Anania ndi Sapira be
1 Oko mano aza orivoya ävuruna Anania, nda ndi toko ndaro Sapira be gyeyi ŋga azaka ànyaro te. 2 Oko tadriole toko ndaro be si nda ta telesi parata na rote andivo ndaro ri ago 'ba anjokona te lazo'bai kandra. 3 Petero atate ndäri ekye “Anania, mi'ba Satani gwo mi urune ago mi o'bane kowe ogane Tori Alokado ri telesi parata se nyusube ŋga ogyesi ro etana si etaya? 4 Teinye miri ŋga ogyeako anya ṛo orivoya miro ago ogyena vosi parata na ro orivoya miro. Mi'de gwo tausune ta nonye ono oyene inye etaya? Miga kowe ono kote lidri ri oko Lu ri!” 5 Dori Anania keri ta ono te oko, nda 'dete vuru ago drate; ago 'dicini se keri ta ono be a'dote turituri ro. 6 Agoanjii eciyite, vuyi lomvo ndaro te, ŋgyiyi nda te tesi, ago seyi nda te.
7 Oso saa nätu vosi ronye oko toko ndaro ni tase ka'dobe ana ko, ago ecite. 8 Petero eji anya te ekye: “Nyiti ta märi, ono gindi ni ŋgase mi ndi ago miro be nyusube ŋga amiro ogyena si owo ya?”
Anya zatadrina te ekye: “Owo, otina ndi ni wo.”
9 Ago Petero atate anya ri ekye: “Mi ndi ago miro be mira tate Tori Opi ro tana ojone etaya? Lidri se koseyi ago miro be yauono te orivoya käläsi kala, ago ànya uŋgyinayi mi kpa 'da tesi!” 10 Dori anya 'dete vuru nda pa ago drate. Ago agoanjii eciyite ago ndreyi anya drate, ago ànya ŋgyiyi anya te tesi ago seyi anya te ago anyaro lomvo. 11 Känisa cini ndi ànya se cini keriyi ta ono be a'dote turituri ro.
Talaro ro ndi Rubä be
12 Lazo'bai yeyi talaro ro amba ndi rubä be te lidri lako. Taoma'bai cini otoyikalate troalo Ndiṛi Solomo roya. 13 'Dise tesi si lekote rudro'bene ànya yibe, lidri kufa ta ànyaro gica amba owo. 14 Oko lidri amba du ecite gboko ya, lowa mànoagoro ndi 'ditoko be se mayitate Opi ya. 15 Ago tase lazo'bai kugu oyena be ana si, äŋgyi lidri adravoro te tesi litiŋwà drisi ago a'bete kitapara ndi birisi be drisi tana lindri Petero ro ko'de robe rukä ànyaro dri ondro nda kate ugu lävu nasi owo. 16 Ago lidri lowaro ikyite ni 'ba'desii gbikyi Yerusalema lomvosi yasi, eziyi ànya se adravoro kode tori undiro be ànya ya kai te; ago ede ànya cini te.
Eza Lazo'bai te
17 'Dooko Kohani Fopara ndi azii cini ndaro be, gbokoi Sadukei robe, a'doyite yaoko be amba lazo'bai lomvo. 18 Ànya ruyi lazo'bai te ago 'bayi ànya te kamba ya. 19 Oko ŋgäkyi gi ana si malaika Opi ro pi dereŋwa kamba rote, lofo lazo'bai te tesi, ago atate ànyari ekye: 20 “Nyòyi, ago nyèdre Yekalu ya, ago nyìti adri to'di ono tana lidri cini ri.” 21 Lazo'bai royitate, ago 'buzevoosivoya oko ànya ciyite Yekalu ya ago etoyi ŋgaemba te.
Kohani Fopara ndi azii ndaro be ziyi 'di'desii cini Yudai rote voaloya taäyine troalo; 'dooko ànya zoyi lazo te kamba ya lazo'bai ezine ànya kandra. 22 Oko ondro ànya se azobe ana kesayite oko, ànya usuyi lazo'bai kote kamba ya, ago ànya goyite taäyi'bai re ago itiyi tana te ekye: 23 “Ondro màsate zo kamba roya oko, mùsute asete anda ndi ago vookwa'bai cini ka vookwa dereŋwa kalasi; oko ondro mä̀pi dereŋwa te oko, mùsu 'diaza kote kigye!” 24 Ondro kohanii 'desi ndi dri'bai 'desi yekalu okwa robe keriyi tana te oko, ànya laroyite tase ka'dobe lazo'bai ri ta. 25 'Dooko 'diaza ecite ago atate ànyari ekye: “Nyeri! Lidri se mì'babe kamba ya kai orivoya Yekalu ya kayi ugu lidri emba.” 26 'Dooko dri'ba oyite lidri ndaro be ago eziyi lazo'bai te kovole. Oko ànya yeyi kote mbarasi, tana ànya orivoya turiro ukyi lidri ovo ànya 'da kuni si.
