السبت
(مرقس 2‏:23‏-28، لوقا 6‏:1‏-5)
1 وفي تِلكَ الأيّامِ مَرّ يَسوعُ في السّبتِ وسْطَ الحُقولِ، فَجاعَ تلاميذُهُ. فأخَذوا يَقطُفونَ السّنبُلَ ويأكُلونَ. 2 فلمّا رآهُمُ الفَرّيسيّونَ قالوا لِيَسوعَ: «أُنظُرْ! تلاميذُكَ يَعمَلونَ ما لا يَحِلّ في السّبتِ». 3 فأجابَهُم يَسوعُ: «أما قَرأتُمْ ما عَمِلَ داودُ عِندَما جاعَ هوَ ورجالُهُ؟ 4 كيفَ دخَلَ بَيتَ اللهِ، وكيفَ أكلُوا خُبزَ القُربانِ، وأكْلُهُ لا يَحِلّ لهُم، بلْ لِلكهَنَةِ وحدَهُم؟ 5 أوَما قَرأتُمْ في شريعةِ موسى أنّ الكهنَةَ في السّبتِ يَنتَهِكونَ حُرمَةَ السّبتِ في الهَيكَلِ ولا لومَ علَيهِم؟ 6 أقولُ لكُم: هُنا من هوَ أعظَمُ مِنَ الهَيكَلِ. 7 ولو فَهِمتُمْ مَعنى هذِهِ الآيةِ: أُريدُ رَحمَةً لا ذَبيحَةً، لَما حَكَمتُم على مَنْ لا لَومَ علَيهِ. 8 فاَبنُ الإنسانِ هوَ سيّدُ السّبتِ».
الشفاء في السبت
(مرقس 3‏:1‏-6، لوقا 6‏:6‏-11)
9 وذهَبَ مِنْ هُناكَ إلى مَجمَعِهِم، 10 فوجَدَ رَجُلاً يدُهُ يابِسةٌ. فسألوهُ ليتّهِموهُ: «أيحِلّ الشّفاءُ في السّبتِ؟»
11 فأجابَهُم يَسوعُ: «مَنْ مِنكُم لَه خَروفٌ واحدٌ ووقَعَ في حُفرَةٍ يومَ السّبتِ، لا يُمسِكُهُ ويُخرجُهُ؟
12 والإنسانُ كم هوَ أفضلُ مِنَ الخَروفِ؟ لذلِكَ يَحِلّ عمَلُ الخَيرِ في السّبتِ». 13 وقالَ يَسوعُ لِلرّجُلِ: «مُدّ يدَكَ!» فمَدّها، فَعادَتْ صَحيحةً مِثلَ اليَدِ الأُخرى. 14 فخَرَجَ الفَرّيسيّونَ وتَشاوَروا ليقتُلوا يَسوعَ.
رجل الله المختار
15 فلمّا عَلِمَ يَسوعُ اَنصرفَ مِنْ هُناكَ. وتبِعَهُ جمهورٌ كبيرٌ، فشفَى جميعَ مَرضاهُم 16 وأمَرَهُم أنْ لا يُخبِروا أحدًا عَنهُ، 17 ليتِمّ ما قالَ النّبيّ إشعيا:
18 «ها هوَ فتايَ الّذي اَخترتُهُ،
حبيبي الّذي بِه رَضِيتُ.
سأُفيضُ رُوحي علَيهِ،
فيُعلِنُ للشّعوبِ إرادتي.
19 لا يُخاصِمُ ولا يَصيحُ،
وفي الشّوارعِ لا يَسمَعُ أحدٌ صوتَهُ.
20 قصَبَةً مَرضوضَةً لا يكسِرُ،
وشُعلةً ذابِلَةً لا يُطفئُ.
يُثابِرُ حتّى تَنتَصِرَ إرادَتي،
21 وعلى اَسمِهِ رَجاءُ الشّعوبِ».
