Paulo ka Andivo Ndaro Gagana Ata si Aguripa Kandra
1 Aguripa atate Paulo ri ekye: “Ozotate miri ta itine ta modo miro rota.” Paulo kanda drí andivo ndaro rote ago ititate andivo ndaro ta nonye ekye:
2 “'Bädri'ba Aguripa! Mandrebe andivo maro te kandrakado be tu ondro ono si ma ta maro itina andivo maro ta mikandra ṛo ni tase cini Yudai kicuyi mabe sina yasi. 3 Ndrana mini la'bi Yudai ro tana ṛote kado ndi kaladiṛi be. Ka'do inye meji mi ta maro erine yaiŋgyi si.
4 “Yudai cini niyi ori se maribe agoanji si tana te. Ànya niyi ori se maro maribe tana te cini, käti 'bädri modo maro roya ago 'dooko Yerusalema ya. 5 Ànya niyi ṛote ondoalo, ondro ànya koleyi ndi tazevona edrene, etovona ṛoni ori käti maro se ma'dobe alo aza gboko oye'ba ndra mätu amaro ro, Parusii ro. 6 Ago yauono medre noŋwa vure maro opene ta mio'ba se mabe sina tase Lu ko'babe zutui amaro ri rota. 7 Ṛo ni ŋgase modona 'bakalai 'butealo foritu amaro ro mio'ba be a'done sina ro, se ànya kayibe ugu Lu mätu kitu si ago kpa ŋgäkyi si tana ro owo. Ago ta mio'ba ono rota, mise fopara ono, anjioko Yudai kayi ugu ma kicube ono tana ro! 8 Ami se noŋwa ono nyusu gwo rritiro taomane tase Lu kabe avo lofo ono ya etaya?
9 “Ma andivo musutate anjioko beṛo märi ŋga cini se mänibe oyene ävuru Yesu Nazareta ro lomvo oyene. 10 Ono ni tase mayete Yerusalema ya owo. Märu drikaca teni kohanii 'desi rigyesi ago mavo lidri amba Lu rote kamba ya; ago ondro ape vure ànyaro te ufune oko, ma alo aza se koletadri odra ànyaro robe owo. 11 Tuna amba meza ànya te zoitaeriro yasi ago mojote ànya o'bane taoma ànyaro kalana ogane. Ma'dote kyilaro ànya yibe ago moyite 'bakici atra ro yasi ànya ezane.
Paulo ka drieta ndaro tana iti
(Losi Lazo'bai ro 9:1-19Losi 22:6-16)
12 “Ta ono ta moyite Damaseka ya drikaca be ndi ota be ni kohanii 'desi resi. 13 Mise fopara ono, te oso kitudiri ronye liti se kabe oyi Damaseka ya dri oko, mandre ŋgaeyi läguläguro ndrani kitu drisi te, kikyi ni vokuru yasi ago eyivote gbikyi ma lomvosi ndi lidri se kayi ugu ababe mabe ana yibe. 14 Ama cini mà'dete vuru, ago meri ata te ka ata märi kala Ebere si ekye: ‘Saulo, Saulo! Nya ma eza etaya? Nya andivo miro oye koziro migo nya ugu mi lo'be, oso 'daŋgo kabe andivo iro lo'be dofo kuzupi anyaro ro lomvo ronye.’ 15 Meji tate makye: ‘Mi a'di owo ya Opi?’ Ago Opi zatadri maro te ekye: ‘Ma orivoya Yesu, se nyabe ezana ono owo. 16 Oko miŋga kuru nyedre pa miro dri, maka'darute miri mi o'bane ruindu'ba ro märi. Miri tase mindrebe ta maro ta tu ono si ono tana itine azii ri ndi tase maka'dana 'da miri mileya be. 17 Mapana mi 'da ni lidri Yisaraele ro rigyesi ndi Atrai se mabe mi ozo ànyare be. 18 Miri mi ànyaro upine ago mi ànyaro ezane ni vouni yasi ŋgaeyi re ago ni mbara Satani ro yasi Lu re, ago taoma ànyaro maya si e'bene ànya 'da takozii ànyaro ta ago usunayi vo ànyaro 'da lidri onjionji Lu ro lako.’
Paulo ka ta Losi Ndaro ro Tana Itina
19 “Ndi inye, 'Bädri'ba Aguripa mari kote rulofo ni vo'buyakuru yasi ono tana oroako. 20 Mape tate käti Damaseka ndi Yerusalema be ya ago Yudai cini ya ago kpa Atrai lako, anjioko beṛo ànyari drietane ni takozi ànyaro yasi ago egone Lu re ago ŋgase ka'dana 'da ànya etadrite 'do oyene ayani. 21 Ta ono ta Yudai ruyi ma te 'dooko ma te orivoya Yekalu ya, ago ànya ojoyite ma ufune. 22 Lu ezi ma opa te le tu gi ono ya, ago medre mikandra noŋwa ugu tazevo maro edrene 'dicini ri, 'di giṛiŋwa ndi 'di 'desi be ri. Tase mabe atana ono orivoya kpa ni ŋgase nebii ndi Musa be katayi tana be ka oyebe ugu a'done owo; 23 ekye beṛo Mesiya ri ruezane ago ṛo ni 'dise käti efone ni avo yasi owo, ta ŋgaeyi ŋgaoparo ro tana ayozana sina Yudai ri ndi Atrai be.”
