Ikyi Tori Alokado ro
1 Ondro tu Penetikoseta ro kesate oko, vo taoma'bai cini ro otoyikalate troalo voaloya. 2 Ndriŋwa oko kporo ikyite ni vokuru yasi uwina laba oso oli mbara be kugu usi ronye, ago ga zo se ànya koriyibe kigye ana te twi. 3 'Dooko ànya kondreyi be ondrena laba oso ladra asi ro ronye se peredrite ago ikyi rite 'dicini alo alo lau ana dri. 4 Ànya cini a'dote twi Tori Alokado be ago etoyi ata te kala toto azaka si, oso Tori kozo mbara be ànyari atane ronye.
5 Yudai se koriyibe Yerusalema ya, lidri mätu'bai se ikyite ni 'bädri cini 'bädri ya yasi. 6 Ondro ànya keriyi kporo ono te oko, lowa amba otoyikalate, ànya cini te orivoya larolaro ro, tana ànya cini alo alo eriyi taoma'bai kayi ugu ata kala modo ndaro rosi. 7 Ànya a'doyite lä'bilä'biro ago larolaro ro ànya atayite ekye: “Ànya se ka ugu ata oso nonye kwoi ṛo ko Galilaya'bai ya? 8 Oko vo amaro cini, meri ànya te ugu atavoya kala modo amaro rosi ono, eŋwanye ya? 9 Ama orivoya ni Paretia, Media, ndi Elama be yasi; ni Mesopotamia, Yuda, ndi Kapadokia be yasi; ni Pondusi ndi Asia be yasi; 10 ni Ferugia ndi Pamefulia be yasi; ni Ezipeto ndi wari Libiya ro loto Kurene lomvo yasi. Rukä amaro ni Roma ya, 11 Yudai ndi riti atrai se tozarube Yudai ro be, ago rukä amaro ni Kurete ndi Arabia be yasi, caoko ama cini meri ànya te kayi ugu ata kala modo amaro rosi ta tase para Lu koyebe rota!” 12 A'doyite lä'bilä'biro ago wiriwiriro, ànya kayi ugu azi eji ekye: “Takaci ta ono ro e'di ya?”
13 Oko azakana guyi taoma'bai te ekye: “Lidri kwoi fuyi iyi te vino si!”
Taope Petero ro
14 'Dooko Petero edrete kuru lazo'bai azi se 'butealo foalo kai yibe, ago eto taope te ṛeṛe lowa ri ekye: “Yudai azi ago ami cini se nyàbe ori Yerusalema ya ono, nyeri ta maro ago mi'ba miti tase ono takacina te ämiri. 15 Lidri kwoi fu iyi ko wa si, oso mìmabe ronye, ono orivoya toto saa nina kyenoŋbo ro yi. 16 Oko, ono ni tase nebi Yoele kope tana be owo:
17 ‘Lu atate ekye, ono ni tase ma oyebe oyene tui äduro ya owo:
medena Tori maro 'da 'dicini dri.
Ŋgwàagoro amiro ndi ndiriŋwa be openayi lazo maro 'da oso nebii ronye;
agoanjii amiro ondrenayi rulofo 'da
ago tori ezina ta 'da agoàmbago amiro dri.
18 Owo, ndi inye tu gi kai si medana Tori maro 'da,
ruindu'bai maro àgoro ndi ndiriŋwa robe dri riti,
ago ànya openayi lazo maro 'da oso nebii ronye.
19 Mayena talaro ro 'da vokuru kurusi ya
ago mayena rubä 'da 'bädri vurusi ya.
Kari, asi, ndi äṛubäni kätu robe a'dona 'da;
20 Otozana kitu 'da ŋgätini ro
ago imba tozaruna 'da okaro oso kari ronye,
teinye tu 'desi ago liŋgyiekye Opi ro ri esa ako.
