Ojo 'Bädri'ba Ezipeto rote Kyiyi aza be
1 U'du käti imba 'butealo foritu ndroa 'butealo foritu oyi amaro vomidiro ya rosi oko, OPI atate märi ekye: 2 “Ŋgwa lidri ro, miŋgo loŋgo liyi ro 'bädri'ba Ezipeto ro lomvo ekye: Miye rriti oso ibi ronye tu'dei lako, oko mi orivoya oso kyiyi se golo ya 'do ronye. Mi'bi gyi te milomvosi, nyugburu gyi te koro ro pa miro si ago nyenji golo te undiro. 3 Ondro tu'dei amba kotoyikalate oko, märuna mi 'da kyimba maro si ago ma'bana ànya osenayi mi 'da kototi. 4 Mavona mi 'da tesi gyini dri vose rriro ya ago ma'bana arii cini ndi koronyai cini 'bädri robe 'da mi onyane. 5 Malarina aŋgwa avo miro ro 'da 'bereŋwai drisi ago ma'bana vodelero 'da ogane twi sina. 6 Medana kari miro 'da wari yasi madale ondena dri 'bereŋwai ro gwo kpeye ago ogana gwo twi goloŋwai yasi. 7 Ondro mäfu mite oko matakona vokuru 'da ago mizwena mi 'bi'bii ro 'da. Mada'dona kitu 'da 'dikolo si, ago imba unina ko voeyine. 8 Ma'bana ŋgaeyi cini vo'buyakuru ro 'da ŋgätini ro midri ago matakona 'bädri miro 'da äkpu ŋgätini si. Ma, OPI Mbarapara, matani.
9 “Tu'dei a'donayi 'da wiriwiriro ondro mugu mite kamba'ba ro 'bädrii se mini kätina ko iyi yasi owo. 10 Tu'dei amba lä'binayi 'da ndi 'bädri'bai yibe ta tase mabe oyena miri ono rota. Ondro mikyiwi bando maro te tu o'dero miro si oko, vo ànya cini ro lä'binayi 'da turi si ta adri modo ànyaro rota.”
11 OPI Mbarapara ka ata 'bädri'ba Ezipeto ro ri ekye: “'Bädri'ba Babelona ro gotana mi 'da. 12 Ma'bana kyila'bai ni tu'dei se siomba be iyi yasi 'da lidri cini miro tufune. Ànya terinayi driuŋgyi Ezipeto ro 'da vuru ago tufunayi lidri cini na 'da. 13 Motolona tii miro 'da gyi cini kalasi. Lidri ndi ti be a'dona i'do gyi otone 'bodro koro ro tona. 14 'Dooko ma'bana gyi cini miro 'da torine wäṛi ago goloi cini miro udina 'da liyaro. Ma, OPI Mbarapara, matani. 15 Ondro ma'ba Ezipeto te a'done awi tandro ro ago äru ŋgase kigye iyi te ago mutufu ŋgase cini lau iyi te oko, ànya uninayi 'da anjioko ma ni OPI owo. 16 Ono ni loŋgo liyiro se oŋgona owo. 'Ditoko tu'dei ro oŋgonayi 'da Ezipeto ndi lidri cini anyaro be liyiza. Ma, OPI Mbarapara, matani.”
'Bädri Avo ro
17 U'du 'butealo fonji imba käti ndroa 'butealo foritu oyi amaro vomidiro ya rosi oko, OPI atate märi ekye: 18 “Ŋgwa lidri ro, mi'be kuku ta lidri se cini amba Ezipeto ro ono ta. Mizo ànya ndi lidri tu'dei se mbaraekye iyi robe 'bädri avo roya, ànya se koyiyibe lau 'do re. 19 Nyata ànyari mikye:
“Nyìliŋgyi ndrani a'di drisi ya?
Nyòyi 'bädri avo roya
ago nyù'du na 'da lau luako'bai yibe.
