Lazo 'Bädri'ba Ahaza ri
1 Tu 'Bädri'ba Ahaza, ŋgwa Yotama ro kwozo Uzia ro, se mirivote Yuda ya ana rosi oko kyila 'dete. Rezina, 'bädri'ba Siria ro, ago Peka ŋgwa Remalia ro, 'bädri'ba Yisaraele ro gotayi Yerusalema te, caoko a'doyite mbaraako urune.
2 Ago ondro iti tana te 'bädri'ba Yuda ro ri ekye kyila'bai Siria ro dro'berute Yisaraele'bai ro be oko, Ahaza ndi lidri ndaro yibe a'doyite turiro ago ànya lä'biyite oso oli kabe ice kanda 'do ronye.
3 OPI atate Yesaya ri ekye: “Miru ŋgwa miro Seraya Jasuba ago nyòyi drî 'bädri'ba Ahaza ro utu. Nyusuna nda 'da ädu gyi se kabe idi ni cece kurulesi yasi ana ya liti 'desi dri vose lidri kabe boŋgo oja kigye ana ya. 4 Nyata ndäri a'done miomba be, a'done trwe, ago ko a'done turiro kode ya kyebekyebe beni kyila 'Bädri'ba Rezina ndi Siria'bai ro ndi 'Bädri'ba Peka robe ri. Kyila ànyaro a'do kote kozipara ndrani kätu se kabe ofo ni tiza si ritu se sina kodrate 'do yasi drisi. 5 Siria, tro Yisaraele ndi 'bädri'ba na be äyiyi takozi te milomvo. 6 Ànya leyi oyine Yuda gotane, lidri gbegbene ago urune ànyari, 'dooko ŋgwa Tabela ro o'bane giti dri 'bädri'ba ro.
7 “Oko ma, OPI Lu ma atani nonye, makye ta ono unina ko ikyine ago unina ko cu a'done oso inye; 8 tana Siria mbara ko ndrani Damaseka, 'bakici 'desi anyaro ri, ago Damaseka mbara ko ndrani 'Bädri'ba Rezina ri. Ndroa 'butenjidrialo fonji(65) ya oko Yisaraele pereruna 'da pari, ni kote a'done tu'de ro. 9 Tana Yisaraele mbara ko ndrani Samaria, 'bakici 'desi anyaro ri, ago Samaria mbara ko ndrani 'Bädri'ba Peka ri.
“Ondro ka'do taoma amiro ka'do kote yaiŋgyi be, mìnina kote yaiŋgyine.”
Taka'daro Ta Imanuele rota
10 OPI go zo lazo aza kpate Ahaza ri ekye: 11 “Nyeji taka'daro ni OPI Lu miro rigyesi. Mi'ba ka'do ni gyuru 'bädri avo ro yasi kode ni lekuru vo'buyakuru yasi.”
12 Ahaza zatadrite ekye: “Märi taejine ta taka'daro ta i'do, male ko ta OPI ro ojone.”
13 Yesaya logo ta 'do drina te ekye: “Ka'do inye, nyèri dri, ami zelevoi 'Bädri'ba Dawidi ro. Orivoya kozipara ämiri yaiŋgyi lidri ro enjine, inye'do mile kpate yaiŋgyi Lu maro ro enjine ya? 14 Ta'dota, OPI andivona ozona taka'daro 'da ämiri: ŋguti aza a'dona 'da ŋgwa be, utina ŋgwaagoro 'da ago uzina ävuruna 'da Imanuele. 15 Tuse nda kombate 'desi ago kuni takozi ndi takado be te oko, lidri umvuna leyi 'da ago ombena epe 'da. 16 Ago ca dri ṛo ndäri takozi ndi takado be uniako oko, warii 'bädri'bai ritu se kayibe ami o'ba turiro kwoi ro pereruna 'da.
17 “OPI ka oye tu rriti ro ezine ämidri, lidri amiro dri, ago katidri cini 'bädri'ba amiro ro dri kozipara ndrani se ka'dobe dri teinye miri Yisaraele ro ri ruokyeako ni miri Yuda ro yasi ana ri, nda ka oye 'bädri'ba Asaria ro ezine.