21 Ago 'dooko, nda se kabe Opi uzi ta ŋgaopa rota apana 'da.’
22 “Nyèri ata kwoi, Yisaraele'bai azi! Yesu Nazareta ro ni mano se drikaca mbara Lu ro ro ka'date ŋbelero ämiri talaro ro cini si ndi rubä be se Lu ye te ämiri nda si, ami andivo mìni ta ono te, tana a'dote noŋwa ami lako. 23 Oso taora modo ndaro ronye Lu ra ta ṛote nja anjioko ozo Yesu te ämiri, ago mìfu nda te mì'ba lidri takozi amba be otoyi nda te. 24 Oko Lu eŋga nda teni avo yasi, onji nda te dritai ro ni mbarana yasi, tana orivoya rritiro odra ri nda urune kamba'ba ro. 25 Tana Dawidi atate ta ndaro ta ekye:
‘Mandre Opi te ma mile tu cini si;
nda orivoya loto mare, ago ma'dona ko rritiro.
26 Ago ma te yai'dwe amba si,
ago ata maro te orivoya twi riyä amba be.
Ago ma, ma ca orivoya oŋgwaoŋgwaro,
marina 'da mio'ba ŋgye ya,
27 tana nye'bena ma ko 'bädri avo roya;
nye'bena ruindu'ba 'diri miro ko oŋgwane 'budri ya
28 Nyaka'da liti se kabe 'di ugu adri ya te märi,
ago a'do loto miro o'bana ma 'da twi riyä ro!’
29 “Ädrupii maro, beṛo märi atane ämiri ŋbelero ta zutu likuekye amaro 'Bädri'ba Dawidi rota. Nda drate ago asete, ago 'budri ndaro orivoya noŋwa ama be gile tu ono si ono. 30 Nda orivoya nebi yi, ago nda ni tao'baro Lu ro ndäri tana ṛote: Lu 'ba tao'ba te anjioko nda o'bana alo aza zelevoi Dawidi ro ro 'da 'bädri'ba ro, kpa oso Dawidi ronye. 31 Dawidi ndre tase Lu ka oyebe oyene mileya te, ago nda pe ta eforo Mesiya ro tana te se nda katabe ekye:
‘E'be nda kote 'bädri avo roya;
lomvo ndaro ŋgwa kote 'budri ya.’
32 Lu eŋga Yesu gi ono teni odra yasi, ago ama cini orivoya tazevoedre'bai taŋgye ono ro. 33 Eŋga nda te drígwo Lu Täpi ndaro roya, ago usu Tori Alokado teni nda resi, oso nda 'batabe ronye. Tase nyàbe ondrena ago nyàbe erina ono orivoya ŋgapäṛi ndaro se nda kedabe ämädri owo. 34 Tana Dawidi oyi kote vo'buyakuru ya oko nda atate ekye:
‘Opi atate Opi maro ri ekye:
Miri noŋwa drígwo maro ya
35 madale ma'bana kyila'baazii miro lutu kotopa pa otoro ro pa miro zele.’
36 “Ka'do inye lidri cini Yisaraele ro ri unine ŋgye Yesu gi se nyòtobe ono, ni nda se Lu 'bate Opi ro ago Mesiya ro owo!”
37 Ondro lidri keri ta ono te oko, ya ànyaro loŋga tawi ago atayite Petero ndi azaka lazo'bai robe ri ekye: “Ädrupii, mayena e'di ya?” 38 Petero atate ànyari ekye; “Beṛo ami cini alo alo ri drietane ni takozi amiro yasi ago a'done bapatisi be ävuru Yesu Kristo roya tana e'be ami robe takozi amiro ta; ago nyusuna ŋgapäṛi Lu ro ndi, se ni Tori Alokado. 39 Tana tao'ba Lu ro a'bate ämiri ndi ŋgwai amiro be, ago ànya se cini lozo di ri, se cini Opi Lu amaro kabe uzina andivo ndaro re ri.”