يسوع وبعلزبول
(مرقس 3‏:20‏-30، لوقا 11‏:14‏-23؛ لوقا 12‏:10)
22 وجاءَ بعضُ النّاسِ إلى يَسوعَ بِرَجُلٍ أعمى أخرَسَ، فيهِ شَيطانٌ. فشفَى يَسوعُ الرّجُلَ حتى تكلّمَ وأبصَرَ. 23 فتَعَجّبَ الجُموعُ كُلّهُم وتَساءلوا: «أما هذا اَبنُ داودَ؟» 24 وسَمِعَ الفَرّيسيّونَ كلامَهُم، فقالوا: «هوَ يَطرُدُ الشّياطينَ بِبعلِزَبولَ رئيس الشّياطينَ». 25 وعرَفَ يَسوعُ أفكارَهُم، فقالَ لهُم: «كُلّ مملَكَةٍ تَنقَسِمُ تَخرَبُ، وكُلّ مدينةٍ أو عائِلةٍ تنقَسِمُ لا تثْبُتُ. 26 وإنْ كانَ الشّيطانُ يَطرُدُ الشّيطانَ، فيكونَ اَنقَسَمَ. فكيفَ تَثبُتُ مملكَتُهُ؟ 27 وإنْ كُنتُ بِبعلِزَبولَ أطرُدُ الشّياطينَ، فبِمَنْ يَطرُدُهُ أتباعُكُم؟ لذلِكَ همُ يحكُمونَ علَيكُم. 28 وأمّا إذا كُنتُ بِرُوحِ اللهِ أطرُدُ الشّياطينَ، فمَلكوتُ اللهِ حَلّ بَينَكُم. 29 كيفَ يقدِرُ أحَدٌ أنْ يَدخُلَ بَيتَ رَجُلٍ قويّ ويَسرِقَ أمتِعَتَهُ، إلاّ إذا قَيّدَ هذا الرّجُلَ القَويّ أوّلاً، ثُمّ أخَذَ ينهَبُ بَيتَهُ؟
30 مَنْ لا يكونُ مَعي فهوَ علَيّ، ومَنْ لا يَجمعُ مَعي فهوَ يُبدّدُ. 31 لذلِكَ أقولُ لكُم: كُلّ خَطيئةٍ وتَجْديفٍ يُغْفَرُ لِلنّاسِ، وأمّا التّجديفُ على الرّوحِ القُدُسِ فلَنْ يُغفرَ لهُم. 32 ومَنْ قالَ كلِمَةً على اَبنِ الإنسانِ يُغفَرُ لَه، وأمّا مَنْ قالَ على الرّوحِ القُدُسِ، فلن يُغفَرَ لَه، لا في هذِهِ الدّنيا ولا في الآخِرَةِ.
الشجرة وثمرها
(لوقا 6‏:43‏-45)
33 «إجعَلوا الشّجرَةَ جيّدةً تحمِلُ ثمرًا جيّدًا. واَجعَلوا الشّجرَةَ رديئةً تَحمِلُ ثَمَرًا رديئًا. فالشّجرَةُ يَدلّ علَيها ثَمَرُها. 34 يا أولادَ الأفاعي، كيفَ يُمكِنُكُم أنْ تقولوا كلامًا صالِحًا وأنتُم أشرارٌ؟ لأنّ مِنْ فَيضِ القلبِ يَنطِقُ اللّسانُ. 35 الإنسانُ الصّالِحُ مِنْ كنزِهِ الصّالِحِ يُخرِجُ ما هوَ صالِحٌ، والإنسانُ الشّرّيرُ مِنْ كنزِهِ الشّرّيرِ يُخرِجُ ما هوَ شرّيرٌ.
36 أقولُ لكُم: كُلّ كَلِمَةٍ فارِغَةٍ يقولُها النّاسُ يُحاسَبونَ علَيها يومَ الدّينِ. 37 لأنّكَ بكلامِكَ تُبرّرُ وبِكلامِكَ تُدانُ».
الفريسيون يطلبون آية
(مرقس 8‏:11‏-12، لوقا 11‏:29‏-32)
38 وقالَ لَه بعضُ مُعلّمي الشّريعَةِ والفَرّيسيّينَ: «يا مُعلّمُ، نُريدُ أنْ نرى مِنكَ آيَةً». 39 فأجابَهُم: «جِيلٌ شرّيرٌ فاسِقٌ يَطلُبُ آيةً، ولن يكونَ لَه سِوى آيةِ النبيّ يونانَ. 40 فكما بَقِيَ يونانُ ثلاثَةَ أيّامٍ بِلَياليها في بَطنِ الحُوتِ، كذلِكَ يَبقى اَبنُ الإنسانِ ثلاثَةَ أيّامٍ بلَياليها في جوفِ الأرضِ. 41 أهلُ نينَوى سَيَقومونَ يومَ الحِسابِ معَ هذا الجِيلِ ويَحكمونَ علَيهِ، لأنّ أهلَ نينَوى تابوا عِندَما سَمِعوا إنذارَ يونانَ، وهُنا الآنَ أَعظمُ مِنْ يونانَ. 42 ومَلِكَةُ الجَنوبِ سَتَقومُ يومَ الحِسابِ معَ هذا الجِيلِ وتحكُمُ علَيهِ، لأنّها جاءَتْ مِنْ أقاصي الأرضِ لتسمَعَ حِكمَةَ سُليمانَ، وهُنا الآنَ أعظمُ مِنْ سُليمانَ.