24 Ago Paulo kata tate andivo ndaro ta nonye oko, Feseto trete nda dri ekye: “Mi ŋgäbä yi, Paulo! Tauni amba miro ka ugu mi o'bani ŋgäbä ro!”
25 Paulo zatadrite ekye: “Ma i'do ŋgäbä ro, mi se fopara ono, ma ugu lazo se ŋgye tana opena. 26 'Bädri'ba Aguripa! Mänina ndi atane miri teinye turiako, tana mini tase cini kwoi te, mänite endaro mini tavo ànyaro te cini, tana tase ono a'do kote da'doda'doro cuku ya, 27 'Bädri'ba Aguripa mima ndi ta nebii ro ya ya? Mänibe mima ndi!”
28 Aguripa atate Paulo ri ekye: “Nyusu miro be tu gi fereŋwa ono si mi'bana ma ndi Kristo'ba roya?”
29 Paulo zatadrite ekye: “Tu fereŋwa ya kode tu amba vosi, mätu maro Lu ri orivoya mi ta ndi vona se cini kayi ta maro erina tu ono si ono ka'do robe ma ronye, e'bena gialo nyori se kwoi ayani!”
30 'Dooko 'bädri'ba, wari'ba, Berenisa be ndi azii cini be ŋgayite kuru, 31 ago ugu oyivoya ni nasi vosi ànya atayite iyivoya ekye: “Mano ono ye ŋga aza kote nda ufune tana ro kode o'baza kamba ya.” 32 Ago Aguripa atate Feseto ri ekye: “Mano ono änina ndi onjine aba nda keji ta ko 'Bädri'ba ondrene owo.”
1 فقالَ أغريبّاسُ لِبولُسَ: «نأذنُ لكَ أنْ تُدافِـعَ عَنْ نَفسِكَ». فأشارَ بولُسُ بِـيَدِهِ وقالَ في دِفاعِهِ: 2 «أيّها المَلِكُ أغريبّاسُ! يَسُرّني أنْ أُدافِـعَ عَنْ نَفسي اليومَ لدَيكَ، وأرُدّ على كلّ ما يَتّهِمُني بِه اليَهودُ، 3 خُصوصًا إنّكَ مُطّلِـعٌ كُلّ الاطّلاعِ على تَقاليدِ اليَهودِ ومُجادَلاتِهِم. فأرجو أنْ يتّسِعَ صدرُكَ لِكَلامي.
4 يَعرِفُ جميعُ اليَهودِ ما كانَت علَيهِ سِيرتي مِنْ أيّامِ صِغَري، وكيفَ نَشأتُ وعِشتُ بَينَ شَعبـي في أُورُشليمَ. 5 فهُم يَعرِفوني مِنْ عَهدٍ بَعيدٍ، ولو أرادوا لشَهِدوا أنّي اَتّبَعتُ أكثرَ المذاهبِ في ديانتِنا تَشدّدًا، فعِشْتُ فَرّيسيّا. 6 وأنا الآنَ أُحاكَمُ لأنّي أرجو ما وعَدَ اللهُ بِه آباءَنا، 7 وما ترجو عشائِرُ بَني إِسرائيلَ الاثنتا عشْرَةَ تَحقيقَهُ، عابِدينَ اللهَ ليلَ نهارَ. بِهذا الرّجاءِ، أيّها المَلِكُ، يَتّهِمُني اليَهودُ. 8 فلِماذا لا تُصدّقونَ أنّ اللهَ يُقيمُ الأمواتَ؟
9 أمّا أنا، فكُنتُ أعتَقِدُ أنّهُ يَجِبُ أنْ أُقاوِمَ اَسمَ يَسوعَ النّاصِريّ بِكُلّ جَهدي. 10 وهذا ما فَعَلتُ في أُورُشليمَ، فسَجَنتُ بِتَفويضٍ مِنْ رُؤساءِ الكَهنَةِ عَددًا كبـيرًا مِنَ القدّيسينَ، ولمّا كانوا يُقتَلونَ كُنتُ مُوافقًا على قَتْلِهِم. 11 وكثيرًا ما عَذّبتُهُم في كُلّ مَجمَعٍ لأُجبِرَهُم على إنكارِ إيمانِهِم. واَشتَدّت نَقمتي علَيهِم حتى أخَذتُ أطارِدُهُم في المُدُنِ التي في خارجِ اليهوديّةِ. 12 فسافَرْتُ إلى دِمشقَ وبِـيدي سُلطةٌ وتَفويضٌ مِنْ رُؤساءِ الكَهنَةِ. 13 وفي الطّريقِ عِندَ الظّهرِ، رأيتُ أيّها المَلِكُ نُورًا مِنَ السّماءِ أبهى مِنْ شُعاعِ الشّمسِ يَسطَعُ حَولي وحَولَ المُسافِرينَ مَعي. 14 فوقَعْنا كُلّنا إلى الأرضِ، وسَمِعْتُ صَوتًا يَقولُ لي بالعبرِيّةِ: شاولُ! شاولُ! لِماذا تَضطهِدُني؟ صَعبٌ علَيكَ أنْ تُقاوِمَني. 15 فقُلتُ: مَنْ أنتَ يا ربّ؟ قالَ الرّبّ: أنا يَسوعُ الذي تَضطهِدُهُ أنتَ. 16 قُمْ وقِفْ على قَدَمَيكَ لأنّي ظَهرَتُ لكَ لأجعَلَ مِنكَ خادِمًا لي وشاهِدًا على هذِهِ الرُؤيا التي رأيتَني فيها، وعلى غَيرِها مِنَ الرُؤى التي سأَظهرُ فيها لكَ. 17 سأُنقِذُكَ مِنْ شَعبِ إِسرائيلَ ومِنْ سائِرِ الشّعوبِ التي سأُرسِلُك إلَيهِم 18 لِتفتَحَ عُيونَهُم فيَرجِعوا مِنَ الظّلامِ إلى النّورِ، ومِنْ سُلطانِ الشّيطانِ إلى اللهِ، فينالوا بإيمانِهِم بـي غُفرانَ خطاياهُم وميراثًا معَ القدّيسينَ.