40 Petero petate ànyari ago ata amba azaka si nda atate ànyari ekye: “Mìpa andivo amiro ni taezaro se kabe eziikyi lidri kozi ono dri risi!” 41 Amba ànyaro mate lazo ndaro ya ago abapatisi te, ago lidri oso kutu nätu (3,000) ronye odro'bete gboko gi tu ana si ana be. 42 Ànya riyite ta unine ni lazo'bai resi, dro'beyirute rumora ya, ago uguyi ŋgaonya te voaloyasi ndi mätu oyebe.
Ori Taoma'bai ro
43 Lazo'bai uguyi talaro ndi rubä amba be oyena te, ago turi so 'dicini te. 44 Taoma'bai cini riyite troalo rumora alo ya, ago lanjiyi ŋgase ànya be sina te azi be. 45 Ànya gyeyi lakaza ndi ŋgase ànya be sina be te tesi, ago leweyi parata na te ànya voya, oso 'dialo kolebe iri ronye. 46 Tu cini si ànya otoyikalate gboko ro Yekalu ya, ago ànya nyayi ŋgaonya te voaloyasi 'bai ànyaro yasi, uguyi ŋgaonya te yai'dwesi ago driuŋgyiako si, 47 uguyi Lu räṛu te ago lidri ata tate kado ta ànyaro ta. Ago tu cini si Opi dro'be 'dise cini apabe te gboko ànyaro ya.
حلول الروح القدس
1 ولمّا جاءَ اليومُ الخَمسونَ، كانوا مُجتَمعينَ كُلّهُم في مكانٍ واحدٍ، 2 فخرَجَ مِنَ السّماءِ فجأةً دَوِيّ كَرِيحٍ عاصِفَةٍ، فمَلأ البَيتَ الذي كانوا فيهِ. 3 وظَهرَت لهُم ألسِنَةٌ كأنّها مِنْ نارٍ، فاَنقَسَمَت ووقَفَ على كُلّ واحدٍ مِنهُم لِسانٌ. 4 فاَمتَلأوا كُلّهُم مِنَ الرّوحِ القُدُسِ، وأخذوا يتكَلّمونَ بِلُغاتٍ غَيرِ لُغَتِهِم، على قَدْرِ ما مَنَحهُمُ الرّوحُ القُدُسُ أنْ ينطِقُوا.
5 وكانَ في أُورُشليمَ أُناسٌ أتقياءُ مِنَ اليَهودِ جاؤُوا مِنْ كُلّ أُمّةٍ تَحتَ السّماءِ. 6 فلمّا حدَثَ ذلِكَ الصوتُ، اَجتمَعَ النّاسُ وهُم في حَيرَةٍ، لأنّ كُلّ واحدٍ مِنهُم كانَ يَسمَعُهُم يتكَلّمونَ بِلُغَتِهِ. 7 فاَحتاروا وتَعَجّبوا وقالوا: «أما هؤُلاءِ المُتكَلّمونَ كُلّهُم مِنَ الجَليلِ؟ 8 فكيفَ يَسمَعُهُم كُلّ واحدٍ مِنّا بِلُغةِ بَلدِهِ؟ 9 نَحنُ مِنْ بَرثــيَةَ وماديَةَ وعيلامَ وما بَينَ النّهرينِ واليَهوديّةِ وكَبدوكيةَ وبُنطسَ وآسيةَ 10 وفَريجيةَ وبَمفيليةَ ومِصْرَ ونَواحي ليبـيةَ المجاوِرةِ لِقيرينَ، ورومانيّونَ مُقيمونَ هُنا 11 وكَرِيتــيّونَ وعَرَبٌ، يَهودٌ ودُخَلاءُ، ومعَ ذلِكَ نَسمَعُهُم يَتكلّمونَ بِلُغاتِنا على أعمالِ اللهِ العَظيمةِ!» 12 وكانوا كُلّهُم حائِرينَ مَذهولينَ يَقولُ بَعضُهُم لِبعضٍ: «ما مَعنى هذا؟» 13 لكِنّ آخرينَ كانوا يَقولونَ ساخِرينَ: «أسكَرَتْهُمُ الخَمرُ».
