1 Kyila rite madaro lakole lidri se kabe oso katidri Saulo ro vo ndi lidri se kabe oso katidri Dawidi ro vo be ya. Ago Dawidi ugu a'dote mbara be ndra, ago ànya se kabe oso katidri Saulo ro vo ugu a'dote mbaraako pari.
Ŋgwàagoro Dawidi ro se Ätibe Eberona ya
(1 Ambâ 3:1-4)
2 Ŋgwàagoro kwoi ätite Dawidi ri Eberona ya; ŋgwa kayo ndaro ni Amonona, endre na ni Ainoama se ni Jezerela yasi ana; 3 ŋgwa ṛiri ndaro ni Kileaba, endre na ni Abigaila ävuzi Nabala se ni Karemela yasi ana; ago ŋgwa nina ni Abisolomo, endre na ni Maka ŋguti Talamai 'bädri'ba Gesura ro ro. 4 Ŋgwa lisu ni Adonija endre na ni Agita, ŋgwa linji ni Sefatia, endre na ni Abitala. 5 Ŋgwa njidrialona ni Iterama, endre na ni toko Dawidi ro Egela. Ŋgwàagoro se cini kwoi ätite Dawidi ri Eberona ya.
Abinera Dro'berute Dawidi be
6 Ondro Kyila oye lakole lidri se kosobe katidri Saulo ro vo ndi lidri se kosobe katidri Dawidi ro vo be kadri ugu oyi oko, Abinera 'bo andivo iro te. 7 Saulo orivoya toko ogyeako aza be ävuruna Rizepa, ŋguti Aiya ro, ago Iseboseta atate Abinera ri ekye: “Tana e'di nyu'dute toko ogyeako täpi maro robe niya?” 8 'Dooko Abinera a'dote kyilaro ata se Iseboseta katabe ana tana ro, ago atate ekye: “Inye'do nyusu miro be ma ruindu Yuda riya? Ma'dote orivoya taoro be katidri täpi miro Saulo ri, ndi ädrupii ndaro ndi bereazii ndaro be ri, ago mozo mi kote Dawidi rigye, caoko tu ono si ono nyiti ta te kowero malomvo ta toko ono rota. 9 Ka'do inye Lu, nyozo taezaro Abinera ri ago ndrana ondro ka'do maye tao'ba se Opi ko'ba be Dawidi ri kote owo. 10 Mäläpina miri 'bädri'ba ro 'da ni katidri Saulo ro yasi ago meŋgana Dawidi ndi 'bädri'ba ro Yisaraele dri ndi Yuda be etona ṛoni Dana ya le Beraseba ya.” 11 Ago Iseboseta ni kote tadri Abinera ro ozane, tana nda orivoya turiro ni ndäri.
12 Ndi Abinera zo lazo'bai te Dawidi re Eberona ya, ago atate ekye: “A'di koye ni 'bädri ono mirine ya? Mi'ba tao'ba mabe ago mapana mi Yisaraele cini logosi mire.”
13 'Dooko Dawidi atate ekye: “Kadoyi; ma'bana tao'baro ndi mibe. Oko male ŋga alodi ejine ni misi si; anjioko miri mi maro ondrene i'do e'be gialo miri Mikale, ŋguti Saulo ro ezine mibe, ondro nyate eṛi ma ondrene owo.” 14 'Dooko Dawidi zo lazo'bai kpa te Iseboseta ŋgwa Saulo ro re, ago atate ekye: “Nyozo toko maro Mikale kovole märi, se magyebe ṛo agovodri Felesete'bai kama alo (100) rosi.” 15 Ago Iseboseta zo lazo te Mikale vo, ago ru anya teni ago anyaro Palatiele ŋgwa Laisa ro rigyesi. 16 Ago ago anyaro Palatiele oyite tro anya be, sote anya vo ugu liyibe liti yasi le 'ba'desi Bahurima ya. 'Dooko Abinera atate ndäri ekye: “Migo kovole 'bäru;” ndi nda gote kovole.
