Elo gəmaijən na alo emaijən
Hurting-Article
1 Na igaseicu elo gəmaijən na alo emaijən ŋen ŋanṯa elo gananoŋ na alo yananoŋ laməndëd̶ənu na albar nəyerṯe com. 2 Na niseici irnuŋ gətəɽe, Ursalim gəmaijən girəwa elo Rəmwa nano gəṯuɽeinu garno ŋere ŋəmənia ŋəṯuɽeinu ŋaiyo ŋen ŋanṯa ebaŋgen. 3 Na egano olia goɽra geṯo ikursi igi gaṯa, “Seicr, eɽa gə-Rəmwa gafo led̶ala na rënəŋu rid̶i aldəfeṯəlda, na lënəŋulu alɽeṯe led̶a əllëɽəŋu na Rəmwa rënəŋu rid̶i arəfeṯəlda na rid̶i arəɽeṯe Rəmwa eren. 4 Rënəŋu rid̶i arəɽated̶eṯe ŋwal isi pred̶, na ŋəɽaiñ aŋerṯe d̶əge, na d̶wana ad̶erṯe na d̶ara ad̶erṯe com na ŋen ŋubwa aŋerṯe d̶əge, ŋen ŋanṯa ŋen ŋananoŋ pred̶ ŋaməndëd̶ənu.”
5 Na gënəŋu igi gəɽaŋo nalkurs yeŋələŋe gaṯa, “Seid̶u, igëbəd̶ia ŋen pre ŋəmaijən.” Nəŋaṯa com, “Wërd̶u ŋen iŋi, ŋen ŋanṯa ŋen pred̶ iŋi ŋaɽo d̶eṯəm na ŋad̶urwaṯo.” 6 Na nəŋəñəlwaɽəṯi ṯa, “Ŋen ŋabəɽinḏeinu d̶əge! Egaɽo Alif na Aliya. Egaɽo ed̶a gananoŋ na gənḏurṯu alo. Igid̶i enaice ed̶a igi aŋal gərrəma ŋawa ed̶oro d̶əŋawa ŋəd̶əməṯia məɽəməɽeñ, ilia yero. 7 Ed̶a igi gəd̶amo ŋen ŋeicia gënəŋu gid̶i aŋərraṯe eŋen iŋi na igid̶i eɽeṯe Rəmwa rəlëɽəŋu na gënəŋu gid̶i aŋəɽeṯe id̶ia gəlëɽəñi. 8 Orn led̶a ildi loreiano na led̶a ildi lero ləbëndia ŋen, na led̶a lətaŋa, na led̶a ildi ləɽiñəd̶ia, na led̶a ildi ləɽaŋa lijila ɽrəto, na nḏəmia, na led̶a ildi lukwud̶əñiṯia laŋge alo ləpiano, na led̶a ləɽo len pred̶, lënəŋulu pred̶ lid̶i alərwujəni egəṯa goɽra goliano goɽa isiano na alkabriṯ. Fəŋəɽaiñ ŋənḏurṯu.”
Ŋen ŋ-Ursalim gəmaijən
9 Na malaiyəka d̶enəŋ emalaiyəka d̶enəŋ neməñe eɽŋan isi yëndu ŋəmbwalua d̶enəŋ nəŋəməne ŋəɽijan iŋi ŋunḏeinu ŋenŋa ŋubwa ŋənḏurṯu iŋi ŋəɽo d̶enəŋ nəŋəməñe ŋəɽijan, d̶ënəŋu d̶eṯo nḏəñeiṯi ṯa, “Elaŋ, igid̶i iŋəŋaici ŋere ŋəmənia, fəwasen gə-Ɽruma.” 10 Na nəd̶əñəmamaṯe naiyən isi yoɽra ig-Usila nəd̶əñəŋaici irnuŋ gətəɽe girəwa elo Rəmwa nano, fəŋu Ursalim, 11 na irnuŋ gatəɽe gəwad̶ialo ŋaɽrwaŋa ŋə-Rəmwa. Gawad̶ialo garno lwandra lero alo lwaiña iliano ləməñaṯo lorəba pred̶, larno lwandra ləbërnia yasb ildi lore na lətəɽe larno ŋaɽa. 12 Na irnuŋ gerṯo uṯa goɽra gëd̶iṯu, na ëuwər red̶ neməñe eɽijan, na malaiyəka red̶ neməñe eɽijan yiṯurwa inauwər na ndrəŋ nəŋəɽwa red̶ nəŋəməñe ŋəɽijan ŋ-Israyil nəwërd̶ənu inauwər. 13 Na ëuwər iɽijin yafo alo ëd̶əñina yewarəboṯwa, na iɽijin yafo ndelia, na iɽijin yafo ndaləŋgwa, na iɽijin yafo alo ëd̶əñina yiwërntia. 14 Na uṯa gerṯo ad̶una red̶ neməñe eɽijan na ndrəŋ red̶ neməñe nəɽijan nəwërd̶ənu ad̶una nano nəled̶a ləd̶weinu red̶ ldəməñe ləɽijan lə-Ɽruma.
15 Na malaiyəka id̶i d̶əfo d̶əlwaɽəṯiñi d̶erṯo ləfra lid̶ənu aḏḏaəbya ed̶əŋ d̶əlëɽəŋu ṯa ad̶irnḏeici irnuŋ na ëuwər na uṯa. 16 Irnuŋ gerṯo rukən marldwan na d̶walano na d̶abərano laɽwaṯo eŋen. Na d̶ënəŋu nḏirnḏeici irnuŋ ləfrala əllëɽəŋu na gaɽo mil aləf na miyya d̶enəŋ. Na d̶walano na d̶abərano na d̶wala lirnuŋ laɽwaṯo eŋen. 17 Na d̶ënəŋu d̶irnḏeicu uṯa, ŋen ŋarno led̶a ləbirnḏeicia laŋge, na malaiyəka yəbirnḏeicia laŋge ṯia com. Na uṯa gwala garno ɽrwia led̶a ered̶ia marldwan. 18 Uṯa gid̶ənu ŋwandraŋa ŋabërnia yasb iŋi ŋore, na irnuŋ gid̶ənu aḏḏaəbya isi yetəɽe kaiñ yundəd̶einiau yarno ŋaɽa. 19 Ad̶una irnuŋ yid̶ənu ŋwandraŋa pred̶ ɽetəɽeteo iŋi ŋero alo iŋi ŋwaiña iliano. Ad̶una yananoŋ yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore ŋəbërnia yasb, na ad̶una ywomən yid̶ənu ŋwandraŋa ŋəmunwa garno ltuŋga lero ibwëɽua nano ŋabërnia yaguṯ əsrəg, na ad̶una isi yeɽo yiɽijin yid̶ənu ŋwandraŋa iŋi ŋəbəjo ŋerṯo ŋamərled̶iano ŋore ŋəbërnia agig abiaḏ, na ad̶una ywomən isi yeɽo marldwan yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e ŋəbërnia sumrud d̶ubab. 20 Na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e ŋəbəjaŋəno ŋəbërnia jasa agig, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nento yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore ŋarno ŋəfəni ŋəbërnia agig amər, na ad̶una ywomən isi yeɽod̶enəŋ nalo eɽijan yid̶ənu ŋwandraŋa ŋəɽo ŋəñeiña aŋəno ŋəbërnia sabrajəd̶, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nalo iɽijin yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e aŋəno ŋəbërnia sumruḏ salgi, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nalo marldwan yid̶ənu ŋwandraŋa ywundəd̶einiau kaiñ ŋəɽo ŋəñeiña aŋəno ŋəbërnia yaguṯ asfər, na ad̶una ywomən isi yeɽo red̶ nento yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e d̶ed̶iad̶apa ŋəbërnia agig akḏər, na ad̶una ywomən yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e d̶ed̶ia d̶əmunwa aŋəno ŋəbërnia samanjuni, na ad̶una yinḏurṯu alo yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore d̶oria d̶əmunwa ŋəbërnia jamasṯ. 21 Na ëuwər red̶ neməñe eɽijan yaɽo ŋwandra red̶ nəŋəməñe ŋəɽijan iŋi ŋəɽo ŋaɽaŋəno ŋəbërnia lulu. Ëuwər pred̶ yenenəŋ yenenəŋ yid̶ənu lulula lonto, na rad̶ rirnuŋ rid̶ənu aḏḏaəbya yetəɽe kaiñ isi yewad̶ialo yarno ŋaɽa.