20 “Lidri Ezipeto ro o'denayi 'da ànya se utufube kyila ya iyi be. Utufuna ànya cini 'da. 21 Opii se 'desiro ndra ndi ànya se koyeyi kyila be ta Ezipeto rota iyi be atanayi 'da ànyari 'bädri avo roya lau ekye: ‘Ànya se luako'bai ago se utufube kyila ya kwoi ikyiyite noŋwa, ago ànya u'duyi begi ti ono!’
22 “Asaria orivoya lau, 'budrii kyila'bai anyaro robe gbikyi vo ànyaro cini utufu kyila ya. 23 Ago 'budrii ànyaro orivoya vo se gyuru 'bädri avo ro ya ana ya. Kyila'bai cini anyaro orivoya gbikyi 'budri anyaro lomvosi. Utufu ànya cini te kyila ya, oko sedri ànya 'bayi wari 'di lidriidriro roni turiro.
24 “Elema orivoya lau, 'budrii kyila'bai anyaro robe gbikyi. Utufu ànya cini te kyila ya, ago ànya oyiyite teinye oloako ŋbiṛiro, 'bädri avo roya. Ànya bedri lidriidriro ànya lariyi ta turi ro ni 'bädri ya, oko yauono ànya u'duyite avo ro ago driupiro. 25 Elema u'dute ànya se utufube kyila ya iyi lako, ago 'budrii kyila'bai anyaro ro orivoya gbikyi anya lomvosi. Vo ànya cini ro orivoya oloako ŋbiṛiro, tana utufu vona cini te kyila ya. Ànya bedri lidriidriro ànya lariyi turi ni, oko yauono ànya u'duyite avo ro ago driupiro, vo ànyaro te lidri se utufube kyila ya iyi lako.
26 “Mesaka ndi Tubala be orivoya lau, 'budrii kyila'bai ànyaro robe gbikyi. Vo ànya cini ro orivoya oloako ŋbiṛiro, utufu vona cini te kyila ya; tana sedri ànya 'bayi 'dise lidriidriro iyi te turiro. 27 Ase ànya kote oso kyila'bai se tu kyeno kai si iyi ronye, se oyiyite ŋga kyila robe amba 'bädri avo roya, ädri drìi ànyaro te bandoi si ago a'ba ŋga ruotaro ànyaro te avo ànyaro drisi. Sedri kyila'bai kwoi soyi turi te amba lidri ya 'bädri ya.
28 “Oye 'bädri Ezipeto ro ronyone u'dune ànya se utufube kyila ya oloako ŋbiṛiro iyi lako oso inye.
29 “Edoma orivoya lau 'bädri'bai anyaro ndi 'dimiri'bai anyaro yibe. Ànya ka'doyi gica kyila'bai mbaraekye ro, oko yauono ànya u'duyite 'bädri avo roya 'dise oloako ŋbiṛiro utufube kyila ya iyi be.
30 “Dri'bai se cini mä'dudrisi iyi orivoya lau, ago Sidona'bai kpa inye. Ànya kosoyi turi gica lidri ya mbara ànyaro si oko, yauono ànya ciyite driupi si ànya se utufube kyila ya iyi be ago u'duyite 'budri ya oloako ŋbiṛiro; ago driupiro oso ànya se kociyibe 'bädri avo roya 'do ro ronye.
31 “Ondro 'bädri'ba Ezipeto ro kondre 'dise cini utufube kyila ya iyi te oko, tana i'dwena nda 'da ndi kyila'bai cini ndaro iyi be,” OPI Mbarapara atani.
32 “Sedri 'bädri'ba Ezipeto ro 'ba 'dise lidriidriro iyi te turiro, caoko nda ndi kyila'bai cini ndaro yibe u'dunayi 'da avo ro tro 'dise cini oloako ŋbiṛiro kodrayibe kyila ya iyi be.” OPI Mbarapara atani inye.
