Ŋgaäṛu Lu ro Yisaraele ri
1 OPI atate ekye: “Mi ŋgwa lidri ro, nyäŋgu ago nyata 'bereŋwai Yisaraele ro lomvo ago nyata mikye ami 'bereŋwai Yisaraele ro nyèri lazo OPI ro, 2 OPI Mbarapara ka ata ekye: Kyila'baazii Yisaraele ro guyite ekye: ‘Yauono lutui se kyeno iyi te amaro!’
3 “Ka'do inye, nyäŋgu ta, ago nyayo tase ma, OPI Mbarapara, mabe atana ono mikye tu'dei se oriazii ro iyi 'bayi mi te a'done tandro ro ago topayi mi te lamadri cini yasi, nya'do te wari tu'dei azaka ro ago lidri gu mite ago lo'dayi mi te. 4 Ta'dota yauono nyeri tase ma, OPI Mbarapara, mabe atana ono ami 'bereŋwai Yisaraele ro. Ma OPI Mbarapara ma ata 'bereŋwai ndi lutui be ri, goloŋwai 'bo'boŋwai ndi vodelero be ri, ami voi se e'bete tandro ro ago awi iyi ri, ndi ami 'bakicii se eperete se otopa ŋgana te ago tu'dei se gbikyi iyi kamawoyite iyi ri.
5 “Ma, OPI Mbarapara, matate yaoso kyila maro rosi koziro tu'dei se gbikyi ono ri, ago para ndrana Edoma ri. Ànya ruyi wari maro te ànyari riyä amba si ago yaoso si, ànya nyite ago enjiyite.
6 “Ta'dota nyäŋguta ta wari Yisaraele ro rota; ago nyata ta 'bereŋwai, lutui, goloŋwai, ndi vodelero cini be ri tase ma, OPI Mbarapara mabe atana yaoko si kyila si ono, tana nyèzaru teni la'da tu'dei ro ri. 7 Ma, OPI Mbarapara, ma tao'ba lämu'duro o'bana anjioko olo'dana tu'dei se gbikyi iyi kpa 'da. 8 Oko ice se 'bereŋwai Yisaraele ro dri iyi ogo orona kyibi 'da ago owana doŋgo 'da lidri maro Yisaraele ro ri, tana ànya ka oyete egone ndriro 'bäru. 9 Tana ma orivoya amiro ago mazana ma 'da ami resi, ago asona ŋga 'da wari amiro ya kpa to'dina ago arina kwari 'da kigye. 10 Ma'bana lidri cini Yisaraele ro 'da litine. Mìrina 'da 'bakicii yasi ago mìgo mìbena vo cini se e'bete tandro ro iyi 'da. 11 Ma'bana lidri ndi koronyai be 'da litine amba. Ànya a'dona amba ago litinayi 'da nyalakpa. Ma'bana ami 'da orine lau oso se nyà'do be ṛo orivoya kyeno lau ana ronye. Ago mayena ta kado ndi ämiri ndrani se käti ana risi. 'Dooko mìnina 'da anjioko ma ni OPI owo. 12 Ma'bana ami, lidri maro Yisaraele ro 'da abane wari ono yasi; ànya urunayi wari ono 'da ago a'dona te ànyaro. Ago ànya unina kote a'done ŋgàga ako.
13 “Ma, OPI Mbarapara, ma ata makye: Lidri ka ata ekye mi wari ono nya lidri onya, ago nya tu'de ono o'bana a'done ŋgàga ako. 14 Oko etoni yau wari ono unina kote lidri onyane ago unina kote a'done ŋgàga ako. Ma, OPI Mbarapara, matani. 15 Ma'bana wari ono kote tu'dei ri ugune kode a'done driupiro ni ànyari. Wari ono unina kote tu'de ono o'bane o'dene ma, OPI Mbarapara matani.”
Ori To'di Yisaraele ro
16 OPI atate märi ekye: 17 “Ŋgwa lidri ro, tuse Yisaraele'bai koriyibe wari ànyaro ya si, ànya enjiyite ori ndi taoye ànyaro be si. Mandrebe taoye ànyaro labate undiro oso toko se tu la'bi anyaro rosi 'do ronye. 18 Ta'dota ma'ba ànya tämbiyi mbara kyila maro ro te tana ta 'ditufu se ànya kutufuyibe wari ono ya ago tana ta lui edeedero se ànya kenjiyi wari ono be sina ono rota. 19 Mape vure ànyaro te ta oriro ànyaro ago taloye ànyaro kigyesi ana rota, ago mepere ànya te 'bädrii atrai ro yasi. 20 Oko tu'dei cini se ànya koyiyibe kigye yasi, ànya enjiyi ävuru alokado maro te, tana lidri kate ata ekye: Kwoi orivoya lidri OPI ro caoko ànya oyiyite ni wari OPI ro yasi. 21 Ta 'do 'ba mate ta ävuru alokado maro ro usune, se Yisaraele'bai eziyi liku kozi te driigye tu'dei cini se ànya koyiyibe kigye iyi yasi.