17 Ago Abinera zo lazo te 'desii Yisaraele ro ri, ago atate ànyari ekye: “Tuna te amba mile teṛo Dawidi ri a'done 'bädri'ba ro ämidri. 18 Yauono tuna esate! Tana ono ni tase OPI katabe ta Dawidi rota owo, ekye: ‘Ruindu'ba maro Dawidi si mapana lidri maro Yisaraele ro 'da ni drì Felesete'bai ro yasi, ago ni drì kyila'baazii ànyaro ro yasi.’ ” 19 Abinera ata kpate Benjamina'bai ri; ndi nda oyite tase lidri cini Yisaraele ro ndi lidri Benjamina robe kusuyi tavona be kado oyene ono, tana itine Dawidi ri Eberona ya.
20 Ondro Abinera kesate mànoago 'buteritu be Dawidi re Eberona ya oko, Dawidi ye karama te Abinera ri ndi mànoago se nda be kai yibe. 21 Ago Abinera atate Dawidi ri ekye: “Malete oyine yau Yisaraele cini kalana otone opi 'bädri'ba maro re, tana ànya ko'bayi tao'ba robe mibe, tana nyimiri vona cini robe oso se mile be ronye;” Ago Dawidi zo Abinera te oyine, ndi nda oyite liatokpero.
Yoaba Fu Abinera te
22 'Do vosi oko kyila'bai Dawidi ro ndi Yoaba be egoyite ni kyila yasi, ago eziyi ŋgaamba se otopabe te ànya be. Oko Abinera te i'do Dawidi be Eberona ya lau, tana Dawidi zo nda te oyine ago Abinera oyite liatokpero. 23 Ago ondro Yoaba ndi kyila'bai se cini nda be be kesayite oko, iti tate Yoaba ri ekye: “Abinera ŋgwa Nera ro ikyite 'Bädri'ba Dawidi re, ago 'bädri'ba 'ba nda te oyine, ago nda oyite liatokpero.” 24 Ago Yoaba oyite 'bädri'ba re ago atate ekye: “Miye ono e'diyi ya? Mindre, Abinera ikyite mire, oko mi'debe nda o'bane oyine inye etaya? Yauono nda oyite! 25 Mini ndi Abinera ŋgwa Nera ro ikyite mi odone, ofodrî miro tesi ago egodrî miro tana unine, ago tase cini nyabe ugu oyena unine.”
26 Ondro Yoaba kefote tesi ni Dawidi resi oko, nda zo lazo'bai te Abinera vo, ago ànya logoyi nda te kovole ni Koro Sira ro yasi; oko Dawidi ni ta aza ko tana ro. 27 Ago ondro Abinera kegote Eberona ya oko, Yoaba ru nda te dereŋwa kala ga biṛi ya, atane iṛero nda be, ago lau Yoaba 'di Abinera te ya ya. Ago Abinera drate tavologo ro ta ufu ädrupi Yoaba ro Asaele rota. 28 Ondro Dawidi keri tana te oko, atate ekye: “Ma ndi miri 'bädri'ba maro robe orivoya taenjiako OPI kandra ta kari Abinera ŋgwa Nera ro, rota. 29 Kari Abinera ro kori ndi Yoaba dri, ago kori ndi katidri cini täpi ndaro ro dri. Ago katidri Yoaba ro ka'do ko teinye mano aza se kabe rueza ni adravo kari orooro ro kode 'diewi ewi ro, laza ro, adravo koziro kyini ro ndi ŋgaonya ako robe!” 30 Yoaba ndi Abisai ädrupi ndaro be fuyi Abinera te, tana nda fu ädrupi ànyaro Asaele te kyila se Gibeona ya ana ya.