تشبـيه فرعون بالتمساح
1 وفي الأوَّلِ مِنَ الشَّهرِ الثَّاني عشَرَ مِنَ السَّنةِ الثَّانيةَ عشْرةَ‌ بَعدَ السَّبْـيِ قالَ ليَ الرّبُّ: 2 «يا ا‏بنَ البشَرِ، أنشِدْ رِثاءً على فِرعَونَ‌ ملِكِ مِصْرَ وقُلْ لَه: تحسِبُ نفسَكَ أسدا بَينَ الأمَمِ، وأنتَ مِثلُ تمساحٍ في المياهِ، تخبُطُ أنهارَكَ وتُكدِّرُ مياهَها برجليكَ وتُعكِّرُ سواقيَها. 3 سأبسُطُ علَيكَ شبكتي بأيدي جَمعٍ كثيرٍ مِنَ الشُّعوبِ، فيُصعِدونَكَ إلى الشَّاطئِ بخُيوطِها، 4 وأطرحُكَ على الأرضِ وأتركُكَ على وجهِ البَرِّ وأجلُبُ علَيكَ جميعَ طُيورِ السَّماءِ وأُشبِـعُ مِنكَ كُلَّ وحوشِ الأرضِ، 5 وأُلقي لَحمَكَ على الجِبالِ وأملأُ الأوديةَ مِنْ جيفَتِكَ. 6 وأروي الأرضَ إلى رؤوسِ الجِبالِ بسيلٍ مِنْ دَمِكَ، وتمتلئُ مِنه السَّواقي. 7 وعِندَما أمحوكَ أغطِّي السَّماواتِ وأُظلِمُ نُجومَها وأحجُبُ الشَّمسَ بسحابٍ، والقمرُ لا يُنيرُ بنورِهِ. 8 وأُطفِـئُ كُلَّ أنوارِ السَّماءِ مِنْ فَوقُ وأنشرُ الظُّلمةَ على أرضِكَ، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ. 9 وأُدخِلُ الذُّهولَ إلى قُلوبِ شعوبٍ كثيرينَ حينَ أُذيعُ خبرَ هلاكِكَ‌ في الأمَمِ حتّى في بُلدانٍ لا تعرِفُها. 10 وأجعَلُ الرُّعبَ يستولي على شُعوبٍ كثيرينَ، ويرتعدُ علَيكَ مُلوكُهُم حينَ أشهَرُ سيفي أمامَهُم، ويرتجفُ كُلُّ واحدٍ مِنهُم على الدَّوامِ في يومِ سُقوطِكَ.
11 وقالَ السَّيِّدُ الرّبُّ: «سيفُ ملِكِ بابلَ يَحلُّ بكَ، 12 فأُسقِطُ شعبَكَ بسيوفِ جبابرةٍ منَ الأمَمِ القُساةِ، فيُدمِّرونَ كبرياءَ مِصْرَ ويُهلِكونَ جيشَهُ كُلَّهُ. 13 وأُبـيدُ جميعَ بَهائِمِها عَنِ المياهِ الغزيرةِ فلا تُكدِّرُها قدَمُ بشَرٍ مِنْ بَعدُ ولا تُعكِّرُها أظلافُ البَهائمِ. 14 وفي ذلِكَ الحينِ أجعَلُ مياهَ مِصْرَ صافيةً وأنهارَها تجري كالزَّيتِ، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ. 15 وعِندَما أجعَلُ أرضَ مِصْرَ خَرِبةً خاليةً مِنْ كُلِّ ما فيها، وأضرِبُ جميعَ سُكَّانِها، يَعلمونَ أنِّي أنا هوَ الرّبُّ. 16 هذا رِثاءٌ تُنشِدهُ نِساءُ الأمَمِ كُلِّها على مِصْرَ وجيشِها، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ».