22 “Ka'do inye, nyata lidri Yisaraele ro ri lazo se ma, OPI Mbarapara ma'dobe sina ono se ekye: Tase ma oyebe oyene ono tana di ko ami lidri Yisaraele ro, oko ta ävuru alokado maro rota ayani, se nyenjite 'bädri se cini nyoyibe kigye iyi yasi. 23 Maka'dana a'do alokado ävuru 'desi maro, se nyènjibe tu'dei lakosi ono 'da, 'dooko tu'dei uninayi 'da anjioko ma ni OPI owo. Ma, OPI Mbarapara, matani, ondro aka'da a'do maro alokado ono te tu'dei ri ami si owo. 24 Märuna ami 'da ni tu'dei cini yasi ago motona kala amiro 'da ni 'bädri cini yasi ago mezina ami 'da kovole wari modo amiro roya. 25 Muluvuna gyi wäṛiro 'da ami drisi ago nya'dona 'da wäṛiro ni ŋgase cini undiro iyi ri ago ni lui edeedero amiro iyi risi. 26 Mozona ya to'di 'da ämiri ndi tausu to'di be. Manana ya taeriako ro amiro ono 'da ago mozona ya taoro ro 'da ämiri. 27 Ma'bana tori maro 'da ami ya ago ma'bana ami 'da ota maro orone ago tase cini mara tana be ämiri iyi ätine. 28 'Dooko mirina 'da wari se mozobe zutui amiro ri ono ya. Nyà'dona 'da lidri maro, ago ma'dona 'da Lu amiro. 29 Mapana ami 'da ni a'do cini amiro undiro ri, ago mozona ota 'da inya ri a'done nyalakpa, ago mä'bu ri a'done ämidri te i'do. 30 Ma'bana ice doŋgo amiro ro 'da a'done amba ago doŋgo owane nyalakpa, ukyi mä'bu a'do 'da ami lako ami o'bane liku kozi be tu'dei lako. 31 'Dooko mìyina taoye se koziro mìyebe ndi taenji se mìyebe iyi be tana 'da, ago nyòkozina andivo amiro 'da ta takozi ndi konji amiro be rota. 32 Ma'ba unine ämiri, tase cini mabe oyena ono tana di ko ami. Nyà'do driupi ro ago liku koziro be ta tase nyàbe oyena iyi rota. Ma, OPI Mbarapara, matani.”
33 OPI Mbarapara ka ata ekye: “Ondro ma'ba ami te a'done wäṛiro ni takozi amiro risi oko, ma'bana ami 'da ogo orine 'bakicii amiro yasi kpa to'dina ago ma'bana mìbena tandroi 'da. 34 Mìgo mìsona wari amiro se awi lowo ro iyi 'da, ogo unina kote a'done vocowa ro lidri se kabe lävu nasi kai ri ondrene. 35 'Dicini atana 'da ekye wari se, sedri vocowa ro ono, go a'dote oso Ämvu Edene ro ronye, ago 'bakicii se awi, tandro ro ago eperete iyi yauono lidri rite kigye ago abete tiṛi ṛatararo si. 36 'Dooko tu'dei se e'bebe gbikyi ami lomvosi iyi uninayi 'da anjioko ma, OPI, mabe 'bakicii se tandro ro iyi ni ago mago maso ämvu se te vocowa ro iyi ni. Ma, OPI, matani ago mayena ta ono ndi.”
37 OPI Mbarapara ka ata ekye: “Mago ma'bana Yisaraele'bai 'da kpa to'dina ma ejine ta ono oyene ànyari; ànya o'bane litine oso gboko timele ro ronye. 38 'Bakicii se yauono orivoya tandro ro iyi ogo a'dona 'da lidri be amba oso Yerusalema kyenona ka'dobe twi timele se alote tori ro tu karama rosi iyi ronye. 'Dooko ànya uninayi 'da anjioko ma ni OPI owo.”
بركة الرب على جبال إسرائيل
1 وقالَ ليَ الرّبُّ: «وأنتَ يا ا‏بنَ البشَرِ تنبَّأْ على جِبالِ إِسرائيلَ وقُلْ: يا جِبالَ إِسرائيلَ إِسمعي كَلِمةَ الرّبِّ: 2 بِما أنَّ العدوَّ شَمِتَ بكِ وقالَ صارَت تِلكَ الجِبالُ القديمةُ مُلكا لنا، 3 فتنبَّأْ وقُلْ: بِما أنَّ الّذينَ مِنْ حَولِكِ خرَّبوكِ وسَحقوكِ لتصيري مُلكا لِسائرِ الأمَمِ وعُرضةً لأقاويلِ النَّاسِ ومَذمَّتِهِم، 4 لذلِكَ إِسمعي كلِمةَ السَّيِّدِ الرّبِّ يا جِبالَ إِسرائيلَ، ويا أيَّتُها التِّلالُ والأنهارُ والأوديةُ والخرائبُ المُقفِرةُ والمدُنُ المَهجورةُ الّتي صارَت نهبا وهُزءًا لِسائرِ الأمَمِ الّتي مِنْ حَولِها.
5 هكذا قالَ السَّيِّدُ الرّبُّ: بنارِ غَيرتي تكلَّمتُ ضِدَّ سائرِ الأمَمِ وعلى أدومَ كُلِّها الّذينَ شمِتوا بشعبـي وا‏حتقروهُ وا‏تَّخذوا أرضي مُلكا لهُم فنهبوها ودمَّروها، 6 لذلِكَ تنبَّأْ على أرضِ إِسرائيلَ وقُلْ للجِبالِ والتِّلالِ والأنهارِ والأوديةِ: هكذا قالَ السَّيِّدُ الرّبُّ. لأنَّكِ تحمَّلتِ تعيـيرَ الأمَمِ، 7 تكلَّمتُ بغَيرتي وغَيظي وأقسَمتُ أنَّ الّذينَ مِنْ حَولِكِ هُمُ الّذينَ يُعيَّرونَ.
8 «وأمَّا أنتِ يا جِبالَ إِسرائيلَ، فتُنبتينَ غُصونَكِ وتُثمرينَ ثمرَكِ لِشعبـي إِسرائيلَ لأنَّ عودَتَهُمُ ا‏قتربت. 9 فأنا لكِ وسألتفتُ بعطْفٍ إليكِ فتفلَحينَ وتزرعينَ، 10 وأُكثِرُ علَيكِ البشَرَ مِنْ جميعِ بَيتِ إِسرائيلَ، فيَسكنونَ مدُنَكِ وأجعَلُكِ آهلَةً كما في أيّامِكِ السَّابقةِ، 11 وأُحسِنُ إليكِ أكثرَ مِنْ قَبلُ، فيَعلَمَ شعبـي أنِّي أنا هوَ الرّبُّ. 12 وأُعيدُ إليكِ شعبـي إِسرائيلَ، فيَمتلكونَكِ وتكونينَ لهُم ميراثا ولا تُسبِّبـينَ لهُم خَسارةَ بَنيهِم مِنْ بَعدُ. 13 وبِما أنَّ عدوَّكِ قالَ: جِبالُ إِسرائيلَ تأكُلُ سُكَّانَها وتُسبِّبُ لشعبِها خَسارَة بَنيهِم، 14 لذلِكَ لا تأكُلينَ سُكَّانَكِ مِنْ بَعدُ ولا تُسبِّبـينَ لشعبِكِ خَسارةَ بَنيهِم، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ. 15 ولا أجعَلُكِ تَسمعينَ بَعدَ اليومِ تَعيـيرَ الأمَمِ، أو تـتحمَّلينَ تَنديدَ الشُّعوبِ، أو تَشهدينَ أذيَّةَ شعبِكِ، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ».
16 وقالَ ليَ الرّبُّ: 17 «يا ا‏بنَ البشَرِ، عِندَما كانَ شعبُ إِسرائيلَ يَسكنونَ في أرضِهِم نجَّسوها بأعمالِهِمِ الشِّرِّيرةِ وصارَت سيرَتُهُم في نظري كنجاسةِ دمِ ا‏مرأةٍ‌ في حَيضِها. 18 فصببْتُ غَيظي علَيهِم للدَّمِ الّذي سفكوهُ على الأرضِ، ولأنَّهُم نجَّسوها بأصنامِهِم. 19 وشتـتَّتُّهُم بَينَ الأمَمِ فتبَعثَروا في البُلدانِ. على حسَبِ شَرِّ أعمالِهِم حكمتُ علَيهِم. 20 فحيثُما دَخلوا بَينَ الأمَمِ دنَّسوا إِسميَ القدُّوسَ حتّى قيلَ عَنهُم: هؤلاءِ شعبُ الرّبِّ ومعَ ذلِكَ خرجوا مِنْ أرضِهِ. 21 فحرصتُ على إِسمي القدُّوسِ الّذي دنَّسَهُ شعبُ إِسرائيلَ بَينَ الأمَمِ وحيثُ حلُّوا.
