabe uje ronye.
Ànya rayirute oso lowa kyila'bai mbaraekye ro nja kyila oyene ronye.
6 Ondro ànya kayite ezi ishwe ti oko, lidri cini te turituriro;
mi cini te wolowolo ro.
7 Ànya kayi ŋga gota oso kyila'bai ronye;
ànya kayi utu tiṛii drisi oso kyila'bai ronye.
Vo ànya cini ro kayi oyi ŋgye mileyaro
ago kuyi kote vo to aza ya
8 kode kyiyi kote mile azi roya;
alo oyi gyi liti iro yasi.
Ànya toṛoyivote äbi vo ŋga gagaro yasi,
ago ŋga aza ni kote ànya lagane.
9 Ànya muyite 'bakici dri;
ànya muyite tiṛii drisi;
ànya lutuyite drî zoi ro yasi
ago lociyite piṛi zoi ro yasi oso kugu ronye.

10 Ànya kayite oyi oko gyini ka rukanda kanda;
vokuru ka lä'bilä'bi.
Kitu ndi imba be tozarute ŋgätini ro,
ago 'bi'bii eyivo kote.
11 OPI ka tuhwe mile kyila'bai ndaro roya.
Tana kyila'bai ndaro orivoya amba.
Ànya se kayibe ota ndaro oyena orivoya mbaraekye.
Tana tu OPI ro orivoya 'desi ago rritibe amba!
A'di unina ni orine lidriidriro ya?
Läzi Drietaza
12 OPI ka ata ekye: “Caoko yauono,
nyètadri ya cini si ago nyègo mare
akpa si, liyi si, ndi kukuo'be be si.
13 Mì'ba ya amiro kelesi;
ago ko boŋgo amiro towane ayani.”
Nyègo OPI Lu amiro re.
Tana nda orivoya yai'dwe amba be ago yauni amba be;
nda orivoya yaiŋgyi be ago ŋgulu amba be;
ondoalo nda orivoya nja 'di e'bene takozi ta.
14 A'dona OPI Lu amiro läpina tausu ndaro 'da
ago äṛuna ami 'da.
'Dooko nyòzona ŋgapäṛi inya ndi vino robe 'da OPI Lu amiro ri.

15 Mìvo cekuṛe 'Bereŋwa Zaiona dri;
nyòzo ota akpa ro;
ago mìzi läzi kalaombi ro!
16 Nyòtokala lidri ro voaloya;
nyède ànya ta taäyi alokado rota;
nyèzi lidri odeodero;
nyòtokala ŋgagaŋwai ro
ndi ŋgwai se ba ondrovoya be.
Beṛo 'dise kogyeyi iyi dri apa to'diro
iyi ri zo ànyaro e'bene ago ikyine.
17 Beṛo kohanii se kayibe ruindu OPI ri,
iyi ri liyine ago mätu oyene
lakole vo tori oloro ro ndi ecivo Yekalu ya be ya
ekye: “OPI, nya'do yauni be lidri miro ri.
Mi'ba amawo lidri miro ko.
Ugu ata si ekye: ‘Lu amiro gaŋwaroya?’ ”
Lu ka Gyini Kado Logo Wari ana ya
18 'Dooko OPI a'dote taoti be ta wari ndaro rota;
nda a'dote yauni be lidri ndaro ri.
19 OPI zatadri ànyaro te ekye:
“Yauono ma oye inya, vino
ndi ido ice ido ro robe ozone ämiri
ago ojona ami 'da.
Me'bena ami ko tu'dei azi ri mawone tona.
20 Manana tombi se kikyiyibe ni
mä'dudrisi 'do 'da lozo ni ami resi,
ago morona rukä ànyaro 'da wari se awi 'do ya.
Morona lowa ànyaro se ko'debe käti 'do 'da Gyi'desi Täyiro ya,
ago morona se ko'debe kovole 'do 'da Gyi'desi Mediteraneana ya.
Tägyi avo ànyaro ro uŋguna 'da äṛi.
OPI ye talaro ro 'desi te.

21 “Gyini nyùturi ko,
oko nyà'do riyä ro ago yai'dwesi
tana OPI ye ta 'desi te.
22 Koronyai, nyùturi ko,
tana lowo rote luru ro;
ice wa doŋgo iro te,
ago doŋgo kyi'du ro ndi kono robe wate amba.

23 “Lidri Zaiona ro, nyà'do yai'dwesi,
nyà'do riyäro OPI Lu amiro be.
Tana nda ozo 'bu durudri rote kadoro ämiri;
nda ozo 'bu te amba ämiri
'bu meṛi ro ndi 'bu duru robe oso kyeno ronye.
24 Vo inya o'biro a'dona ndi twi inya be;
vino ndi ido ice idoro be
ogana 'da twi pi'di nai yasi.
25 Mologona ŋgase nyijebe ndroa se
lowa tombi ro konya ŋgaluru amiro be si 'do 'da ämiri.
Ma ni se mezo lowa kyila'bai robe ämidri owo.
26 Yauono nya'dona 'da ŋga be amba onyane ago ojona ami 'da.
Nyä̀räṛuna OPI Lu amiro 'da,
se ye ta laro ro te ämiri.
Ogone lidri maro mawone te i'do tona.
27 'Dooko Yisaraele, mìnina 'da anjioko ma orivoya ami lako,
ago anjioko ma OPI, ma ni Lu amiro ago Lu aza tona i'do.
Ogone lidri maro mawone te i'do tona.
Tu OPI ro
28 “Tu mileya ya, medana tori maro 'da 'dicini dri:
ŋgwàagoro amiro ndi ndiriŋwa amiro be openayi lazo maro 'da;
tori ezina ta 'da agoàmbago amiro dri,
ago agoànji amiro ondrenayi rulofo 'da.
29 Tu gi ana si medana tori maro kpa 'da
ruindu'bai àgoro ndi ruindu'bai ndiriŋwa ro be dri.