خطبة بطرس
14 فوقفَ بُطرُسُ معَ التلاميذِ الأحدَ عشَرَ، ورفَعَ صوتَهُ وقالَ لهُم: «أيّها اليَهودُ، ويا جميعَ المُقيمينَ في أُورُشليمَ، أَصْغُوا إلى كلامي واَعلَموا هذا: 15 ما هؤُلاءِ سكارى كما تَظُنّونَ، فنَحنُ بَعدُ في التاسِعةِ صَباحًا. 16 وما هذا إلاّ ما قالَهُ النّبـيّ يُوئيلُ:
17 قالَ اللهُ: «في الأيّامِ الأخيرةِ
أفيضُ مِنْ رُوحي على جميعِ البشَرِ،
فَــيَــتَنبّأُ بَنوكُم وبَناتُكُم
ويَرى شبابُكم رُؤًى
ويَحلَمُ شُيوخُكُم أحلامًا.
18 وعلى عَبـيدي، رِجالاً ونِساءً،
أُفيضُ مِنْ رُوحي في تِلكَ الأيّامِ
فـيَــتَنبّأونَ كُلّهُم.
19 وأعمَلُ عجائبَ فَوقُ في السّماءِ
ومُعجِزاتٍ تَحتُ في الأرضِ:
يكون دَمٌ ونارٌ ودُخانٌ كثيفٌ،
20 وتَصيرُ الشّمسُ ظَلامًا والقمَرُ دَمًا
قَبلَ أنْ يَجيءَ اليومُ البَهيّ العظيمُ، يومُ الرّبّ.
21 فمَنْ دَعا باَسمِ الرّبّ يَخلُصُ».
22 يا بَني إِسرائيلَ اَسمَعوا هذا الكلامَ: كانَ يَسوعُ النّاصِريّ رَجُلاً أيّدَهُ اللهُ بَينكُم بِما أجرى على يَدِهِ مِنَ العجائِبِ والمُعجِزاتِ والآياتِ كما أنتُم تَعرِفونَ. 23 وحينَ أُسلِمَ إلَيكُم بِمَشيئةِ اللهِ المَحتومَةِ وعِلمِهِ السّابِقِ، صَلبتُموهُ وقَتَلْتُموهُ بأيدي الكافِرينَ. 24 ولكِنّ اللهَ أقامَهُ وحطّمَ قُيودَ الموتِ، فالموتُ لا يُمكِنُ أنْ يُبقِـيَهُ في قَبضَتِهِ، 25 لأنّ داوُدَ يَقولُ فيهِ:
«رأيتُ الرّبّ مَعي في كُلّ حِينٍ فهوَ عَنْ يَميني لِئَلاّ أضطَرِبَ،
26 لذلِكَ فَرِحَ قلبـي وهَلّلَ لِساني،
وجَسَدي سيَرقُدُ على رجاءٍ،
27 لأنّكَ لا تَترُكُني في عالَمِ الأمواتِ
ولا تَدَعُ قُدّوسَكَ يرى الفسادَ.
28 هدَيتَني طريقَ الحياةِ، وستَمَلأُني سُرورًا بِرُؤيةِ وَجهِكَ».
