Ŋgapäṛii Yekalu Obero
1 'Bädri'ba Dawidi atate 'dise cini kombikalabe kai ri ekye: “Solomo ŋgwa maro, ni se Lu konjibe owo, oko nda drigba orivoya agoanjiro ago tauni ako amba, tana losi se oyene ono orivoya 'desi; tana ono ko zo'desi miri ro lidri ro, oko Yekalu yi tana Opi Lu. 2 Tana ta'doro mede ŋga cini te nja ta Yekalu rota, mbara maro voro, logo läguläguro, mo'di, atala, ice, kuni lagye amba, kuni liŋgyiekye, kuni beti toto wuräwuräro ndi kuni läguläguro be. 3 Ndrani ŋgase cini medebe kwoi drisi mozo logo läguläguro ndi mo'di be teni ŋga ma modo ro yasi tana mulu Yekalu Lu maro ro tawi: 4 Mozo logo läguläguro te ndrani talentaro kutu nätu (3,000) drisi ni logo läguläguro Ofira ro yasi, ago talentaro wäṛiro mo'di ro orivoya oso kutu njidrieri (7,000) ronye, lomvo tiṛi Yekalu ro ro o'bizana, 5 ndi ŋgase cini azaka lidri tauni'bai ri edene iyi be. Ka'do inye a'di ni olebe ŋga ozone ya cini si Opi ri yau ya?”
6 'Dooko dri'bai käläsikalai ro, dri'bai losi ro 'bakalai ro, otaozo'bai kyila'bai ro ndi miri'bai lakazà 'bädri'ba ro robe ozoyi ŋgapäṛi ànyaro te dritai ro ya cini si. 7 Anya ozoyi ŋga kwoi te ta Yekalu ro rota: talentaro logo läguläguro ro orivoya kutu 'butealo (10,000), talentaro mo'di ro orivoya ndrani kutu 'butealo (10,000) drisi, talentaro atala ro orivoya kutu 'butealo fonjidriena (18,000), ato talentaro logo ro orivoya kutu kama alo (100,000). 8 Anya se orivoya kuni lagye amba be ozoyite voondre'ba lakazà Yekalu ro ro rigye, drikaca Jiela Geresona'ba ro zele. 9 'Dooko lidri a'dote riyä si tana ŋgase kwoi ozote ole cini si, ànya ozoyite dritai ro ya cini si Opi ri; Dawidi 'bädri'ba a'do kpate yai'dwe amba si.
Dawidi ka Lu Räṛu
10 Ta'doro 'bädri'ba Dawidi räṛu Opi te 'dise cini kombikalabe kai kandra. Nda atate ekye: “Opi Lu ti'bi amaro Yakoba ro, räṛu ka'do miri äduako äduako! 11 Mi orivoya para, mbara be, 'desi be, kadopara, 'desi fopara be; ŋgase cini vo'buyakuru ya ago 'bädri ya orivoya miro, mi orivoya 'bädri'ba yi, miri'ba parandra yi ŋga cini dri. 12 Ŋgaamba ndi ŋgadriamba be kikyi ni mire, nya ŋga cini mirina mbara ndi aṛi miro be si, ago miro orivoya mbarabe 'diaza o'bane 'desiro ago mbararo. 13 Yauono Lu amaro, mozo aro'boya miri, ago märäṛu ävuru liŋgyiekye miro.
14 “Caoko ma ndi lidri maro be, endaro mäni ko ŋga aza oyene miri, ago mago mà ŋgase modo miro ro ozona ayani miri. 15 Opi, mini rote mà ugu ori oso 'dise 'bädri atra ya ago atrai ronye, oso zutui amaro ka'doyibe ronye; tu amaro 'bädri ya laba oso lindri kabe lävu 'do ronye, mäni ko voopane ni odra ri. 16 Opi Lu amaro, ŋgase cini amba ndra se mozobe ono Yekalu obeza sina ävuru alokado miro oroza, caoko ŋga cini ono efoni dri miro yasi ago vona cini orivoya modo miro ro. 17 Mänite Lu amaro, nyani ya lidri cini ro ojo, ago mi orivoya yai'dwesi ta lidri se cini ta'diribe rota, mozo ŋgase cini kwoi te miri ta'diri ndi taŋgye be si, ago ole cini si, ago mandrete lidri miro se kotokalabe noŋwa ono orivoya yai'dwesi ŋgapäṛi ozone miri. 18 Opi, Lu zutu amaro Abarama, Yisika, ndi Yakoba be ro, mi'ba ole oso nonye ono ndi tavousu oso ono ronye be ka'do ndi äduako ya lidri miro roya, ago ko'ba ànya ondoalo a'done 'diri miri. 19 Nyozo ole ya cini ro Solomo ŋgwa maro ri otà cini miro orozana, ago nda kobe Yekalu se mederube tana ro ono robe.”