عودة الروح النجس
(لوقا 11‏:24‏-26)
43 «إذا خرَجَ الرّوحُ النّجِسُ مِنْ إنسانٍ، هامَ في الصّحارى يَطلُبُ الرّاحَةَ فلا يَجِدُها، 44 فيقولُ: أرجِعُ إلى بَيتي الّذي خرَجتُ مِنهُ. فيَرجِعُ ويَجدُهُ خاليًا نَظيفًا مُرتّبًا. 45 فيَذهَبُ ويَجيءُ بسبعَةِ أرواحٍ أخبثَ مِنهُ، فتدخُلُ وتَسكُنُ فيهِ. فتكونُ حالُ ذلِكَ الإنسانِ في آخِرها أسْوأَ مِنْ حالِهِ في أوّلِها. وهكذا يكونُ مَصيرُ هذا الجِيلِ الشّرّيرِ».
أم يسوع وإخوته
(مرقس 3‏:31‏-35، لوقا 8‏:19‏-21)
46 وبَينَما يَسوعُ يُكلّمُ الجُموعَ، جاءَتْ أمّهُ وإخوَتُهُ ووقَفوا في خارِجِ الدّارِ يَطلُبونَ أن يُكلّموهُ. 47 فقالَ لَه أحَدُ الحاضِرينَ: «أُمّكَ وإخوتُكَ واقفونَ في خارجِ الدّارِ يُريدونَ أنْ يُكلّموكَ».
48 فأجابَهُ يَسوعُ: «مَنْ هيَ أُمّي، ومَنْ هُمْ إخْوَتي؟» 49 وأشارَ بيدِهِ إلى تلاميذِهِ وقالَ: «هؤُلاءِ هُمْ أُمّي وإخوَتي. 50 لأنّ مَنْ يعمَلُ بمشيئةِ أبي الّذي في السّماواتِ هوَ أخي وأُختي وأُمّي».
Taeji ta Sabata rota
(Marako 2:23-28Luka 6:1-5)
1 Ono vosi Yesu kate ugu aba ämvu inya ro yasi Sabata si oko; taeri'bai ndaro a'doyite täbiri ro, ago ànya etoyi drî inya ro okyena te ago kecina onyate. 2 Ondro Parusii kondreyi tase ono te oko, ànya atayite Yesu ri ekye: “Mindre, taeri'bai miro kayi tase Ota leko oyene Sabata si ono oyena!”
3 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìzi tase Dawidi koyebe tu ana si 'dooko nda ndi lidri ndaro be orivoya täbiri ro ana tana ṛoko ya? 4 Nda cite zo Lu roya, ago nda ndi lidri ndaro yibe nyàyi ambata se ozobe Lu ri ana te, se Ota voro ko ànyari onyane; se toto ni kohanii ri ambata ana onyane. 5 Kode mìzi ṛoko ni Ota Musa roya anjioko Sabata cini si kohanii se Yekalu ya iyi enjiyi ota Sabata rote, caoko ati kote taenji ro ànya lomvo ya? 6 Mata ämiri ono ŋga aza orivoya noŋwa para ndrani Yekalu ri. 7 Taegyi ka ata ekye: ‘Male yauni ayani, ko tori olo.’ Aba ondro ka'do mìni ta ono takacina gwo endaro, aba ämiri lidri se taenjiako ono kozine i'do, 8 tana Ŋgwa Lidri ro ni Opi Sabata ro.”
Yesu Ede Mano se Drí na Ciṛiciṛiro ana te
(Marako 3:1-6Luka 6:6-11)
9 Yesu e'be vo ana te ago oyite zotaeriro ya. 10 Mano aza drí ciṛiciṛi robe orivoya zotaeriro ya lau. Lidri azaka orivoya lau se leyite Yesu kicune ta takozi oyero ta, ago ànya ejiyi nda te ekye: “Inye'do 'di edene Sabata si ṛo ko taenji yi Ota amaro lomvo ya?”