29 أيّها الإخوةُ: دَعُوني أقولُ لكُم جَهارًا: ماتَ أبونا داوُدُ ودُفِنَ، وقَبْرُهُ هُنا عِندَنا إلى هذا اليومِ. 30 وكانَ نَبـيّا، فعرَفَ أنّ اللهَ حلَفَ لَه يَمينًا أنّ مِنْ نَسلِهِ يُقيمُ مَنْ يَستوي على عَرشِهِ. 31 ورأى داوُدُ مِنْ قَبلُ قِـيامَةَ المَسيحِ وتَكلّمَ علَيها فقالَ: ما تَركَهُ اللهُ في عالَمِ الأمواتِ، ولا نالَ مِنْ جَسَدِهِ الفَسادُ. 32 فيَسوعُ هذا أقامَهُ اللهُ، ونَحنُ كُلّنا شُهودٌ على ذلِكَ. 33 فلمّا رفَعَهُ اللهُ بِـيَمينِهِ إلى السّماءِ، نالَ مِنَ الآبِ الرّوحَ القُدُسَ الموعودَ بِه فأفاضَهُ علَينا، وهذا ما تُشاهِدونَ وتَسمَعونَ. 34 فداوُدُ ما صَعِدَ إلى السّماءِ، وهوَ نَفسُهُ يقولُ:
«قالَ الرّبّ لِرَبّـي:
اَجلِسْ عَنْ يَميني
35 حتى أجعَلَ أعداءَكَ
مَوطِئًا لِقَدَمَيكَ».
36 فلْيَعلَمْ بَنو إِسرائيلَ كُلّهُم عِلمَ اليَقينِ أنّ اللهَ جعَلَ يَسوعَ هذا الذي صَلَبْــتُموهُ أنتُم رَبّا ومَسيحًا».
37 فلمّا سمِعَ الحاضِرونَ هذا الكلامَ، وَخَزَتْهُم قُلوبُهُم، فقالوا لبُطرُسَ وسائِرِ الرّسُلِ: «ماذا يَجبُ علَينا أنْ نَعمَلَ، أيّها الإخوةُ؟» 38 فقالَ لهُم بُطرُسُ: «تُوبوا وليَــتعَمّدْ كُلّ واحدٍ مِنكُم باَسمِ يَسوعَ المَسيحِ، فتُغفَرَ خـطـايـاكُم ويُـنـعَمَ علَيكُم بالرّوحِ القُدُسِ، 39 لأنّ الوَعدَ لكُم ولأولادِكُم ولجميعِ البَعيدينَ، بِقدرِ ما يدعو مِنهُمُ الرّبّ إلهُنا».
40 وكانَ بُطرُسُ يُناشِدُهُم ويَعِظُهُم بِكلامٍ آخرَ ويَقولُ: «تَخَلّصوا مِنْ هذا الجِيلِ الفاسدِ!» 41 فالذينَ قَبِلوا كلامَهُ تَعَمّدوا، فاَنضَمّ في ذلِكَ اليومِ نحوَ ثلاثةِ آلافِ نفسٍ. 42 وكانوا يُداوِمونَ على الاستِماعِ إلى تَعليمِ الرّسُلِ وعلى الحياةِ المُشتَركَةِ وكَسْرِ الخُبزِ والصّلاةِ.
طريقة حياة المؤمنين
43 وتَمّت عجائِبُ وآياتٌ كثيرةٌ على أيدي الرّسُلِ، فاَستَولى الخَوفُ على جميعِ النّفوسِ. 44 وكانَ المُؤمِنون كُلّهُم مُتّحِدينَ، يَجعَلونَ كُلّ ما عِندَهُم مُشتَركًا بَينَهُم، 45 يَبـيعونَ أملاكَهُم وخَيراتِهِم ويَتقاسَمونَ ثَمَنها على قَدرِ حاجَةِ كُلّ واحدٍ مِنهُم. 46 وكانوا يَلتَقونَ كُلّ يومٍ في الهَيكَلِ بِقَلبٍ واحدٍ، ويكسِرونَ الخُبزَ في البُيوتِ، ويَتَناولونَ الطّعامَ بِفرَحٍ وبَساطةِ قَلبٍ، 47 ويُسبّحونَ اللهَ، وينالونَ رِضى النّاسِ كُلّهِم. وكانَ الرّبّ كُلّ يومٍ يَزيدُ عَددَ الذينَ أنعمَ علَيهِم بالخلاصِ.