20 'Dooko Dawidi atate 'dise cini kombikalabe kai ri ekye: “Nyäräṛu Opi Lu amiro.” Ago 'dise cini kombikalabe kai räṛuyi Opi Lu zutui ànyaro rote, ago ediyi drî ànyaro te, ago ozoyi taoro te Opi ri, ago yeyi taoro kpate 'bädri'ba ri. 21 Ago tu kinja si oko, ànya loyi koronyai 'ba rote tori ro, diyite Opi ri ago ozoyite lidri ri onyane, ago ànya go fuyi 'daŋgoi kutu alo, timele raŋgai kutu alo, ndi timelegogoi kutu alo be te, se ànya zayite kpeye vo tori oloro dri. Ànya eziyi ŋgapäṛi vino ro kpate amba ta Yisaraele rota; 22 ago ànya nyayi ago mvuyi ŋga te Opi kandra tu gi 'desi riyä oyero ana si.
Ago ànya 'bayi Solomo ŋgwa Dawidi rote 'bädri'ba ro pere ṛirina si, ago ànya äṛuyi nda te miri'ba ànyaro ro ävuru Opi roya, ago Zadoka kohani ro. 23 'Dooko Solomo rite giti se Opi ko'babe ana dri 'bädri'ba ro vo Dawidi täpi ndaro roya. Nda a'dote 'bädri'ba ŋgye ro, ago tu'de cini Yisaraele ro royi nda te. 24 Dri'bai cini losi ro ndi kyila'bai be ndi ŋgwàagoro cini azaka 'bädri'ba Dawidi robe, 'bayi tao'baro te a'done taoro be 'bädri'ba Solomo ri. 25 Ago Opi 'ba Solomo te a'done liku para be Yisaraele cini mile, ago 'ba nda te 'desiro ndrani 'bädri'ba azaka se koribe käti ni ndäri Yisaraele ya drisi.
Ta Juṛuŋwa Ta Ŋgamiri Dawidi ro rota
26 Dawidi ŋgwa Yisai ro miri Yisaraele cini te. 27 Ori se nda koribe Yisaraele cini dri ndroa na orivoya 'butesu; nda rite ndroa njidrieri Eberona ya, ago ndroa 'butenätu fonätu Yerusalema ya. 28 'Dooko nda drate odeodero pari, ndroa amba vosi, ŋgadriamba be ago orooro ro; ndi Solomo ŋgwa ndaro rite 'bädri'ba ro vo ndaro ya. 29 Ambâ Dawidi ro ni etovona ya le äduna ya, egyi tana te Buku nebii nätu Samuele, Natana ndi Gada robe ya. 30 Taegyi iyi ititate ta ŋgamiri ndaro ro, mbara ndaro ro, ndi tase cini ka'dobe ndäri, Yisaraele ri, ndi 'bädri se gbikyi imiribe 'bädri'bai si iyi be rota.