18 “Tu ana si OPI hwihwina 'da Ezipeto'bai ri ikyiza oso kumu ronye ni gologwoṛi Naile ro yasi, ago Asaria'bai ri ikyiza ni wari ànyaro yasi oso kumuepe ronye. 19 Ànya ikyina oṛinakala 'da vodelei se kuniŋwà amba be iyi yasi ago kugyii luutui ro yasi, ago ànya orinayi 'da vocoko cini se kukyi be iyi yasi ndi lowo luru cini be.
20 “Tu ana si, Opi ezina driuvu'ba aza 'da ni Eferata tasi nasi, anjioko 'bädri'ba Asaria ro! Ago nda uvuna drikyiri amiro, 'bi lomvo cini amiro robe ndi tivo amiro be kpa 'da.
21 “Tu ana si manoaza a'dona ca toto ti 'boroŋwa alodi ago indri be ritu, 22 ànya ozonayi leyi ndi amba anyari umvune ronye. Ago 'dise ke'bebe fereŋwa wari ya iyi a'donayi 'da leyi be umvune ago epe be ombene.
23 “Tuse ana si ämvu cini konoro, se pa kono robe kigyesi kutu alo iyi, ago se lagyena be tonyo mo'di ro kutu alo iyi, kukyi coko ndi ŋgäṛiŋgofo be isina 'da kigyesi. 24 Lidri ukyina 'da äṛigo oyene kigye kusu ndi ätu be si tana ŋgäṛiŋgofo ndi kukyi coko be isina 'da twi 'bädri ana yasi kpeye. 25 Ago lutui se cini ŋgaluru kabe omba driigyesi iyi kukyi ovona 'da kpeye driigyesi si 'diaza unina ko ocine kigye. A'dona 'da vo ŋgaonya ro ti ndi timele be ro.”
إنذار للملك آحاز
1 وفي أيّامِ آحازَ بنِ يوثامَ بنِ عُزيَّا ملِكِ يَهوذا صَعِدَ رَصينُ ملِكُ آرامَ وفقَحُ بنُ رَمَلْيا ملِكُ إِسرائيلَ إلى أُورُشليمَ لمُحارَبَتِها، فما قَدِرا أنْ يستوليا علَيها.
2 فلمَّا وصَلَ الخبَرُ إلى بَيتِ داودَ، وقيلَ لَه إنَّ الآراميِّينَ نزَلوا في أرضِ شعبِ أفرايمَ‌، ا‏ضطرَبَ قلبُهُ وقلبُ شعبِهِ ا‏ضطِرابَ شَجَرِ الغابِ في وجهِ الرِّيحِ. 3 فقالَ الرّبُّ لإشَعيا: «أُخرُجْ لمُلاقاةِ آحازَ، أنتَ وشآرَ ياشوب ا‏بنكَ، إلى آخِرِ قناةِ البِرْكةِ
العُليا في طريقِ حقلِ القَصَّارِ‌ 4 وقُلْ لَه: تَنَبَّهْ وا‏طمَئِنَّ ولا تخَفْ ولا يَضعُفْ قلبُكَ. فما غضَبُ رصينَ ملِكِ آرامَ وفقَحَ بنِ رمَلْيا ملِكِ شعبِ إِسرائيلَ إلاَّ كلَهَبِ ذنَبَينِ مُشتَعِلَينِ مُدخِّنَينِ. 5 هُما وشعباهُما تآمَروا علَيكَ بالشَّرِّ وقالوا: 6 نصعَدُ على يَهوذا ونُرعِبُها ونَقتَسِمُها ونُمَلِّكُ علَيها ا‏بنَ طَبْئيلَ‌». 7 وهذا ما قالَ السَّيِّدُ الرّبُّ: «لا يحدُثُ ذلِكَ ولا يكونُ. 8 فما دِمَشقُ إلاَّ عاصمةَ آرامَ، وما رَصينُ إلاَّ ملِكَ دِمشقَ. وبَعدَ خَمسٍ وستِّينَ سنَةً ينكَسِرُ شعبُ إِسرائيلَ فلا يَبقى شعبا. 9 فما السَّامِرةُ إلاَّ عاصِمةَ شعبِ إِسرائيلَ، وما ا‏بنُ رَمَلْيا إلاَّ ملِكَ السَّامِرةِ. إنْ كُنتُم لا تُؤمِنونَ فلَنْ تأمَنوا.