17 وفي الخامسَ عشَرَ مِن الشَّهرِ الثَّاني عشَرَ‌ مِنَ السَّنةِ الثَّانيةَ عشْرةَ بَعدَ السَّبْـيِ قالَ ليَ الرّبُّ: 18 «يا ا‏بنَ البشَرِ، وَلوِلْ على شعبِ مِصْرَ وأهبِطْهُ هوَ وسائرُ الأُمَمِ العظيمةِ إلى الأرضِ السُّفلى معَ الهابطينَ في الهاويةِ. 19 قُلْ للمِصْريِّينَ: أتفوقونَ أحدا في الحُسنِ الآنَ؟ إِنزِلوا وا‏ضطَّجِعوا معَ الّذينَ لا مَجدَ لهُم. 20 أنتُم تسقطونَ بَينَ القتلى بالسَّيفِ، والسَّيفُ مَسلولٌ لقتلِكُم جميعا. 21 أقوياءُ الجبابِرةِ والّذينَ حاربوا مَعكُم يُرحِّبونَ بكُم في القُبورِ.
22 «هُناكَ أشُّورُ‌ وجميعُ جنودِها مِنْ حَولِها في قُبورِهِم. كُلُّهُم قتلى سقطوا بالسَّيفِ، 23 وقُبورُهُم في أسفلِ الهاويةِ حَولَ ملِكِهِم. كُلُّهُم قتلى سقطوا بالسَّيفِ بَعدَ أنْ ألقَوا الرُّعبَ في أرضِ الأحياءِ‌.
24 «هُناكَ عيلامُ‌ وكُلُّ جنودِها حَولَ قبرِها. كُلُّهُم قتلى سقطوا بالسَّيفِ وهبطوا بلا مَجدٍ إلى الأرضِ السُّفلى. ألقَوا الرُّعبَ في أرضِ الأحياءِ ثُمَّ حملوا عارَهُم معَ الهابطينَ في الهاويةِ. 25 في وسَطِ القتلى ا‏ضطَّجعَ ملِكُ عيلامَ وقبورُ جندِهِ حَولَ قبرِهِ. جميعُهُم بلا مَجدٍ قُتِلوا بالسَّيفِ لأنَّهُم ألقَوا رُعبَهُم في أرضِ الأحياءِ، ثُمَّ حملوا عارَهُم معَ الهابطينَ في الهاويةِ وجُعِلوا بَينَ القتلى‌.
26 «وهُناكَ ماشكُ وتوبالُ‌ تُحيطُ بهِما قبورُ جنودِهما. كُلُّهُم مقتولونَ بلا مَجدٍ بالسَّيفِ لأنَّهُم ألقَوا رُعبَهُم في أرضِ الأحياءِ. 27 لا يضطَّجعونَ معَ الجبابِرةِ القُدماءِ‌ الّذينَ سقطوا وهبطوا بلا مَجدٍ إلى القُبورِ معَ أسلحتِهِم وجعَلوا سيوفَهُم تَحتَ رؤوسِهِم وتروسَهُم‌ على عِظامِهِم، وهُمُ الّذينَ ألقَوا الرُّعبَ في أرضِ الأحياءِ، 28 بل يتحطَّمونَ بَينَ الّذينَ لا مَجدَ لهُم ويضطَّجعونَ معَ القتلى بالسَّيفِ.
29 «وهُناكَ أدومُ‌، مُلوكُها وكُلُّ رؤسائِها والّذينَ جُعِلوا معَ جبابِرتِهِم بَينَ القتلى بالسَّيفِ. فيضطَّجعونَ بلا مَجدٍ معَ الهابطينَ في الهاويةِ.
30 «وهُناكَ أُمراءُ الشِّمالِ كُلُّهُم وجميعُ الصَّيدونيِّينَ‌ الّذينَ هبطوا معَ القتلى. كانوا جبابِرةً مُرعِبـين فحلَّ بهِمِ الخِزيُ واضطَّجعوا بلا مَجدٍ معَ القتلى بالسَّيفِ، وحملوا عارَهُم معَ الهابطينَ في الهاويةِ.
31 وقالَ السَّيِّدُ الرّبُّ: «ويراهُم فِرعَونُ جميعا فيتعزَّى هوَ وجيوشُهُ الّذينَ قُتِلوا بالسَّيفِ، 32 فبَعدَ أنْ ألقى رُعبَهُ في أرضِ الأحياءِ رقدَ هوَ وجيوشُهُ بلا مَجدٍ معَ القتلى بالسَّيفِ، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ».