Lazo Natana ro Dawidi ri
(2 Samuele 7:1-17)
1 Ondro 'bädri'ba Dawidi kate ori zo'desi miri ro ndaro ya oko, tu alo si nda atate nebi Natana ri ekye: “Mindre, ma ori noŋwa zo se abete wiri si ya, oko Sänduku Tao'baro Opi ro ka ori zo boŋgo roya.” 2 Natana atate ndäri ekye: “Miyi tase cini nyusube ya miro ya 'do, tana Lu orivoya tro mibe.”
3 Oko ŋgäkyi gialo ana si Opi atate Natana ri ekye: 4 “Nyoyi nyata ruindu'ba maro Dawidi ri mikye: Mani ata ndäri nonye makye: ‘Miri zo obene märi oriza kigye i'do. 5 Tana ṛoni tuse molofo lidri Yisaraele robe ni Ezipeto yasi si madale yauono mari kote zo ya, marite zo boŋgoro ndi mutuguṛi be yasi ayani. 6 Vose cini mugu ababe lidri Yisaraele robe kigyesi yasi, meji alo aza dri'bai se maka'dabe Yisaraele dri iyi ro kote makye, mibe zo wiri si kote märi etaya?’ ”
7 “Ka'do inye nyata ruindu'ba maro Dawidi ri mikye: Ma Opi Mbaraekye mani ata ndäri makye: ‘Märu mi te ni lowa lakosi, ni timele lekyevoya a'done 'desi ro lidri maro Yisaraele ro dri; 8 ago ma'dote mibe vose cini nyababe kigyesi yasi, ago mutufu kyila'baazii cini miro teni mi milesi; ago ma'bana ävuru miro 'da likuekye, oso dri'ba se 'desi para 'bädri ya ronye. 9 Manji vo te lidri maro Yisaraele ro ri, ago ma'ba ànya te orine kigye, tana ànya koriyi robe vo modo ànyaro roya, ànya riŋgane i'do tona; ago lidri kozi ri ànya ezane i'do tona oso kyeno ronye, 10 ṛoni tu gi ana si mani vureope'bai te lidri maro Yisaraele ro mirine, ago ma'batate mapena kyila'baazii cini miro 'da ṛe. Oko ma'bana mi 'da 'desi ro ago mozona zelevoi 'da miri. 11 Ondro tu miro oriro kokyete midrate ago ase mi te zutui miro re oko, meŋgana katidri miro alo aza 'da, alo aza ŋgwàagoro miro ro a'dona 'da 'bädri'ba ro, ago matina miri 'bädri'ba ndaro ro 'da mbararo. 12 Nda obena Yekalu 'da märi, ago ma'bana katidri ndaro orina ndi giti 'bädri'ba ro, ro dri äduako. 13 Ma'dona 'da täpi ndaro, ago nda a'dona 'da ŋgwa maro; manana ŋgalu 'duro maro koni nda resi, oso mana beni nda se käti ni miri ana resi ana ronye, 14 oko mozona vo ŋgye ndi ndäri zo maro ya, ago ori katidri ndaro ro giti dri a'dona ndi äduako.’ ” 15 Natana iti ata se cini kwoi te Dawidi ri, ndi tase cini aka'dabe ndäri be.