19 ومِنْ تِلكَ السّاعةِ، أيّها المَلِكُ أغريبّاسُ، ما عَصَيتُ الرُؤيا السّماوِيّةَ، 20 فبشّرْتُ أهلَ دِمشقَ أوّلاً، ثُمّ أهلَ أُورُشليمَ وبِلادَ اليَهوديّةِ كُلّها، ثُمّ سائِرَ الأُممِ، داعيًا إلى التّوبَةِ والرّجوعِ إلى اللهِ، والقِـيامِ بأعمالٍ تَدُلّ على التّوبَةِ. 21 ولِهذا قــبَضَ علي اليَهودُ وأنا في الهَيكَلِ، وحاوَلوا قَتلي، 22 ولكِنّ اللهَ أعانني إلى هذا اليومِ، لأشهَدَ لَه عِندَ الصّغيرِ والكبـيرِ، ولا أقولُ إلاّ ما أنبأَ بِه موسى والأنبـياءُ، 23 مِنْ أنّ المَسيحَ يتألّمُ ويكونُ أوّلَ مَنْ يَقومُ مِنْ بَينِ الأمواتِ ويُبشّرُ اليَهودَ وسائِرَ الشّعوبِ بِنُورِ الخلاصِ».
24 وبَينَما بولُسُ يُدافِـعُ عَنْ نَفسِهِ بِهذا الكلامِ، صاحَ فَسْتوسُ بأعلى صوتِهِ: «أنتَ مَجنونٌ، يا بولُسُ! سَعَةُ عِلمِكَ أفقَدَتْكَ عَقلَكَ!» 25 فأجابَهُ بولُسُ: «كيفَ أكونُ مَجنونًا، يا صاحِبَ العِزّةِ فَسْتوسُ، وأنا أنطِق بِالحقّ والصّوابِ؟ 26 فالمَلِكُ الذي أخاطِبُهُ الآنَ بِكُلّ صَراحَةٍ يَعرِفُ هذِهِ الأُمورَ، وأعتَقِدُ أنّهُ لا يَخفى علَيهِ شيءٌ مِنها، لأنّها ما حدَثَت في زاوِيةٍ خَفِـيّةٍ. 27 أتُؤمِنُ بالأنبـياءِ، أيّها المَلِكُ أغريبّاسُ؟ أنا أعلَمُ أنّكَ تُؤمِنُ بِهِم».
28 فقالَ أغريبّاسُ لِبولُسَ: «أبِقليلٍ مِنَ الوقتِ تُريدُ أنْ تَجعلَ منّي مَسيحيّا؟» 29 فأجابَهُ بولُسُ: «إنْ بالقليلِ أو بالكثيرِ، فَرَجائي مِنَ اللهِ لكَ ولجَميعِ الذينَ يَسمَعوني اليومَ أنْ يَصيروا إلى الحالِ التي أنا علَيها، ما عَدا هذِهِ القُيودَ».
30 فنهَضَ المَلِكُ والحاكِمُ وبَرنيكَةُ والجالِسونَ مَعهُم، 31 فقالَ بَعضُهُم لِبَعضٍ وهُم مُنصَرِفونَ: «ما عَمِلَ هذا الرّجُلُ شَيئًا يَستَوجِبُ بِه الموتَ أوِ السّجنَ». 32 وقالَ أغريبّاسُ لِفَسْتوسَ: «كانَ يُمكِنُ إِخلاءُ سَبـيلِ هذا الرّجُلِ لولا أنّهُ رَفَعَ دَعواهُ إلى القَيصرِ».