تقدمات لبناء الهيكل
1 وقالَ داوُدُ لِجميعِ الحاضرينَ: «سُليمانُ ابني هوَ الّذي ا‏خْتارَهُ اللهُ لِبِناءِ الهَيكلِ، لكنَّهُ صغيرٌ قليلُ الخِبرَةِ، والعمَلُ عظيمٌ لأنَّ البِناءَ هَيكلٌ لِلرّبِّ لا بَيتٌ للبشَرِ. 2 وأنا قُمتُ بِكُلِّ جَهدي لِتَجهيزِهِ بالذَّهبِ والفِضَّةِ والنُّحاسِ والحديدِ والخشَبِ، وبِمقدارٍ كبـيرٍ مِنَ العَقيقِ والرُّخامِ وكُلِّ نَوعٍ مِنَ الحجارةِ الكريمةِ المُلَوَّنةِ‌. 3 وعلاوَةً على هذا كُلِّهِ وهَبْتُ ما أملِكُهُ مِنَ الذَّهبِ والفِضَّةِ رَغبةً في بِناءِ هذا الهَيكلِ، 4 ومِقْدارُهُ أربَعُ مئَةٍ وسِتُّونَ قِنطارا مِنْ ذَهبِ أوفيرَ‌ الخالِصِ وألفٌ وسِتُّونَ قِنطارَ فِضَّةٍ مُصَفَّاةٍ لِتَصفيحِ الجُدرانِ، 5 ولِكُلِّ شيءٍ يعمَلُهُ الصُنَّاعُ المهَرَةُ، فمَنْ أرادَ مِنكُم أنْ يتَبَرَّعَ للرّبِّ، فليَفتَحْ يَدَهُ بِسَخاءٍ».
6 فقامَ رؤساءُ عائِلاتِ أسباطِ إِسرائيلَ، وقادةُ الألوفِ والمئاتِ، وكِبارُ العامِلينَ في خِدمةِ المَلِكِ، 7 وتَبَرَّعوا لِبِناءِ الهَيكلِ بِسَبعِ مئَةٍ وسِتِّينَ قِنطارا مِنَ الذَّهبِ، وبِــعَشَرَةِ آلافِ دِرهَمٍ ومِنَ الفِضَّةِ بألفٍ وخَمسِ مئَةٍ وعشرينَ قِنطارا، ومِنَ النُّحاسِ بألفينِ وسَبعِ مئَةِ قِنطارٍ، ومِنَ الحديدِ بِـخمسةَ عشَرَ ألفَ قِنطارٍ. 8 وكُلُّ مَنْ كانَ عِندَهُ حجارةٌ كريمةٌ أعطاها لِخَزينةِ هَيكلِ الرّبِّ على يَدِ يَحيئيلَ‌ الجَرشونيِّ. 9 ففَرِحَ الشَّعبُ لِتَبَرُّعِهِم للرّبِّ لأنَّهُم فعَلوا ذلِكَ بِقَلبٍ سليمٍ، وفَرِحَ داوُدُ المَلِكُ أيضا فرَحا عظيما.
10 وحمَدَ داوُدُ الرّبَّ أمام جميعِ الحاضرينَ وقالَ: «مُبارَكٌ أنتَ أيُّها الرّبُّ إلهُ إِسرائيلَ أبـينا مِنَ الأزلِ وإلى الأبدِ‌. 11 لكَ يا رَبُّ العظَمَةُ والجَبَروتُ والجَلالُ والبَهاءُ والمَجدُ‌، لأنَّ لكَ كُلَّ ما في السَّماءِ والأرضِ، ولكَ المُلكُ أيُّها الرّبُّ والسِّيادةُ على الجميعِ. 12 مِنكَ الغِنى والكرامةُ وأنتَ تَملِكُ على كُلِّ شيءٍ. في يَدِكَ القُدرَةُ والجَبَروتُ والعظَمَةُ، وأنتَ تُقوِّي كُلَّ إنسانٍ وتُعَظِّمُهُ. 13 فالآنَ يا إلهَنا نَحمَدُكَ ولا‏سمِكَ المَجيدِ نُهَلِّلُ.