27 Ànya lociyi lazo'bai te, edreyi ànya te taäyi'bai kandra, ago Kohani Fopara eji ànya te ekye: 28 “Mozo tate ämiri ko ŋgaembane ävuru mano ono roya, oko mìndre tase mìyebe ono! Nyàlari ta ŋgaembaro amiro te cini Yerusalema yasi, ago mile ama o'bane nda ufu'ba ro!”
29 Petero ndi lazo'bai azaka be zayitadrite ekye: “Beṛo ämäri Lu orone, ko lidri. 30 Lu zutui amaro ro eŋga Yesu teni avo yasi, se mìfu nda be nda oto si taka dri ana. 31 Lu eŋga nda te drígwo ndaro yasi Dri'ba ro ago Opa'ba ro, kandrakado ozoza lidri Yisaraele ro ri drietane ago ànya e'beza ta takozi ànyaro rota. 32 Ama orivoya tazevoedre'bai ŋgase kwoi ro, ama ndi Tori Alokado be, se ŋgapäṛi Lu ro yi ànya se kabe nda oro ri.”
33 Ondro gboko taäyi'bai ro keriyi ta ono te oko, ànya a'doyite kyilaro ndra ago ànya leyite lazo'bai ufune. 34 Oko alo ànyaro, Parusi yi äzite Gamaliele, se orivoya miemba'ba Ota ro ago lidri cini rote ndra, edrete kurusi Taäyi'bai lako. Nda ozo tate lazo'bai lofone fere tesi, 35 ago 'dooko nda atate Taäyi'bai ri ekye: “Yisaraele'bai azi, mì'ba mi amiro komba tase nyàbe oyene lidri se kwoi ri ta. 36 Miyi tase Teuda kaka'da yibe tuse kyeno ana si ana, 'bayite a'done 'di'desi aza ro, ago lidri oso kama su ronye dro'berute nda be, oko äfu nda te, ago oso'bai nda vo pererute, ago taoye ndaro drate kpeye. 37 Ono vosi, Yuda Galilaya'ba ka'da yite tu 'dioti rosi, nda ese lidri te nda vo, oko äfu nda kpate, ago oso'bai cini nda vo pererute. 38 Ago ka'do inye ta ono ta, mata ämiri mìye ta aza ko lidri kwoi ri. Nyè'be ànya iṛe! Ondro ta gi ànya korabe ago koyeyibe ono ka'dote ni lidri ro, okyene 'da, 39 oko ondro kikyite ni Lu resi, mìnina ko ànya opene ṛe. Nyùsuna andivo amiro ugu kyila oyevoya Lu be!”
Taäyi'bai soyite tazevoedre Gamaliele ro vo. 40 Ànya ziyi lazo'bai te ecine, ago 'biyi ànya te ago tayi ànya te ko taopene alona ävuru Yesu roya; ago ànya onjiyi ànya te dritai ro, 41 Ago lazo'bai kayite vo taäyiro e'be oko, a'doyite yai'dwesi, tana Lu ti ànya te takado'bai ro rueza driupi ro uŋgyine ta Yesu rota. 42 Ago ondoalo Yekalu ya ago 'ba lidri ro yasi ànya riyite 'du ŋgaemba ago peyi Lazokado te ta Yesu Mesiya rota.
حنانيا وسفيرة
1 ولكِنّ رَجُلاً اَسمُهُ حَنانِـيّا باعَ مُلكًا لَه بِمُوافَقَةِ اَمرَأَتِهِ سَفيرةَ، 2 فاَحتَفَظَ بِقِسمٍ مِنَ الثّمنِ بِعلْمٍ مِنها، وجاءَ بالقِسمِ الآخَرِ وألقاهُ عِندَ أقدامِ الرُسُلِ. 3 فقالَ لَه بُطرُسُ: «يا حَنانِـيّا، لماذا اَستَولى الشّيطانُ على قَلبِكَ فكَذِبتَ على الرّوحِ القُدُسِ واَحْتَفَظْتَ بِقِسْمٍ مِنْ ثَمَنِ الحقلِ؟ 4 أما كانَ الحقلُ كُلّهُ يَبقى لكَ لَو أبْقَيتَهُ؟ ولمّا بِعتَهُ، أما كانَ لَكَ أنْ تَحتَفِظَ بثَمَنِهِ؟ فكيفَ نَوَيتَ في قَلبِكَ هذا العمَلَ؟ أنتَ كَذبتَ على اللهِ، لا على النّاسِ». 5 فلمّا سمِعَ حَنانيّا هذا الكلامَ وقَعَ مَيتًا، فمَلأ الخوفُ جميعَ الذينَ سَمِعوا بذلِكَ. 6 وقامَ بَعضُ الشّبّانِ، فكَفّنوهُ وحَمَلوهُ إلى الخارجِ ودَفَنوهُ.