11 Yesu zatadrite ekye: “Ondro ka'do alo aza amiro orivoya toto timele alodi be ago ondro aba ko'de gwo 'bu ociekye aza ya Sabata si, inye'do nda uruna anya ko ago ewena anya ko tesi ya? 12 Lidri orivoya para ndrani timele ri! Ka'do inye Ota amaro le ämäri azi opane Sabata si.” 13 'Dooko nda atate mano se drí ciṛiciṛi robe ana ri ekye: “Nyozo drí miro a'dwi.” Ndi nda ozo drí te a'dwi, ago go a'dote kado, kpa oso äzirina ronye. 14 'Dooko Parusii foyite ago äyiyitate Yesu ufune.
Ruindu'ba Onjionji Lu ro
15 Ondro Yesu keri tase äyibe nda lomvo ana tana te oko, nda oyite lozo ni vo ana yasi; ago lowa du soyite nda vo. Nda ede 'dise cini adravoro te 16 ago ozotate ànyari ko ta ndaro itine azii ri. 17 Nda yete inye tana ko'ba tase Lu katabe nebi Yesaya si ana ka'do robe ŋgye se ekye:
18 “Ruindu'ba maro ni no se manjibe ono,
se mulube, ago ta ndaro si ma ni.
Mezina Tori maro 'da nda dri,
ago nda ayona vure maro tana 'da tu'dei ri.
19 Nda unina ko kala diṛine ago totrene,
ago unina ko ugu totrene ata be litiŋwa drisi.
20 Nda unina ko äjäyi se edirute ogone,
kode lamba se kate ujwe ezwene.
Nda uguna taoye ndi 'duro inye madale nda o'bana taŋgye lutu a'done ŋgaopeṛe be,
21 ago lidri cini o'banayi mi ànyaro 'da nda dri.”
Yesu ago Belezebula
(Marako 3:20-30Luka 11:14-23)
22 'Dooko lidri azaka eziyi mano aza te Yesu re se orivoya miako ago ni ata ko tana nda orivoya demona be. Yesu ede mano ana te, ago nda a'dote mbara be ta atane ago ndrevote. 23 Lowa cini larote tase Yesu koyebe ana ta. Ànya ejiyitate ekye: “Inye'do ono a'dona ndi ni Ŋgwa Dawidi ro owo ya?”
24 Ondro Parusii keriyi ta ono te oko, ànya zayitadrite ekye: “Nda ka demonai lofo toto tana dri'ba ànyaro Belezebula kani mbara ozo ndäri oyezana inye.”
25 Yesu ni tase ànya kayibe ugu tavona usuna ana te, ta'dota nda atate ànyari ekye: “'Bädri aza se kabe andivo iro lonyi gboko ro se kabe kyila oye azi be 'do unina ko orine madaro. Ago 'ba'desii kode katidri aza se lonyi andivo iro te gboko ro se kabe kyila oye azi be 'do pereruna 'da. 26 Kpa inye ondro ka'do gboko alo aza ka ugu kyila oye azi be miri 'bädri'ba Satani ro roya, anjioko lonyiru ṛote nja gboko ro ago pereruna 'da ndriŋwa! 27 Nyà ata mìkye ma demonai lofo tesi tana Belezebula kani mbara ozo märi oyezana inye. Ka'do inye a'di kani mbara ozo oso'bai ami vo ri ànya lofoza tesi ya? Tase oso'bai ami vo kayibe oyena ka'date anjioko ami orivoya koziro! 28 Ondro ka'do ma demonai lofo tesi Tori Lu rosi, ono ka'da ndi anjioko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ikyite nja ämidri.
29 “Mano aza unina ko vo oŋgone zo mano mbäräkä aza roya lakaza ndaro urune e'be gialo ndäri mano se mbäräkä 'do embene käti, 'dooko nda o'dena gwo ŋga zo ndaro ro topane.
30 “'Diaza se ko mabe ṛo orivoya endaro kyilaro mabe, 'diaza se pa ma ko kala ŋga ro koto si ṛo endaro ka ugu perena. 31 Tana ta ono ta mata ämiri, änina ndi lidri e'bene ta takozi aza rota ago tase aza undiro ànya kabe atana rota, oko nda se kabe tase undiro atana Tori Alokado lomvo änina ko ànya e'bene tana ro. 32 'Diaza se kabe ta ata Ŋgwa Lidri ro lomvo änina ndi e'bene; oko nda se kabe ta ata Tori Alokado lomvo änina ko e'bene alona; ca yauono kode äduako.
Ce ndi Doŋgo Anyaro be
(Luka 6:43-45)
33 “Ka'dobe a'done doŋgo kado be beṛo miri a'done ce kado be, ondro ka'do mi orivoya ce koziro be, nya'dona doŋgo koziro be. Äni ce te beti doŋgo ro se anya kabe owana yasi. 34 Ami inii ono; mìnina takado atane eŋwanye ondro ka'do ami orivoya undiro ya? Tana kala kani ŋgase orivoya twi ya ya ono atana. 35 'Di kado ka ŋgase kado nda be sina ya ndaro ya 'do lofona tesi; ago 'di kozi ka ŋgase kozi nda be sina ya ndaro ya 'do lofona tesi.
36 “Ṛo ämiri unine endaro Tu Vure rosi 'dicini itina ta iro 'da, ata se cini koziro nda katabe 'do. 37 Ayena vure miro 'da ata miro si; edrena tana 'da miri kode mi orivoya kadoro kode koziro.”
Lidri le Talaro ro
(Marako 8:11-12Luka 11:29-32)
38 'Dooko miemba'bai azaka Ota ro ndi azaka Parusii robe atayite ekye: “Miemba'ba, màle miri talaro ro oyene.”
39 Oko Yesu atate ekye: “Lidri tu ono ro orivoya koziro ago luako. Nyà ma eji talaro ro ta ya? Hwa! Talaro ro se ozone ämiri toto talaro ro nebi Yona ro ayani. 40 Kpa oso Yona koribe kituna nätu ago ŋgäkyina nätu ya ti'bi 'desi roya ronye, kpa oso inye Ŋgwa Lidri ro orina 'da 'budri ya gyini zele kituna nätu ago ŋgäkyina nätu. 41 Tu Vure rosi lidri Ninewe ro oŋganayi 'da kuru ago kicunayi ami 'da, tana ànya etayidrite ni takozii ànyaro yasi ondro ànya keriyi taope Yona rote owo; ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa para ndrani Yona ri! 42 Tu Vure rosi 'Bädri'ba Tokoro Sheba ro oŋgana 'da kuru ago kicuna ami 'da, tana anya ikyite ni 'bädri lozo yasi tavouni 'Bädri'ba Solomo ro erine, ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa para ndrani Solomo ri!
Ego Tori Undiro ro
(Luka 11:24-26)
43 “Ondro tori undiro kofote tesi ni 'diaza yasi oko, ugu abate 'bädri gyiako yasi ugu vo uṛibe loliza. Ondro kusu vo kote oko, 44 anya atate andivo iro ri ekye: ‘Magona ndi kovole zo maro ya vose mikyibe ni kigye si ana.’ Ndi anya gote kovole ago usu zo te awi, wäṛi, ago ŋga cini ara te nja kigye. 45 'Dooko anya fote tesi ago ezi torii azaka njidrieri te kozi parandra ni andivo anyaro ri, ago ànya ikyiyite ago riyite lau. Ago ori 'di ana ro kozina a'dote ndrani se käti ri. Ono ni tase kabe oye a'done lidri koziro tu ono ro ri owo.”
Endre Yesu ro ndi Ädrupii be
(Marako 3:31-35Luka 8:19-21)
46 Ondro Yesu drigba ugu ta atavoya lidri ri oko, endre ndaro ndi ädrupii ndaro be esayite. Ànya edreyite tesi, ànya leyi atane nda be. 47 Ta'doro alo aza lidri se lau ana ro atate ndäri ekye: “Mindre, endre miro ndi ädrupii miro be orivoya edrevoya tesi, ànya leyi atane mibe.”
48 Yesu zatadrite ekye: “A'di ni endre maro ya? Ago a'di ni ädrupii maro ya?” 49 'Dooko nda ka'davote taeri'bai ndaro dri ago atate ekye: “Mìndre! Kwoi ni endre maro ndi ädrupii maro be! 50 Nda se kabe tase Täpi maro vo'buyakuru ya kolebe ndäri oyene oyena ni orivoya ädrupi maro, endreŋwa maro, ago endre maro owo.”