'Bakalai Yuda ndi Simeona be ro Ruyi Adonibezeka te
1 Odra Yosua ro vosi oko lidri Yisaraele ro ejiyitate ni OPI sisi ekye: “'Bakalai amaro eŋwani oyina ni käti ämäri Kanana'bai gotane ya?”
2 OPI zatadrite ekye: “'Bakala Yuda ro oyina ni käti. Tana mate wari ana ozona drì ànyaro ya.”
3 Lidri Yuda ro atate lidri Simeona ädrupi Yuda ro ri ekye: “Nyìkyi mòyi ami yibe wari se ozobe ämäri ana ya, tana màye kyila robe Kanana'bai be. 'Dooko mòyina kpa gwo wari se ozobe ämiri 'do ya.” Ta'dota 'bakalai Simeona ro oyite ànya yibe. 4 Ndi 'bakala Yuda ro oyiyite troalo kyila ya. OPI 'ba ànya pe Kanana'bai ndi Perize'bai be te ṛe; ago ànya peyi lidri kutu 'butealo (10,000) te ṛe Bezeka ya. 5 Ànya usuyi Adonibezeka te lau, ago yeyi kyila te nda be, ago peyi Kanana'bai ndi Perize'bai be te ṛe. 6 Adonibezeka mute oko ànya soyite nda vo, ago ruyi nda te kamba'ba ro, ago täṛiyi driàgo ndaro te ndi paàgo ndaro be. 7 Ago Adonibezeka atate ekye: “'Bädri'bai 'bute njidrieri se mätäṛi driàgo ndi paàgo ànyaro be iyi ku'duyi ŋgaonya 'boloto te ni tara'biza maro zele. Yauono tase mayebe ànyari ana Lu yete märi.” Ànya eziyi nda te Yerusalema ya, ago nda drate lau.
'Bakala Yuda ro Pe Yerusalema ndi Eberona be te Ṛe
8 Mànoago Yuda ro gotayi Yerusalema te, ago ruyite. Ànya tufuyi lidri na te, ago soyi asi te 'bakici dri, 9 'Do vosi ànya uguyi kyila oyete Kanana'bai se koriyibe 'bädri lutu ro yasi, Negebe yasi ago lutu pasi yibe. 10 Ànya oyiyite Kanana'bai se koriyibe 'bakici Eberona se ävuru kätina äzibe Kiriyata Araba ana dri. Ago lau ànya peyi käläsikalai Sesai, Aimana ndi Talamai robe te ṛe.
Oteniela Pe 'Bakici Debira te Ṛe
(Yosua 15:13-19)
11 Ni nasi lidri Yuda ro oyiyite lidri Debira ro dri, (ävuru 'bakici Debira ro kyeno na äzite Kiriyata Sefera). 12 Alo aza dri'bai ro se äzibe Kaleba ana atate ekye: “Mano aza se kabe Kiriyata Sefera gota ago kabe uruna 'do, mozona ŋguti maro Akasa ndi toko ro ndäri.” 13 Ago Oteniela ŋgwa Kenaza, ädrupi giṛiŋwa Kaleba ro ro, ru 'bakici anate; ago ta'dota Kaleba ozo ŋguti ndaro Akasa te toko ro ndäri. 14 Tu lagye ogye rosi Oteniela gbiri Akasa te täpi anyaro Kaleba ejine ta gyini rota. Ago Akasa odote ni doŋgyi anyaro drisi, ago Kaleba eji anya te ekye: “Mile e'di ya?” 15 Anya zatadrite ekye: “Nyozo ŋgapäṛi märi, tana wari se nyozobe märi Negebe ya ono orivoya awiro, nyozo koro gyi ro kpa mari.” Ta'dota Kaleba ozo koro gyi ro kurulesi ndi vurulesi be te anyari.
Ŋgaopeṛe 'Bakalai Yuda ndi Benjamina be ro
16 Zelevoi ambago Musa ro ro, Kena'bai oyiyite lidri Yuda robe ni Yeriko ('bakici se ice itu robe ana) yasi, le vocowa Yuda roya, Negebe ya Arada lomvo. Ago ànya oyi riyite Amaleka'bai lako lau. 17 Lidri Yuda ro oyiyite ädrupii ndàro lidri Simeona robe, ago ànya peyi Kanana'bai se koriyibe 'bakici Zefata ya ana te ṛe. Ànya pereyi 'bakici ana te riya, ago ziyi ävuruna te Orema. 18 Lidri Yuda ro ruyi Gaza, Asekelona, ndi Ekerona be te ndi wari se gbikyi lomvoigyesi kayi be. 19 OPI a'dote tro lidri Yuda robe ago ànya ruyi 'bädri lutu rote, oko ànya niyi kote lidri se koribe vorriro ya kayi onjane tana ànya orivoya arabia logoro kyila ro be. 20 Oso Musa kozo ota na be ronye ozo Eberona te Kaleba ri se konja käläsikalai nätu zelevoi Anaka ro robe ni 'bakici ana yasi ana ri. 21 Oko 'bakala Benjamina ro nja Jebusa'bai se koribe Yerusalema ya ana kote; ago Jebusa'bai uguyi orite lau lidri Benjamina ro yibe ca gi le yau ono.
'Bakalai Eperaima ro ndi Manase robe Pe Betele te Ṛe
22 'Bakalai Eperaima ro ndi Manase robe ('bakala Yosepa ro) oyite 'bakici Betele gotane, ago OPI a'dote tro ànya be. 23 Ago ànya zoyi kamari'bai te 'bakici Betele marine. (Kyeno na äzi 'bakici ana te Luza.) 24 Ago kamari'bai se kai ndreyi mano aza te ka efo ni 'bakici yasi, ago ànya atayite ndäri ekye: “Nyaka'da liti se kabe oci 'bakici ya ämäri, 'dooko mä̀nina ko mi oyene koziro.” 25 Ta'dota nda ka'da liti ociro 'bakici ya te ànyari; ago lidri Eperaima ro ndi Manase robe tufuyi lidri 'bakici ana rote kpeye, ànya e'beyi toto mano se ana ndi katidri ndaro be. 26 Ago mano se ana oyite wari Ete'bai roya, be 'bakici te lau ago zi ävuruna te Luza, se ävuruna dri ndi 'du ni wo le tu ono si.
Lidri se Yisaraele'bai Njayi kote Tesi
27 'Bakala Manase ro njayi lidri se koribe 'bakicii Bete Sana, Tanaka, Dora, Ibeleama, Megido, ndi 'ba'desii se lomvoigyesi be kai yasi kote; oko Kanana'bai 'bayi tate orine 'du wari se ana ya. 28 Ondro Yisaraele'bai ka'doyite mbara be oko; ànya gbiriyi Kanana'bai te losi oyene mbarasi ànyari, oko njayi ànya kote kpeye.
29 'Bakala Eperaima ro njayi Kanana'bai se koribe 'bakici Gezera ya ana kote; oko Kanana'bai riyite ànya yibe lau.
30 'Bakala Zebuluna ro njayi lidri se koribe 'bakicii Kitrona, ndi Nahalala be ya kote; Kanana'bai riyite Zebuluna'bai be ago Zebuluna'bai 'bayi ànya te losi oyene mbarasi ànyari.
31 'Bakala Asera ro njayi lidri se koribe 'bakicii Ako, Sidona, Ahelaba, Akeziba, Eleba, Afeka, ndi Rehoba be roya kote. 32 Oko Asera'bai riyite Kanana'bai se lau kai be, tana njayi ànya kote.
33 'Bakalai Nafatali ro njayi lidri se koribe 'bakicii Bete Semesa ndi Betanata robe ya kote. Lidri Nafatali ro riyite Kanana'bai se lau kai be, oko 'bayi ànya te losi oyene mbarasi ànyari.
34 Amora'bai biyi lidri 'bakala Dana ro rote 'bädri luturo ya, ago leyi kote ànyari itwene vuru vo rriro ya. 35 Amora'bai Uguyi orite 'du Aijalona, Salaabima ndi 'Bereŋwa Eresa be ya, oko 'bakalai Eperaima ro ndi Manase robe a'dote mbarabe ndra ago 'bayi ànya te losi oyene mbarasi ànyari.
36 Kishwe Amora'bai ro oyite ni Sela ya ago sivote Lävu vo Akerabima ya yasi.
بنو إسرائيل في كنعان
1 وبَعدَ وفاةِ يشوعَ سألَ بَنو إِسرائيلَ الرّبَّ: «مَن مِنَّا يصعَدُ أوَّلا لِمُحارَبةِ الكنعانيِّينَ؟» 2 فأجابَهُمُ الرّبُّ: «بَنو يَهوذا يصعَدونَ أوَّلا لأنِّي إلى يَدِهِم أسلَمتُ الأرضَ». 3 فقالَ بَنو يَهوذا لِبَني شمعونَ إخوتِهِم: «إصعَدوا معَنا إلى الأرضِ الّتي سَلَّمَها الرّبُّ إلى أيدينا لِنُحاربَ الكنعانيِّينَ، ونحنُ نصعَدُ معكُم أيضا إلى الأرضِ الّتي سَلَّمَها الرّبُّ إلى أيديكُم». فذهبَ بَنو شِمعونَ معَهُم. 4 وحينَ صَعِدَ بَنو يَهوذا، دفَعَ الرّبُّ الكنعانيِّينَ والفِرْزِّيِّينَ إلى أيديهِم، فقَتَلوا مِنْهم في بازَقَ‌ عشَرَةَ آلافِ رَجُلٍ. 5 وفي بازَقَ صادَفوا أدوني بازَقَ فحارَبوهُ وهزَموا الكنعانيِّينَ والفِرزِّيِّينَ، 6 فهربَ أدوني بازَقُ، فلَحِقوا بهِ وقبَضوا علَيهِ وقطَعوا أباهِمَ يَديهِ ورِجليهِ 7 فقالَ أدوني بازَقُ: «إنَّ سبعينَ مَلِكا قطَعتُ لهُم أباهمَ أيديهِم وأرجُلِهِم كانوا يَلتَقِطونَ فُتاتَ الطَّعامِ تَحتَ مائدَتي. فكما فعَلتُ عاقبني اللهُ». فأتوا بهِ إلى أورُشليمَ، فماتَ هُناكَ.
8 وهاجَمَ بَنو يَهوذا أورُشليمَ فا‏حتَلُّوها بِـحَدِّ السَّيفِ وأحرَقوها بالنَّارِ. 9 وبَعدَ ذلِكَ حارَبوا المُقيمينَ بالجبَلِ والجَنوبِ والسَّهلِ. 10 ثمَّ هجَموا على الكنعانيِّينَ المُقيمينَ بِـحبرونَ وكانَ ا‏سمُها قبلا قريةَ أربَعَ وهزَموا عشائرَ شيشايَ وأخيمانَ وتَلمايَ. 11 وزحَفوا مِنْ هُناكَ على سُكَّانِ دَبـيرَ وكانَ ا‏سمُها قَبلا قريةَ سفَرٍ. 12 فقالَ كالَبُ: «مَنْ هاجَمَ قريةَ سفَرٍ وا‏حتَلَّها أُعطيهِ عكسةَ ا‏بْنَتي زوجَةً». 13 فا‏حْتَلَّها عُثنِئيلُ بنُ قَنازَ أخو كالَبَ الأصغرُ فأعطاهُ عكسةَ ا‏بنَتَهُ زوجَةً. 14 وبَينَما كانَت آتيةً معَهُ حَضَّها على طلَبِ حقلٍ مِنْ أبـيها، فنَزَلَت عَنِ الحِمارِ، فقالَ لها كالَبُ أبوها: «ما لَكِ؟» 15 فأجابَتهُ: «هَبْني بَركَةً. أعطَيتَني أرضا جَنوبـيةً، فأعطِني ينابـيعَ ماءٍ». فأعطاها الينابـيعَ العُليا والينابـيعَ السُّفلى.
16 وصَعِدَ القَينيُّونَ، أبناءُ حَمي موسى، مِنْ مدينةِ النَّخلِ أريحا معَ بَني يَهوذا إلى برِّيَّةِ يَهوذا الّتي في جَنوبـي عَرادَ‌، وهُناكَ سكَنوا معَ بَني عَماليقَ‌. 17 وذهبَ بَنو يَهوذا معَ بَني شِمعونَ إخوتِهِم، فهاجَموا الكنعانيِّينَ المُقيمينَ في صَفاةَ‌ وأبادوها‌ وسَمَّوها حُرمَةَ. 18 وا‏فْتـتَحَ بَنو يَهوذا غَزَّةَ وأشقَلونَ وعَقرونَ‌ والأراضيَ المُحيطةَ بِها. 19 وكانَ الرّبُّ معَ بَني يَهوذا فطَرَدوا سُكَّانَ الجبَلِ وا‏مْتَلكوهُ. أمَّا سُكَّانُ الوادي فلم يقدِروا أنْ يَطرُدوهُم لأنَّهُ كانَت لهُم مَركباتٌ مِنْ حديدٍ. 20 وأعطَوا لِكالَبَ حبرونَ كما أوصى موسى، فطَرَدَ مِنها بَني عَناقَ الثَّلاثَةَ. 21 أمَّا اليَبوسيُّونَ المُقيمونَ في أورُشليمَ فلم يَطرُدْهُم بَنو بنيامينَ، فأقاموا معَ بَني بنيامينَ في أورُشليمَ إلى هذا اليومِ.