7 وبَعدَ نَحوِ ثلاثِ ساعاتٍ، دخَلَتِ اَمرَأتُهُ وهيَ لا تَعرِفُ ما جَرى. 8 فسألَها بُطرُسُ: «قولي لي: أبِهَذا الثّمنِ بِعتُما الحَقلَ؟» أجابَت: «نعم، بِهذا الثّمنِ!» 9 فقالَ لها بُطرُسُ: «لماذا اَتّفَقتُما على تَجرِبَةِ رُوحِ الرّبّ؟ هذِهِ أقدامُ الذينَ دَفَنُوا زَوجَكِ على البابِ، وسيَحمِلُونَكِ أنتِ أيضًا!» 10 فوَقَعَت في الحالِ عِندَ قَدَمي بُطرُسَ وماتَت. فدخَلَ الشّبّانُ ووجَدُوها مَيتَةً، فحمَلُوها ودَفَــنُوها بِجانِبِ زَوجِها. 11 فاَستَولى خوفٌ شديدٌ على الكَنيسةِ كُلّها وعلى جميعِ الذينَ عَرَفوا هذِهِ الأخبارَ.
عجائب وآيات
12 وجَرى على أيدي الرّسُلِ بَينَ الشّعبِ كثيرٌ مِنَ العَجائِبِ والآياتِ، وكانوا يَجتمِعونَ بِقَلبٍ واحدٍ في رِواقِ سُليمانَ. 13 وما تجاسَرَ أحدٌ أنْ يُخالِطَهُم، بل كانَ الشّعبُ يُعَظّمُهُم. 14 وتكاثَرَ عدَدُ المُؤمِنينَ بالرّبّ مِنَ الرّجالِ والنّساءِ، 15 حتى إنّهُم كانوا يَحمِلونَ مَرضاهُم إلى الشّوارعِ ويَضعونَهُم على الأسِرّةِ والفُرُشِ، حتى إذا مَرّ بُطرُسُ يقَعُ ولَو ظِلّهُ على أحدٍ مِنهُم. 16 وكانَت جُموعُ النّاسِ تَجيءُ إلى أورُشليمَ مِنَ المُدُنِ المُجاوِرَةِ تَحمِلُ المَرضى والذينَ فيهِم أرواحٌ نَجِسَةٌ، فيُشفَونَ كُلّهُم.
إضطهاد الرسل
17 واَشتَدّت نَقمَةُ رَئيسِ الكَهنَةِ وأتباعِهِ مِنْ شِيعَةِ الصَدّوقِـيّينَ، 18 فأمسكوا الرّسُلَ وألقَوهُم في السّجنِ العامِ. 19 ولكنّ مَلاكَ الرّبّ فتَحَ أبوابَ السّجنِ في الليلِ وأخرَجَ الرّسُلَ وقالَ لهُم: 20 «اَذهَبوا إلى الهَيكَلِ وبَشّروا الشّعبَ بِتعاليمِ الحياةِ الجديدةِ». 21 فسَمِعوا لَه ودَخَلوا الهَيكَلَ عِندَ الفَجرِ وأخذوا يُعَلّمونَ.
فجاءَ رَئيسُ الكَهنَةِ وأتباعُهُ وجَمَعوا المَجلِسَ وشُيوخَ الشّعبِ وأمَروا بإحضارِ الرّسُلِ مِنَ السّجنِ. 22 فذهَبَ الحرَسُ إلى السّجنِ فما وجَدوهُم هُناكَ، فرَجَعُوا إلى المجلِسِ 23 وقالوا: «وجَدْنا السّجنَ مُغلَقًا جيّدًا والحرَسَ واقِفينَ على الأبوابِ، فلمّا فَتحْناهُ ما وجَدْنا فيهِ أحدًا». 24 فَحارَ قائِدُ حرَسِ الهَيكَلِ ورُؤساءُ الكَهنَةِ عِندَما سَمِعوا هذا الكلامَ وتَساءَلوا: كَيفَ جَرى هذا؟ 25 فدخَلَ علَيهِم رَجُلٌ وقالَ لهُم: «ها هُمُ الرّجالُ الذينَ ألقَيتُموهُم في السّجنِ يُعَلّمونَ الشّعبَ في الهَيكَلِ!» 26 فذهَبَ قائِدُ الحرَسِ معَ رِجالِهِ وجاؤُوا بالرّسُلِ مِنْ غَيرِ عُنفٍ، لأنّهُم خافوا أنْ يَرجُمَهُمُ الشّعبُ.