30 “Mozona taka'daro tu ana ro 'da
vokuru ya ago 'bädri ya;
kari, asi ndi äṛubäni kätu robe a'dona 'da.
31 Otazana kitu 'da ŋgätini ro,
ago imba tozaruna 'da okaro oso kari ronye
teinye tuse 'desi rritiekye OPI ro ana ri esaako.
32 Oko tu gi ana ya 'dise cini kabe OPI uzi ta ŋgaopa rota apana ndi.
Oso OPI katabe ronye ekye:
‘Azakana opana vo 'da Zaiona ndi Yerusalema be ya;
ànya se manjibe iyi orinayi 'da lidriidriro.’ ”
إقتراب يوم الرب
1 أُنفخوا في البُوقِ في صِهيونَ. إهتِفوا في جبلي المُقدَّسِ‌ إرتعِدوا يا جميعَ سُكَّانِ الأرضِ‌. يومُ الرّبِّ‌ مُقبلٌ وهوَ قريـبٌ: 2 يومُ ظُلمةٍ وغروبٍ! يومُ غَيمٍ وضبابٍ!
ها شعبٌ كثيرٌ عظيمٌ. ينتشرونَ كالعتمةِ‌ على الجبالِ. ما كانَ لهُم شَبـيهٌ منذُ الأزَلِ، ولا يكونُ لهُم مِنْ بَعدُ إلى جيلٍ فجيلٍ.
3 النَّارُ تأكُلُ ما أمامَهُم واللَّهيـبُ يلتهِمُ ما خلفَهُم. الأرضُ أمامَهُم كجنَّةِ عَدْنٍ‌، وخلفَهُم كبرِّيَّةِ قفرٍ، ولا ينجو مِنهُم شيءٌ.
4 كمنظَرِ الخَيلِ مَنظرُهُم، وكالفُرسانِ الّذينَ يركُضونَ. 5 يقفزونَ على رُؤوسِ الجِبالِ، كالعجَلاتِ صريرُهُم، وكصوتِ لهيـبِ النَّارِ الّتي تأكلُ القَشَّ، وكجيشٍ عظيمٍ مُحتشِدٍ للقتالِ.
6 أمامَهُم تَجبُنُ الشُّعوبُ، ومِنَ الخوفِ تصفرُّ جميعُ الوجوهِ.
7 كالجَبابرةِ يركُضونَ. كرجالِ الحربِ يتسلَّقونَ السُّورَ. كُلُّهُم يسيرُ في طريقِهِ وعنْ سُبُلِهِ لا يَحيدُ. 8 لا يتزاحمونَ. يسيرونَ كُلُّ واحدٍ في سبـيلِهِ.
بَينَ السِّلاحِ ينقضُّونَ ولا يقَعونَ. 9 ينساقونَ إلى المدينةِ. يتراكَضونَ على السُّورِ. يَصعَدونَ إلى البـيوتِ. يَدخلونَ مِنَ النَّوافِذِ كاللُّصوصِ.
10 أمامَهُم ترتجِفُ الأرضُ وترتعِشُ السَّماواتُ. تَسوَدُّ الشَّمسُ والقمرُ، وتمنعُ الكواكبُ ضياءَها.
11 الرّبُّ يجهَرُ بصوتِهِ أمامَ جيشِهِ. جُندُهُ كثيرٌ قويٌّ يعملُ بكلِمَتِهِ. يومُ الرّبِّ عظيمٌ مُخيفٌ لا ينتهي.
12 يقولُ الرّبُّ. «توبوا إليَّ بكُلِّ قلوبِكُم، بالصَّومِ والبُكاءِ والنَّدْبِ. 13 مزِّقوا قلوبَكُم لا ثيابَكُم».
فتوبوا إلى الرّبِّ. الرّبُّ حنونٌ رحومٌ. بطيءٌ عنِ الغضَبِ، كثيرُ الرَّحمةِ، نادمٌ على السُّوءِ، 14 لعلَّهُ يرجِـعُ ويندمُ ويُبقي وراءَهُ بَركَةً، فتُقَرِّبونَ تَقدِمةً وسكيـبَ خمرٍ للرّبِّ إلهِكُم.
15 أُنفخوا في البُوقِ في صِهيونَ، وتقدَّسوا للصَّومِ ونادوا على الصَّلاةِ. 16 إجمعوا الشَّعبَ وقدِّسوا الجماعةَ. أُحشدوا الشُّيوخَ وا‏جمعوا الصِّغارَ والأطفالَ. أخرِجوا العريسَ مِنْ مخدعِهِ والعروسَ من خِدْرِها.
17 بَينَ الرِّواقِ والمذبَحِ يـبكي الكهَنةُ، خُدَّامُ الرّبِّ، ويقولونَ: «أشفِقْ يا ربُّ على شعبِكَ وميراثِكَ. لا تجعلْهُ عارا فتـتسلَّطَ علَيهِ الأمَمُ ويُقالُ في الشُّعوبِ: أينَ إلهُكَ؟»
18 غارَ الرّبُّ على أرضِهِ وأشفَقَ على شعبِهِ. 19 قالَ لهُم: «ها أنا أُرسِلُ إليكُمُ القمحَ والخمرَ والزَّيتَ، فتَشبعونَ مِنها ولا أجعلُكُم مِنْ بَعدُ عارا في الأُمَمِ، 20 بل أُبعِدُ عنكُمُ الآتي مِنَ الشَّمالِ، وأطردُهُ إلى أرضٍ قاحلةٍ مُقفِرةٍ، ووجهُهُ إلى البحرِ الشَّرقيِّ وظهرُهُ إلى البحرِ الغربـيِّ، فيصعَدُ نَتْنُهُ وتَنبعِثُ رائِحتُهُ الكريهةُ لأنَّهُ ا‏رتكبَ الفظائعَ».
21 لا تخافي أيَّتُها التُّربةُ. إبتهجي وا‏فرحي لأنَّ الرّبَّ عمِلَ العظائمَ.
22 لا تخافي يا بهائِمَ الحقلِ. مراعي البرِّيَّةِ نبتَت، والشَّجَرُ أطلَعَ ثمرَهُ، والتِّينُ والكَرمُ أعطيا قوتَهُما.
23 وأنتُم يا بَني صِهيونَ ا‏بتهِجوا وا‏فرَحوا بالرّبِّ إلهِكُم. أعطاكُمُ المَطرَ المُبكِّرَ بعَدلٍ، وأنزلَ لكُمُ المَطرَ المُبكِّرَ والمُتأخِّرَ كما مِنْ قَبلُ. 24 فستمتلئُ البـيادرُ حِنطةً، وتَفيضُ المعاصِرُ خمرا وزيتا.
25 وأُعوِّضُ لكُم عَنِ السِّنينَ الّتي أكلَ قوتَها الجرادُ والجُندُبُ والنَّملُ والزَّحَّافُ، وهيَ جيشي العظيمُ الّذي أرسلتُهُ علَيكُم‌، 26 فتأكلونَ وتَشبعونَ وتُهلِّلونَ لا‏سمِ الرّبِّ إلهِكُمُ الّذي صنعَ معكُمُ العجائبَ. فشعبـي لا يَخزَى أبدا. 27 فتعلمونَ أنِّي في وسَطِ شعبِ إِسرائيلَ، وأنِّي أنا الرّبُّ إلهُكُم ولا أحدَ غيري، فشعبـي لا يَخزَى أبدا‌.