22 وصَعِدَ بَنو يوسفَ أيضا إلى بـيتَ إيلَ‌، وكانَ الرّبُّ معَهُم، 23 وا‏سْتَطلَعوا تلكَ المدينةَ وكانَ ا‏سمُها قَبلا لوزَ. 24 فرَأوا رَجُلا خارِجا مِنها، فقالوا لَه: «دُلَّنا على مدخلِ المدينةِ فَنُحسِنَ إليكَ». 25 فدَلَّهُم علَيهِ فهاجَموها وا‏حتَلُّوها بِـحَدِّ السَّيفِ. وأمَّا الرَّجُلُ فأطلَقوهُ هوَ وعَشيرَتُهُ. 26 فذهبَ إلى أرضِ الحِثِّيِّينَ‌ وبَنى مدينةً سَمَّاها لُوزَ‌، وهوَ ا‏سْمُها إلى هذا اليومِ.
27 ولم يقدِر بَنو منَسَّى أنْ يَطرُدوا أهلَ بـيتَ شانَ وتَوابِــعِها، وأهلَ تَعنَكَ وتَوابِــعِها، ودورَ وتَوابِــعِها، ويِبلَعامَ وتَوابِــعِها، ومَجِدُّو وتَوابِــعِها، فعزَمَ الكنعانيُّونَ على أنْ يَستَقِرُّوا في تلكَ الأرضِ. 28 ولمَّا قويَ بَنو إِسرائيلَ فرَضوا على الكنعانيِّينَ أعمالَ السُّخرَةِ ولم يَطرُدوهُم. 29 ولم يقدِرْ بَنو أفرايِمَ أنْ يَطرُدوا الكنعانيِّينَ المُقيمينَ بِـجازَرَ. فبَقيَ الكنعانيُّونَ فيما بَينهُم في جازَرَ. 30 ولم يقدرْ بَنو زَبولونَ أنْ يَطردوا سُكَّانَ قِطرونَ ونَهلولَ، فبَقيَ الكنعانيُّونَ فيما بَينَهُم يُؤدُّونَ لهُم أعمالَ السُّخرَةِ. 31 ولم يقدِرْ بَنو أشيرَ أنْ يَطردوا أهلَ عكَّا وصيدونَ وأحلَبَ وأكزيـبَ وحَلبَةَ وأفيقَ ورَحوبَ، 32 فأقامَ بَنو أشيرَ بَينَ الكنعانيِّينَ أهلِ الأرضِ لأنَّهُم لم يَطرُدوهُم مِنها. 33 ولم يقدِرْ بَنو نَفتالي أنْ يَطردوا أهلَ بـيتَ شَمسَ وبَيتَ عَناتَ، ولِهذا أقاموا بَينَ الكنعانيِّينَ أهلِ الأرضِ، وكانَ سُكَّانُ بـيتَ شمسَ وبَيتَ عَناتَ يُؤدُّونَ لهُم أعمالَ السُّخرَةِ. 34 وحاصَرَ الأموريُّونَ بَني دانَ في الجبَلِ ولم يَدَعوهُم يَنزِلونَ إلى الوادي. 35 وعزَمَ الأموريُّونَ على الإقامةِ بِـجبَلِ حارَسَ في أيَّلونَ وفي شَعَلُبِّيمَ. وا‏شتَدَّ ساعِدُ بَني يوسُفَ ففَرَضوا علَيهِم أعمالَ السُّخرَةِ. 36 وكانَت حُدودُ الأموريِّينَ مِنْ عقبة عَقْرَبِّيمَ حتّى شَمالِ سالَعَ‌.