27 فلمّا أدخَلوا الرّسُلَ إلى المَجلِسِ، قالَ لهُم رَئيسُ الكَهنَةِ: 28 «أمَرناكُم بِشِدّةٍ أنْ لا تُعَلّموا بِهذا الاسمِ، فمَلأْتُم أورُشليمَ بِتعاليمِكم، وتُريدونَ أنْ تُلقُوا المَسؤولِـيّةَ علَينا في دمِ هذا الرّجُلِ». 29 فأجابَهُم بُطرُسُ والرّسُلُ: «يَجِبُ في أنْ نُطيعَ اللهَ لا النّاسَ. 30 إلهُ آبائِنا أقامَ يَسوعَ الذي عَلّقتُموهُ على خَشَبةٍ وقَتَلْتُموهُ. 31 فهوَ الذي رَفَعَهُ اللهُ بِـيمينِهِ وجَعلَهُ رَئيسًا ومُخلّصًا ليَمنَحَ شَعبَ إِسرائيلَ التّوبَةَ وغُفرانَ الخطايا، 32 ونَحنُ شُهودٌ على هذا كُلّهِ. وكذلِكَ يَشهَدُ الرّوحُ القُدُسُ الذي وهَبَهُ اللهُ للذينَ يُطيعونَهُ».
33 فلمّا سَمِعَ أعضاءُ المجلِسِ هذا الكلامَ، غَضِبوا كثيرًا وعَزَموا على قَتْلِهِم. 34 ولكنّ واحدًا مِنهُم اَسمُهُ غَمالائِيلُ، وهوَ فَرّيسيّ مِنْ مُعَلّمي الشّريعَةِ، يَحتَرِمُهُ الشّعبُ كُلّهُ، أمَرَ بإخراجِ النّاسِ قليلاً، 35 ثُمّ قالَ لأعضاءِ المَجلِسِ: «يا بَني إِسرائيلَ، إيّاكُم وما أنتُم عازِمونَ أنْ تَفعَلوا بِهؤلاءِ الرّجالِ. 36 قامَ ثُوداسُ قَبلَ هذِهِ الأيّامِ، واَدّعى أنّهُ رَجُلٌ عظيمٌ، فتَبِعَهُ نحوَ أربعمِئةِ رَجُلٍ. ولكنّهُ قُتِلَ وتَفرّقَ جميعُ أتباعِهِ وزالَ أثَرُهُم. 37 ثُمّ قامَ يَهوذا الجَليليّ في زمنِ الإحصاءِ، فجَرّ وراءَهُ جماعَةً مِنَ النّاسِ، فهَلَكَ أيضًا وتَشتّتَ جميعُ الذينَ أطاعُوهُ. 38 والآنَ أقولُ لكُم: أُترُكوا هَؤلاءِ الرّجالَ وشأنَهُم ولا تَهْتَمّوا بِهِم، لأنّ ما يُبشّرونَ بِه أو ما يُعَلّمونَهُ يَزولُ إذا كانَ مِنْ عِندِ البشَرِ. 39 أمّا إذا كانَ مِنْ عِندِ اللهِ، فلا يُمكِنُكُم أنْ تُزيلوهُ لِئَلاّ تَصيروا أعداءَ اللهِ».
40 فوافَقَهُ جميعُ أعضاءِ المَجلِسِ على رأيِهِ ودَعَوا الرّسُلَ، فجَلَدُوهُم وأمَروهُم أنْ لا يتكَلّموا باَسمِ يَسوعَ، ثُمّ أطلَقوهُم.
41 فخرَجَ الرّسُلُ مِنَ المجلِسِ فَرِحينَ، لأنّ اللهَ وجَدَهُم أهلاً لِقَبولِ الإِهانَةِ مِنْ أجلِ اَسمِ يَسوعَ. 42 وكانوا يُعَلّمونَ كُلّ يومٍ في الهَيكَلِ وفي البُيوتِ ويُبشّرونَ بأنّ يَسوعَ هوَ المسيحُ.