22 «لذلِكَ قُلْ لِشعبِ إِسرائيلَ ما أقولُهُ أنا السَّيِّدُ الرّبُّ: ما سأفعَلُهُ لا أفعَلُهُ لأجلِكُم يا شعبَ إِسرائيلَ، بل لأجلِ إِسمي القدُّوسِ الّذي دنَّستموهُ بَينَ الأمَمِ وحيثُ حللتُم. 23 فأُظهِرُ قداسةَ إِسمي العظيمِ الّذي دنَّستموهُ في الأمَمِ، فيعلمونَ أنِّي أنا هوَ الرّبُّ، حينَ أُظهِرُ قداستي فيكُم على عُيونِهِم. 24 وآخذُكُم مِنْ بَينِ الأمَمِ وأجمعُكُم مِنْ كُلِّ البُلدانِ وأجيءُ بكُم إلى أرضِكُم. 25 وأرشُّ علَيكُم ماءً طاهرا، فأُطهِّركُم مِنْ جميعِ أصنامِكُم وما بهِ تنجَّستُم. 26 وأُعطيكُم قلبا جديدا وأجعَلُ في أحشائِكُم روحا جديدا وأنزِعُ مِنْ لَحمِكُم قلبَ الحجَرِ وأُعطيكُم قلبا مِنْ لَحمٍ. 27 وأجعَلُ روحي في أحشائِكُم وأجعَلُكُم تسلكونَ في فرائضي وتحفظونَ أحكامي وتعمَلونَ بِها. 28 وتسكُنونَ في الأرضِ الّتي أعطيتُها لآبائِكُم، وتكونونَ لي شعبا وأكونُ لكُم إلها. 29 وأخلِّصُكُم مِنْ جميعِ نجاستِكُم وأُكثِرُ الحِنطةَ في حقولِكُم، ولا أجلُبُ علَيكُمُ الجوعَ مِنْ بَعدُ. 30 وأُكثِرُ ثمرَ الشَّجرِ وغَلَّةَ الحقلِ لِئلاَّ ينالَكُم مِنْ بَعدُ عارُ الجوعِ بَينَ الأمَمِ. 31 وتذكُرونَ طُرقَكُمُ الشِّرِّيرةَ وأعمالَكُم غَيرَ الصَّالحةِ، فتَمقُتونَ أنفُسَكُم لأجلِ آثامِكُم وأرجاسِكُم. 32 وأنا لا أعمَلُ ذلِكَ لأجلِكُم، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ. فا‏علَموا وا‏خزوا وا‏خجَلوا لطُرقِكُم، يا بَيتَ إِسرائيلَ».
33 وقالَ الرّبُّ: «يومَ أُطهِّركُم مِنْ جميعِ آثامِكُم وأُسكِنُكُم في المُدُنِ الخَرِبةِ فتبنونَها. 34 وتفلَحونَ الأرضَ المُقفِرة، بَعدَ أنْ رآها النَّاسُ خرابا، 35 يُقالُ: صارَت هذِهِ الأرضُ المُقفِرةُ كجنَّةِ عَدْنٍ‌، وصارَتِ المدُنُ الخَرِبةُ المُقفِرةُ المُتهدِّمةُ حصينةً مَسكونةً، 36 وتعلَمُ الأمَمُ الّتي أُبقيت مِنْ حَولِكُم أنِّي أنا هوَ الرّبُّ بَنيتُ ما كانَ مُتهدِّما وغرستُ ما كانَ مُقفِرا. أنا الرّبُّ تكلَّمتُ وفعَلتُ». 37 هكذا قالَ السَّيِّدُ الرّبُّ: «سأجعَلُ بَيتَ إِسرائيلَ يطلبونَ مِنِّي أنْ أُكثِرَ عددَهُم كقُطعانِ الغنَمِ، 38 فأُحقِّق طلبَهُم، ويكونونَ كغنَمٍ مُكرَّسةٍ، كغنَمِ أُورُشليمَ في أعيادِها، فتمتلئُ المدُنُ الخَرِبةُ مِنَ البشَرِ، فيعلمونَ أنِّي أنا هوَ الرّبُّ».