آية عمانوئيل
10 وعادَ الرّبُّ فقالَ لآحازَ: 11 «أُطلبْ لنفْسِكَ آيةً مِنْ عندِ الرّبِّ إلهِكَ، إمَّا مِنْ أعماقِ الهاويةِ‌ وإمَّا مِنْ أعالي السَّماءِ». 12 فقالَ آحازُ: «لا أطلُبُ ولا أُجرِّبُ الرّبَّ».
13 أمَّا إشَعيا فقالَ: «إسمَعوا يا بَيتَ داودَ! أما كفاكُم أنْ تُضْجِروا النَّاسَ حتّى تُضْجِروا إلهي أيضا؟ 14 ولكنَّ السَّيِّدَ الرّبَّ نفْسَهُ يُعطيكُم هذِهِ الآيةَ: ها هيَ العذراءُ‌ تحبَلُ وتلِدُ ا‏بنا وتدعو ا‏سمَهُ عِمَّانوئيلَ. 15 يأكلُ زُبْدا وعسَلا إلى أنْ يَعرِفَ كَيفَ يرفُضُ الشَّرَّ ويختارُ الخَيرَ. 16 فقَبلَ أنْ يَعرِفَ الصَّبـيُّ كَيفَ يرفُضُ الشَّرَّ ويختارُ الخَيرَ، تُهجَرُ الأرضُ‌ الّتي يُرعِبُكَ مَلِكاها. 17 فعلى يَدِ ملِكِ أشُّورَ يَجلُبُ الرّبُّ علَيكَ وعلى شعبِكَ وعلى بَيتِ أبـيكَ أيّاما لا مثيلَ لها مِنْ يومِ ا‏نفصَلَت أفرايمُ عَنْ يَهوذا‌. 18 في ذلِكَ اليومِ يصفِرُ الرّبُّ للذُّبابِ الّذي في أقصى أنهارِ مِصرَ، وللنَّخلِ الّذي في أرضِ أشُّورَ، 19 فتأتي وتنزِلُ كُلُّها في الأوديةِ المُقفِرةِ ونخاريـبِ الصَّخرِ، وفي كلِّ عُلَّيقةٍ، وفي المراعي جميعِها.
20 في ذلِكَ اليومِ يحلِقُ السَّيِّدُ الرّبُّ بِمُوسى مُستأجَرةٍ في عَبرِ النَّهرِ، أي بمَلِكِ أشُّورَ، رأسَكَ وشَعرَ رِجلَيكَ ويَقُصُّ لِحيَتَكَ أيضا‌. 21 وفي ذلِكَ اليومِ يُرَبِّـي واحدٌ عِجلَةً مِنَ البقَرِ وشاتَينِ، 22 ولكثرَةِ اللَّبَنِ يأكلُ الزُّبْدَ، لأنَّ الزُّبْدَ والعسَلَ يأكلُهُما كُلُّ مَنْ أُبقيَ في الأرضِ.
23 وفي ذلِكَ اليومِ كُلُّ موضعٍ فيهِ ألفُ كَرمةٍ ثمَنُها ألفٌ مِنَ الفضَّةِ يصيرُ عَوسَجا وشَوكا. 24 ولا يدخُلُ أحدٌ إلى هُناكَ إلاَّ بالسِّهامِ والقَوسِ، لأنَّ الأرضَ كُلَّها تكونُ عَوسَجا وشَوكا. 25 وجميعُ الجِبالِ الّتي كانَت تُنقَبُ بالمِعوَلِ لا يدخُلُها أحدٌ خوفا مِنَ العوسَجِ والشَّوكِ، بل تكونُ مسرحا لِلثِّيرانِ وموطِئا للغنَمِ».