14 «ولكِنْ مَنْ أنا ومَنْ شعبـي حتّى نَقدِرَ أنْ نَتَبَرَّعَ لكَ بِأيِّ شيءٍ؟ نحنُ لا شيءَ. فكُلُّ شيءٍ مِنكَ، ومِمَّا أعطَيتَنا أعطيناكَ. 15 وما نَحنُ في هذِهِ الدُّنيا إلاَّ غُرَباءُ ونُزَلاءُ كما كانَ جميعُ آبائِنا، وأيّامُنا كالظِّلِّ على الأرضِ ولا رَجاءَ لنا في البَقاءِ. 16 كُلُّ هذِهِ الثَّروَةِ الّتي أعدَدْناها أيُّها الرّبُّ إلهُنا، لِنَبنيَ هَيكلا لا‏سمِكَ القُدُّوسِ مِنْ يَدِكَ أخَذْناها وهيَ كُلُّها لكَ. 17 وأنا أعلَمُ يا إلهي أنَّكَ تَمتَحِنُ القلوبَ وتفرَحُ بالاستِقامةِ. أمَّا أنا فبا‏ستِقامةِ قلبـي تَبَرَّعْتُ لكَ بِكُلِّ هذا، وكم فَرِحْتُ حينَ رأيتُ شعبَكَ الحاضرينَ هُنا يتَبَرَّعونَ لكَ. 18 أيُّها الرّبُّ إلهُ إبراهيمَ وإسحَقَ ويَعقوبَ آبائِنا، إحفَظْ إلى الأبدِ مِثلَ هذِهِ النيَّاتِ والمَقاصِدِ في قُلوبِ شعبِكَ، ووَجِّهْ قُلوبَهُم إليكَ. 19 وا‏منَحْ سُليمانَ ابني قلبا سليما ليَعمَلَ بِوصاياكَ وإرشاداتِكَ وفَرائِضِكَ ولِـيَبنيَ الهَيكلَ الّذي جَهَّزْتُ لَه كُلَّ شيءٍ».
20 وقالَ داوُدُ لِجميعِ الحاضرينَ: «بارِكوا الرّبَّ إلهَكُم». فباركوا الرّبَّ إلهَ آبائِهِم وركَعوا وسجَدوا لَه ولِلمَلِكِ. 21 وذبَحوا للرّبِّ ذَبائِـحَ، وقَدَّموا في غَدِ ذلِكَ اليومِ مُحرَقاتٍ للرّبِّ ألفَ ثورٍ وألفَ كَبْشٍ وألفَ خروفٍ معَ الخمرِ العائِدَةِ لها، عَلاوَةً على ذبائِـحَ أُخرى مِنْ أجلِ الحاضرينَ مِنْ بَني إِسرائيلَ. 22 فأكَلُوا وشَرِبُوا أمامَ الرّبِّ في ذلِكَ اليومِ بِفَرَحٍ عظيمٍ، وأقاموا سُليمانَ بنَ داوُدَ مَلِكا مرَّةً ثانيةً‌، وأمامَ الرّبِّ قائدا وكرَّسوا صادوقَ كاهنا. 23 فخَلَفَ سُليمانُ داوُدَ على العرشِ الّذي أقامَهُ الرّبُّ، وكانَ مَلِكا ناجحا أطاعَهُ جميعُ بَني إِسرائيلَ. 24 وخضَعَ الرُّؤساءُ والقادةُ وكذلِكَ كُلُّ بَني المَلِكِ داوُدَ لِسُليمانَ المَلِكِ‌. 25 ورفَعَ الرّبُّ مكانَةَ سُليمانَ في عيونِ جميعِ بَني إِسرائيلَ، ومنَحَهُ مِنَ الجَلالِ ما لم يكُنْ لِمَلِكٍ قَبلَهُ في إِسرائيلَ.
26 وهكذا ملَكَ داوُدُ بنُ يَسَّى على جميعِ بَني إِسرائيلَ 27 مُدَّةَ أربعينَ سنَةً، سَبْعٌ مِنها في حبرونَ، وثَلاثٌ وثَلاثونَ في أورُشليمَ‌. 28 ثُمَّ ماتَ بِشَيخوخةٍ صالِحةٍ بَعدَ أنْ شَبِـعَ مِنَ الأيّامِ والغِنى والمَجدِ، وملَكَ سُليمانُ ا‏بنُهُ مكانَهُ. 29 وأعمالُ داوُدَ المَلِكِ، مِنْ أوّلِها إلى آخِرِها، مُدَوَّنَةٌ في سِفرِ أخبارِ صموئيلَ الرَّائيّ‌ وناثانَ النَّبـيِّ وجادَ الرَّائيّ، 30 معَ كُلِّ ما كانَ مِنْ مُلْكِهِ وجبَروتِهِ والأحوالِ الّتي مَرَّت علَيهِ، وعلى إِسرائيلَ وعلى جميعِ مَمالِكِ الأرضِ.