Ase Abinera te
31 'Dooko Dawidi atate Yoaba ndi lidri se cini nda be kai ri ekye: “Nyòtowa boŋgo amiro, ago mìso guniya, ago nyìliyi Abinera ta.” Ago tu avo ose ro si 'Bädri'ba Dawidi modo sote avo uŋgyi'bai vo. 32 Ànya seyi Abinera te Eberona ya. Ago 'bädri'ba 'be ligwo te ago liyite 'budri Abinera ro dri; ago lidri cini liyite. 33 Ago 'Bädri'ba Dawidi nya ciri te ekye:
“Tana e'di Abinera dra gwo oso 'di amamaro kabe odra ronye niya?
34 Embe drì miro kote,
ago embe pa miro kote nyori si;
mi'dete oso 'dise kabe o'de drì 'di koziro roya ronye.”
Ago lidri cini ugu liyite kpa to'dina nda ta.
35 'Dooko lidri cini ikyite rulo'bane Dawidi ri ŋgaonya onyane 'dooko drigba kitu si; oko Dawidi äṛurute ekye: “Lu kufu ma, ondro manya ŋga aza te teinye kitu ri ociako owo.” 36 Ago lidri cini eri tase ono te ago tana si ànya te; tana tase cini 'bädri'ba koyebe ono tana si lidri cini te. 37 Tu ana si ana lidri cini ndi Yisaraele'ba cini be niyi ndi anjioko ko ole 'bädri'ba ro Abinera ŋgwa Nera ro ufune. 38 Ago 'bädri'ba atate kyila'bai ndaro ri ekye: “Inye'do mini ṛoko kitu ondro ono si ono dri'ba 'desi dra ni Yisaraele ya ya? 39 Kitu ondro ono si ono mate mbaraako, ma gica 'bädri'ba äṛuäṛu yi ono owo; ŋgwàagoro gi Zeruya ro kwoi yeyi tate koziro märi. OPI logona taoye kozi se oye'bàna koyebe ono vona ni!”
بنو داود
1 طالَتِ الحربُ بَينَ أتباعِ شاوُلَ وأتباعِ داوُدَ، وكانَ أتباعُ داوُدَ يَتقَوَّونَ وأتباعُ شاوُلَ يَضعفونَ. 2 ووُلِدَ لِداوُدَ بَنونَ في حبرونَ، وكانَ بِكرُهُ أمنونَ مِنْ أخينوعَمَ اليَزرَعيليَّةِ، 3 والثَّاني كيلأبَ مِنْ أبـيجايِلَ أرمَلَةِ نابالَ الكرمليّ، والثَّالثُ أبشالومَ بنَ معكَةَ بنتِ تَلمايَ ملِكِ جَشورَ‌، 4 والرَّابعُ أدونيَّا بنَ حَجِّيتَ، والخامسُ شَفَطْيَا بنَ أبـيطالَ، 5 والسَّادسُ يَثْرَعامُ مِنْ عَجلَةَ زوجَةِ داوُدَ. هؤُلاءِ وُلِدوا لِداوُدَ في حبرونَ.
أبنير يلتحق بداود
6 وفيما الحربُ مُستمرَّةٌ بَينَ أتباعِ شاوُلَ وأتباعِ داوُدَ، كانَ أبنيرُ يزدادُ قوَّةً في جماعةِ شاوُلَ. 7 وكانَ لِشاوُلَ جاريَةٌ ا‏سمُها رِصفَةُ بنتُ أيَّةَ، فقالَ إيشبوشثُ لأبنيرَ: 8 «لماذا تدخُلُ على جاريَةِ أبـي؟» فغَضِبَ أبنيرُ جدًّا لكلامِ إيشبوشثَ وقالَ: «أتظنُّ أنِّي عميلٌ ليَهوذا؟ إلى هذا اليومِ وأنا وَفيٌّ لبـيتِ شاوُلَ أبـيكَ وإلى إخوَتِه وأصحابِه، ولم أُسلِمْكَ إلى يدِ داوُدَ، وأنتَ تَشُكُّ بـي بسبَبِ ا‏مرأةٍ‌؟ 9 ويلٌ لي مِنَ اللهِ إنْ لم أُحقِّقْ لداوُدَ ما حلفَ الرّبُّ لَه 10 مِنْ نَقلِ المَملكةِ مِنْ بَيتِ شاوُلَ وإقامةِ عرشِ داوُدَ على بَني إِسرائيلَ ومِنهُم بَيتُ يَهوذا، مِنْ دانَ إلى بئرَ سَبْعَ‌». 11 فلم يقدِرْ إيشبوشثُ أنْ يُجيـبَ أبنيرَ بكلِمةٍ واحدةٍ لِخوفِهِ مِنهُ.