Mätu Dawidi ro Aro'boya oyero
(2 Samuele 7:18-29)
16 'Dooko 'Bädri'ba Dawidi oyite cite mutuguṛi Opi roya, ago mätute ekye: “Opi Lu, taoye kado maro sa kote ta gi miyebe märi ono vo ca katidri maro. 17 Caoko yauono miyete ndra, mi'ba tao'baro kpate zelevoi maro se koyebe a'done ndroa amba vosi ono ri, Opi nyate ma oye oso mano 'desi aza ronye. 18 Tase ma ruindu'ba miro Dawidi ono matana du miri e'diya? Tana mini ma ṛote kado caoko miro ma ruindu'ba miro ono te. 19 Orivoya ole miro ago taora miro ta ono oyene märi ago 'desipara se maro tu mileya ya ono ka'dane märi. 20 Opi, 'diaza i'do oso mi ronye; ondoalo mänite mi toto ni Lu yi. 21 Tu'dei aza i'do 'bädri ya oso lidri miro Yisaraele ronye, se nyoyite drina utwene ni a'do iyeäṛi ro yasi, ànya o'bane a'done lidri modo miro ro. Taoye 'desi talaro ro se miyebe ànyari ono 'ba liku miro larirute 'bädri cini yasi. Mipa lidri miro teni Ezipeto yasi ago ondro lidri miro kayite ugu oyi oko, minja tu'dei amba teni ànya milesi. 22 Mi'ba lidri miro Yisaraele te a'done lidri modo miro ro äduako; ago mi Opi, nya'dote Lu ànyaro. 23 Ka'do inye yauono Opi Lu, mi'ba tase mi'ba tana be ma ruindu'ba miro ri ndi zelevoi maro be ono miye ndi oso nyatabe oyene ronye; 24 mi'ba liku miro ka'do ndi ndra, ago mi'ba lidri kata ndi äduako ekye: ‘Opi Mbaraekye ni orivoya Lu Yisaraele ro, ago mi'ba 'desi ka'do ndi katidri ruindu'ba miro Dawidi roya tu cini si.’ 25 Opi Lu maro, ma ruindu'ba miro ono te mbara ro mätu ono oyene miri, tana nyaka'da tase cini ono te ma ruindu'ba miro ono ri, ago nyiti tate märi mikye: Yi'bana zelevoi maro ndi a'done 'bädri'bai ro. 26 Opi, mi ni Lu yi, ago mi'ba tase kado kwoi tana ni ma ruindu'ba miro ono ri; 27 meji mi zelevoi maro äṛune, tana ànya ka'doyi robe riyäsi takado miro ya 'duro. Opi, nyäṛu ànya teni, äṛu miro orina ndi ànya dri äduako.”
نبوءة ناثان
(2صم 7‏:1‏-17)
1 ولمَّا سكَنَ المَلِكُ في قَصرِهِ، قالَ لِناثانَ النَّبـيِّ: «أنا مُقيمٌ في قصرٍ مِنْ أرزٍ‌، بَينَما تابوتُ عَهدِ الرّبِّ مُقيمٌ في خَيمةٍ». 2 فأجابَهُ ناثانُ: «إفعَلْ كُلَّ ما في بالِكَ لأنَّ الرّبَّ معَكَ».
3 لكِنْ في تِلكَ اللَّيلَةِ قالَ الرّبُّ لِناثانَ: 4 «قُلْ لِعبدي داوُدَ: هذا ما يقولُ الرّبُّ: «أأَنتَ تَبني لي بَيتا لِسُكْناي؟ 5 ما سكَنْتُ بَيتا مِنْ يومِ أَخرَجْتُ بَني إِسرائيلَ مِنْ مِصْرَ إلى هذا اليومِ، بل كُنتُ أسيرُ في خَيمةٍ مِنْ مكانٍ إلى آخَرَ. 6 وفي كُلِّ مَسيري معَ جميعِ بَني إِسرائيلَ لم أسألْ أحدا مِنْ رؤسائِهِمِ الّذينَ أمَرتُهُم أنْ يَرعَوا بَني إِسرائيلَ شعبـي: لِماذا لم تَبنوا لي بَيتا مِنَ الأرْزِ؟ 7 فقُلْ لِعبدي داوُدَ: هذا ما يقولُ الرّبُّ القديرُ: أنا ا‏ختَرْتُكَ مِنَ الحظيرةِ، مِن وراءِ الغنَمِ‌، لِتكونَ رئيسا على شعبـي بَني إِسرائيلَ‌، 8 وكُنتُ معَكَ حَيثُما سِرْتَ، وأبَدْتُ جميعَ أعدائِكَ مِنْ أمامِكَ، وأقَمْتُ لكَ ا‏سما عظيما كالعُظماءِ في الأرضِ. 9 وجَعَلْتُ مكانا لِشعبـي بَني إِسرائيلَ وغرَسْتُهُ، فثَبَتَ في مكانِهِ فلا يتَزَعزَعُ مِنْ بَعدُ ولا يعودُ بَنو الشَّرِّ يَضطَهِدونَهُ كما مِنْ قَبلُ، 10 إلى يومِ أقَمتُكَ حاكما علَيهِم وأرَحْتُكَ مِنْ جميعِ أعدائِكَ. وأنا الرّبُّ أُخبِرُكَ بِأنِّي سَأُقيمُ لكَ نَسلا. 11 وإذا ا‏نتَهَت أيّامُكَ ورَقَدْتَ معَ أبائِكَ، أقَمتُ خَلَفا لكَ مِنْ نَسلِكَ الّذي يخرُجُ مِنْ صُلْبِكَ وثَبتُّ مُلْكَهُ‌، 12 فهوَ يَبني بَيتا لا‏سمي وأنا أُثَبِّتُ عرشَ مُلْكِهِ إلى الأبدِ‌. 13 أنا أكونُ لَه أبا وهوَ يكونُ لي ا‏بنا‌، وأمَّا رحمَتي فلا أَنزعُها عَنه كما نزَعتُها عَنْ شاوُلَ الّذي كانَ قَبلَكَ، 14 بل يكونُ نَسلُكَ ومُلْكُكَ ثابِتَينِ على الدَّوامِ أمامَ وجهي، وعرشُكَ يكونَ راسخا إلى الأبدِ». 15 فأخبَرَ ناثانُ داوُدَ بِـجميعِ هذا الكلامِ وهذِهِ الرُّؤيا كُلِّها.