22 Na egero igəseicia ekəl irnuŋ ŋen ŋanṯa Eləŋ Rəmwa irri rerṯo ŋabəɽa pred̶ na Ɽruma laɽo ekəl yirnuŋ. 23 Na irnuŋ gaber gwonaṯa ëd̶əñina walla ubwa ṯa aləwad̶ialo irnuŋ, ŋen ŋanṯa ŋaɽrwa ŋə-Rəmwa ŋaɽo arrerre girnuŋ na Ɽruma laɽo lamba ləlëɽəŋu. 24 Led̶a ləŋələŋe ɽetəɽeteo lid̶i alerlde arrerrega girnuŋ na nələŋ nalo nid̶i anënṯi ŋaɽrwaŋa ŋələŋeŋa eŋen. 25 Ëuwər yirnuŋ yid̶i aiyagagid̶əni ñoman pred̶ ëd̶əñëd̶əñin na uləŋgələŋ, na uləŋgi gid̶i aŋerṯe. 26 Led̶a lid̶i alënṯi irnuŋ ŋaɽrwaŋa na ŋələŋeŋa ŋəled̶a ləŋələŋe ɽetəɽeteo. 27 Orn wagero gənəŋ gətaŋa gid̶i aŋënṯi irnuŋ, na ed̶a gero gənəŋ igi gəbəd̶ia ŋen ŋeicia walla gəɽwata ŋəɽəwen, illi led̶a ildi ndrəŋ enen nəwërd̶ənu egad̶am gəd̶əməṯia gə-Ɽruma.
السماء الجديدة والأرض الجديدة
1 ثُمّ رأَيتُ سَماءً جَديدةً وأرضًا جَديدةً، لأنّ السّماءَ الأُولى والأرضَ الأولى زالَتا، وما بَقِـيَ لِلبحرِ وُجودٌ، 2 وأنا يوحنّا رأَيتُ المدينةَ المُقَدّسَةَ، أُورُشليمَ الجَديدةَ، نازِلَةً مِنَ السّماءِ مِنْ عِندِ اللهِ، كَعَروسٍ تَزَيّنَتْ واَستَعَدّتْ لِلقاءِ عَريسِها. 3 وسَمِعتُ صَوتًا عَظيمًا مِنَ العَرشِ يَقولُ: «ها هوَ مَسكِنُ اللهِ والنّاسِ: يَسكُنُ معَهُم ويكونونَ لَه شُعوبًا. اللهُ نَفسُهُ مَعَهُم ويكونُ لهُم إلهًا، 4 يَمسَحُ كُلّ دَمعَةٍ تَسيلُ مِنْ عُيونِهِم. لا يَبقى مَوتٌ ولا حُزنٌ ولا صُراخٌ ولا وجَعٌ، لأنّ الأشياءَ القَديمةَ زالَت».
5 وقالَ الجالِسُ على العَرشِ: «ها أنا أجعَلُ كُلّ شيءٍ جَديدًا!» ثُمّ قالَ لي: «أكتُبْ: هذا الكلامُ صِدقٌ وحَقّ». 6 وقالَ لي: «تَمّ كُلّ شيءٍ! أنا الألِفُ والياءُ، البَداءَةُ والنّهايَةُ. أنا أُعطي العَطشانَ مِنْ يَنبوعِ ماءِ الحياةِ مَجّانًا. 7 مَنْ غَلَبَ يَرِثُ كُلّ هذا، وأكونُ لَه إلهًا ويكونُ لِـيَ اَبنًا. 8 أمّا الجُبَناءُ وغَيرُ المُؤْمِنينَ والأوغادُ والقَتَلةُ والفُجّارُ والسّحرَةُ وعَبَدَةُ الأوثانِ والكَذبَةُ جميعًا، فنَصيبُهُم في البُحَيرَةِ المُلتَهِبَةِ بِالنّارِ والكِبريتِ. هذا هوَ الموتُ الثّاني».
أورشليم الجديدة
9 وجاءَني أحدُ الملائِكَةِ السّبعةِ الذينَ معَهُمُ الكُؤوسُ السّبعُ المُمتَلِئَةُ بِالنّكَباتِ السّبعِ الأخيرَةِ وقالَ لي: «تَعالَ فأُريَكَ العروسَ اَمرأَةَ الحَمَلِ». 10 فحَمَلَني بِالرّوحِ إلى جبَلٍ عَظيمٍ شاهِقٍ وأراني أورُشليمَ المدينةَ المُقَدّسَةَ نازِلَةً مِنَ السّماءِ مِنْ عِندِ اللهِ، 11 وعلَيها هالَةُ مَجدِ اللهِ. وكانَت تَتلألأُ كَحَجَرٍ كَريمٍ نادِرٍ يُشبِهُ اليَشْبَ النَقِـيّ كَالبلّورِ، 12 ولها سُورٌ عَظيمٌ شامِـخٌ لَه اَثنا عشَرَ بابًا وعلى الأبوابِ اَثنا عشَرَ مَلاكًا وأسماءٌ مكتوبةٌ هِـيَ أسماءُ عشائِرِ بَني إِسرائيلَ الاثنَي عشَرَ: 13 مِنَ الشّرقِ ثلاثَةُ أبوابٍ، ومِنَ الشّمالِ ثلاثةُ أبوابٍ، ومِنَ الجَنوبِ ثلاثةُ أَبوابٍ، ومِنَ الغَربِ ثلاثةُ أَبوابٍ. 14 وكانَ سُورُ المدينةِ قائِمًا على اَثنَي عشَرَ أساسًا، على كُلّ واحدٍ مِنها اَسمٌ مِنَ أسماءِ رُسُلِ الحَمَلِ الاثنَيْ عشَرَ.
15 وكانَ الملاكُ الذي يُخاطِبُني يُمسِكُ قَصَبَةً مِنَ الذّهَبِ لِـيَقيسَ بِها المدينةَ وأبوابَها وسُورَها. 16 والمدينةُ مُرَبّعَةٌ، طولُها يُساوي عَرضَها. فَقاسَها بِالقَصَبَةِ، فإذا هِـيَ ألفٌ وخَمسُ مئةِ ميلٍ، يَتَساوى فيها الطّولُ والعَرضُ والعُلوّ. 17 ثُمّ قاسَ سُورَها فإذا هوَ مِئةٌ وأربعٌ وأربعونَ ذِراعًا بِطولِ ذِراعِ الإنسانِ كما اَستَعمَلَهُ الملاكُ. 18 وكانَ السّورُ مَبنِـيّا بِاليَشْبِ، والمدينةُ بِالذَهَبِ الخالِصِ كأنّهُ الزّجاجُ النّقِـيّ. 19 وكانَت أساساتُ سُورِ المدينةِ مُرَصّعَةً بِجميعِ أنواعِ الجواهِرِ. فالأساسُ الأوّلُ يَشْبٌ، والثّاني ياقوتٌ أزرَقُ، والثّالِثُ عَقيقٌ أبـيَضُ، والرّابِـــعُ زُمُرّدٌ، 20 والخامِسُ عَقيقٌ قاتِمٌ، والسّادِسُ عَقيقٌ أحمَرُ، والسّابِــــعُ زَبرجَدٌ، والثّامِنُ جَزْعٌ، والتّاسِعُ ياقوتٌ أصفَرُ، والعاشِرُ عَقيقٌ أخضَرُ، والحادي عشَرَ فَيروزٌ، والثّاني عشَرَ جَمَشْتٌ. 21 وكانَتِ الأبوابُ الاثنا عشَرَ اَثنتَي عَشْرَةَ لُؤلُؤةً، كُلّ بابٍ مِنها لُؤلُؤةٌ. وساحةُ المدينةِ مِنْ ذهَبٍ خالِصٍ شَفّافٍ كالزُجاجِ.
22 وما رأَيتُ هَيكَلاً في المدينةِ، لأنّ الرّبّ الإلهَ القَديرَ والحَمَلَ هُما هَيكَلُها. 23 والمدينةُ لا تَحتاجُ إلى نُورِ الشّمسِ والقَمرِ، لأنّ مَجدَ اللهِ يُنيرُها والحَمَلَ هوَ مِصباحُها. 24 ستَمشي الأُمَمُ في نُورِها، ويَحمِلُ مُلوكُ الأرضِ مَجدَهُم إلَيها. 25 لا تُغلَقُ أبوابُها طَوالَ اليومِ، لأنّهُ لا ليلَ فيها. 26 ويَجيئونَ إلَيها بِمَجدِ الأُمَمِ وكَرامَتِها، 27 ولا يَدخُلُها شيءٌ نَجِسٌ، ولا الذينَ يَعمَلونَ القَبائِـحَ ويفتَرُونَ الكَذِبَ، بَلِ الذينَ أسماؤُهُم مكتوبَةٌ في كِتابِ الحياةِ، كِتابِ الحَمَلِ.