12 وللحالِ أرسلَ أبنيرُ رُسُلا إلى داوُدَ يقولونَ: «لِمَنِ الأرضُ؟ لِنَتَّفِقْ، فأساعِدَكَ على ا‏سترجاعِ جميعِ إِسرائيلَ». 13 فأجابَ داوُدُ: «حسَنٌ. أتَّفقُ معَكَ، ولكِنِّي أطلبُ مِنكَ أنْ تأتيَ بِميكالَ‌ ا‏بنةِ شاوُلَ متى جِئتَ لِتَراني». 14 وأرسَلَ داوُدُ إلى إيشبوشثَ بنِ شاوُلَ يقولُ: «رُدَّ لي زَوجتي ميكالَ الّتي أخذتُها بمئةِ غُلفَةٍ مِنْ الفِلسطيِّينَ». 15 فأرسَلَ إيشبوشَثُ وا‏سترَدَّها مِنْ عِندِ زَوجِها فَلْطيئيلَ‌ بنِ لايشَ. 16 فرافَقَها زَوجُها وهوَ يـبكي إلى بَحوريمَ‌ فقالَ لَه أبنيرُ: «إرجِـعْ»، فرَجَعَ.
17 وقالَ أبنيرُ لشُيوخِ بَيتِ إِسرائيلَ: «كُنتُم مِنْ قَبلُ تَطلبونَ داوُدَ مَلِكا علَيكُم، 18 فا‏فعَلوا هذا الآنَ لأنَّ الرّبَّ قالَ لَه: «على يدِ داوُدَ عبدي أخَلِّصُ شعبـي إِسرائيلَ مِنْ أيدي الفِلسطيِّينَ ومِنْ أيدي جميعِ أعدائِهِم». 19 وتكلَّمَ أبنيرُ أيضا على مسامِعِ بَيتِ بنيامينَ، ثُمَّ ذهَبَ ليُخبِرَ داوُدَ في حبرونَ بِما ا‏تَّفقَ علَيهِ جميعُ بَني إِسرائيلَ، ومِنهُم بَيتُ بنيامينَ‌.
20 فجاءَ أبنيرُ إلى داوُدَ في حبرونَ ومعَهُ عِشرونَ رجُلا، فأقامَ داوُدُ مأدبَةً لَه ولِرِجالِه. 21 فقالَ أبنيرُ لداوُدَ: «أقومُ الآنَ وأذهبُ لأجمَعَ لكَ يا سيِّدي المَلِكُ جميعَ بَيتِ إِسرائيلَ، فيُعاهِدونَكَ وتملِكُ علَيهِم وتنالُ ما يشتهي قلبُكَ». فصرَفَ داوُدُ أبنيرَ، فذهبَ بأمانٍ.
مقتل أبنير ودفنه
22 ثُمَّ رجَعَ أتباعُ داوُدَ ويوآب منَ الغَزوِ ومَعَهُم غنيمَةٌ عظيمَةٌ، ولم يكُنْ أبنيرُ عِندَ داوُدَ في حبرونَ لأنَّهُ كان صرفَهُ وذهَبَ بأمانٍ. 23 فلمَّا حضرَ يوآبُ معَ رِجالِه قيلَ لَه: «جاءَ أبنيرُ بنُ نيرَ إلى المَلِكِ وصرفَهُ، فذهبَ بأمانٍ». 24 فدخلَ يوآبُ على المَلِكِ وقالَ: «ماذا فعلتَ؟ أتى أبنيرُ إليكَ فلِماذا صَرَفتَه فذهبَ بأمانٍ؟ 25 ألا تعرِفُ أنَّه أتى ليخدعَكَ، وليعرِفَ كُلَّ ما تقومُ بهِ وما تفعلُهُ؟».