صلاة داود
(2صم 7‏:18‏-29)
16 فدَخَلَ المَلِكُ داوُدُ وجلَسَ أمامَ الرّبِّ وقالَ: «مَنْ أنا يا سيِّدي الرّبُّ، وما بَيتي الّذي أنتَسِبُ إليهِ حتّى أوصَلْتَني إلى هُنا؟ 17 وكانَ هذا كُلُّهُ قليلا في عينَيكَ يا سيِّدي الرّبُّ، فوَعَدْتَني أيضا أنا عبدَكَ، أنْ يدومَ نَسلي زَمانا طويلا، وا‏عتَبَرتَني كواحدٍ مِنْ عُظَماءِ الأرضِ‌ أيُّها السَّيِّدُ الرّبُّ. 18 فبِماذا أُكَلِّمُكَ وأنتَ كَرَّمْتَني وعَرَفْتَني؟ 19 فمِنْ أجلِ وعدِكَ ومَحَبَّةِ قلبِكَ فعَلْتَ لي هذا الأمرَ العظيمَ وأعلَمْتَني بهِ، فما أعظَمَكَ أيُّها الرّبُّ الإلهُ. 20 أنتَ لا مَثيلَ لكَ ولا إلهَ سِواكَ، كما سَمِعنا بآذانِنا. 21 وأيَّةُ أُمَّةٍ في الأرضِ مِثلُ شعبِكَ بَني إِسرائيلَ الّذينَ جعَلْتَهُم لِنَفسِكَ شعبا وجعَلْتَ لهُمُ ا‏سما، وعَمِلْتَ لهُم تِلكَ الأعمالَ العظيمةَ الهائِلَةَ حَيثُ طَرَدْتَ مِنْ أمامِهِمِ الشُّعوبَ وآلهَتَهُم، يومَ أخرَجتَهُم مِنْ مِصْرَ. 22 وثَبَّتَّ شعبَكَ بَني إِسرائيلَ شعبا لكَ إلى الأبدِ، وأنتَ يا ربُّ صِرْتَ لهُم إلها. 23 والآنَ أيُّها الرّبُّ الإلهُ، أقِمْ إلى الأبدِ وعدَكَ الّذي وعَدْتَني بهِ أنا ونَسلي وا‏فعلْ كما قُلتَ 24 ليَعظُمَ ا‏سمُكَ إلى الأبدِ ويُقالَ: الرّبُّ القديرُ إلهٌ على إِسرائيلَ، وليكُنْ نَسلُ عبدِكَ داوُدَ ثابتا أمامَكَ، 25 لأنَّكَ أنتَ القديرُ يا إلهي، أعلَنْتَ ذلِكَ على مَسمَعي حينَ قُلْتُ: أَبني لكَ بَيتا. لِذلِكَ تشَجَّعَ قلبـي أنا عبدكَ أنْ أرفَعَ إليكَ هذِهِ الصَّلاةَ. 26 والآنَ أيُّها الرّبُّ، أنتَ هوَ اللهُ، وأنتَ الّذي وعَدْتَني هذا الوعدَ الحَسَنَ. 27 فالآنَ تَحَنَّنْ وبارِكْ نَسلي بارَكتَهُ فكانَ مُبارَكا‌ إلى الأبدِ».