26 وخرجَ يوآبُ مِنْ عِندِ داوُدَ وبعثَ رُسُلا في طلبِ أبنيرَ، فلحِقوا به وردُّوهُ مِنْ بئرَ سيرَةَ‌ مِنْ دونِ أنْ يعلَمَ داوُدُ. 27 فلمَّا رجعَ أبنيرُ إلى حبرونَ، ا‏نفرَدَ بهِ يوآبُ إلى وسَطِ البابِ، كأنَّما يُريدُ أن يكلِّمَهُ، وضربَهُ هُناكَ في بَطنِه ا‏نتقاما لِعسائيلَ أخيهِ. 28 فسمِعَ داوُدُ بَعدَ ذلِكَ فقالَ: «يشهدُ الرّبُّ أنِّي ومَملكَتي بريئانِ مِنْ دمِ أبنيرَ بنِ نيرَ، 29 ليكُنْ دمُهُ على رأسِ يوآبَ وعلى جميعِ بَيتِ أبـيهِ، فلا يَنقطِعُ منهُ مريضٌ بالسَّيلانِ وأبرصُ ومتوكِّئٌ على عُكَّازٍ وساقِطٌ بالسَّيفِ وجائعٌ إلى الخُبزِ». 30 وهكذا قُتِلَ أبنيرُ بـيَدِ يوآبَ وأبـيشايَ أخيهِ، لأنَّه قتلَ عسائيلَ أخاهُما بِـجَبعونَ في الحربِ.
31 وقالَ داوُدُ ليوآبَ ولجميعِ الّذينَ معَهُ: «مزِّقوا ثِـيابَكُم وا‏لبَسوا المُسوحَ ونوحوا على أبنيرَ». ومشى داوُدُ المَلِكُ وراءَ النَّعشِ. 32 ودفَنوا أبنيرَ بحَبرونَ، فرفَعَ المَلِكُ صوتَهُ وبكى على قبرِ أبنيرَ، وبكى جميعُ الشَّعبِ. 33 ورثى المَلِكُ أبنيرَ. فقالَ: «أتموتُ يا أبنيرُ بهذِهِ البساطةِ؟ 34 ما كانَ قيدٌ في يدَيكَ، ولا في رجلَيكَ، بل كمَنْ يسقطُ أمامَ المُجرِمينَ سَقطتَ». وظلَّ الشَّعبُ يَبكونَه. 35 وحاوَلوا أنْ يُقَدِّموا لداوُدَ طَعاما، وكانَ نهارٌ بَعدُ، فأقسَمَ وقالَ: «ويلٌ لي مِنَ اللهِ إنْ ذُقتُ خبزا أو شيئا آخَرَ قبلَ أنْ تَغرُبَ الشَّمسُ». 36 فعلِمَ جميعُ الشَّعبِ بذلِكَ وا‏ستَحسَنوه، ككُلِّ ما كانَ يَفعلُهُ داوُدُ، 37 وأيقَنوا في ذلِكَ اليومِ أنَّ المَلِكَ لم يكُنْ لَه يَدٌ في مَقتَلِ أبنيرَ بنِ نيرَ. 38 وقالَ المَلِكُ لِحاشيَتِهِ: «ألا تَعلَمونَ أنَّ رئيسا وعظيما سقطَ اليومَ في أرضِ إِسرائيلَ؟ 39 وأنا اليومَ ضعيفٌ، بَعدُ، ولو مُسِحتُ مَلِكا، وبَنو صرويَّةَ هؤلاءِ هُم أشَدُّ منِّي. عاقبَ الرّبُّ فاعِلَ الشَّرِّ بحَسَبِ شرِّهِ».