الصلاة الربية
(متى 6‏:9‏-15؛ متى 7‏:7‏-11)
1 وكانَ يَسوعُ يُصلّي في أحدِ الأماكنِ، فلمّا أتَمّ الصلاةَ قالَ لَهُ واحِدٌ مِنْ تلاميذِه: «يا رَبّ، عَلّمْنا أنْ نُصلّيَ، كما عَلّمَ يوحنّا تلاميذَهُ». 2 فقالَ لهُم يَسوعُ: «متى صَلّيتُم فقولوا:
أيّها الآبُ لِيتَقدّسِ اَسمُكَ
لِيأْتِ مَلكوتُكَ
3 أعطِنا خُبزَنا اليوميّ
4 واَغفِرْ لنا خطايانا،
لأنّنا نَغفِرُ لِكُلّ مَنْ يُذنِبُ إلينا.
ولا تُدخِلْنا في التّجربَةِ»،
5 ثُمّ قالَ لهُم يَسوعُ: «مَنْ مِنكُم لَهُ صَديقٌ ويذهَبُ إلَيهِ في نِصفِ الليلِ، ويَقولُ لَهُ: يا صَديقي، أعِرْني ثلاثَةَ أرغِفَةٍ، 6 لأنّ لي صَديقًا جاءَني مِنْ سَفرٍ ولا خُبزَ عِندي أُقَدّمُ لَهُ، 7 فيُجيبُ صَديقُهُ مِنْ داخلِ البَيتِ: لا تُزعِجْني! البابُ مُقفَلٌ، وأولادي مَعي في الفِراشِ، فلا أقدِرُ أنْ أقومَ لأُعطِيَك. 8 أقولُ لكُم: إنْ كانَ لا يقومُ ويُعطيهِ لأنّهُ صَديقُهُ، فهوَ يَقومُ ويُعطيهِ كلّ ما يَحتاجُ إلَيهِ لأنّهُ لَجّ في طَلَبِهِ. 9 لذَلِكَ أقولُ لكُم: إسألوا تنالوا، أطلُبوا تَجِدوا، دُقّوا البابَ يُفْتَحْ لكُم. 10 فمَنْ يَسألْ يَنَلْ، ومَنْ يَطلُبْ يَجِدْ، ومَنْ يَدُقّ البابَ يُفتَحْ لَهُ. 11 فأيّ أبٍ مِنكُم إذا طَلبَ مِنهُ اَبنُهُ سَمكَةً أعطاهُ بدَلَ السّمكَةِ حَيّةً؟ 12 أو طلَبَ مِنهُ بَيضَةً أعطاهُ عقرَبًا؟ 13 فإذا كُنتُم أنتُمُ الأشرار تَعرِفونَ كيفَ تُحسِنونَ العَطاءَ لأبنائِكُم، فما أولى أباكُمُ السّماوِيّ بأنْ يهَبَ الرّوحَ القُدُسَ لِلّذينَ يَسألونَهُ؟»
يسوع وبعلزبول
(متى 12‏:22‏-30، مرقس 3‏:20‏-27)
14 وكانَ يَطرُدُ شَيطانًا أخرَسَ. فلمّا خرَجَ الشّيطانُ تكَلّمَ الرّجُلُ، فتعَجّبَ الجُموعُ. 15 لكِنّ بَعضَهُم قالَ: «هوَ يَطرُدُ الشّياطينَ ببعلَزبولَ رَئيسِ الشّياطينِ». 16 وطلَبَ آخَرونَ آيةً مِنَ السّماءِ ليُجَرّبوهُ. 17 فعَرَفَ أفكارَهُم، فقالَ لهُم: «كُلّ مَملكَةٍ تَنقَسِمُ تَخرَبُ وتَنهارُ بُيوتُها بَيتًا على بَيتٍ. 18 وإذا اَنقَسَمَ الشّيطانُ، فكيفَ تَثبتُ مَملكتُهُ؟ تَقولونَ إنّي ببعلَزَبولَ أطرُدُ الشّياطينَ. 19 فإنْ كُنتُ بِبَعلَزَبولَ أطرُدُ الشّياطينَ، فَبِمَن يطرُدُهُ أتباعُكُم؟ لذلِكَ هُم يَحكُمونَ علَيكُم. 20 وأمّا إذا كُنتُ بإصبعِ اللهِ أطرُدُ الشّياطينَ، فمَلكوتُ اللهِ أقبلَ علَيكُم.
21 عِندَما يَحرُسُ الرّجُلُ القَويّ المُتَسَلّحُ بَيتَهُ تكونُ أموالُهُ في أمانٍ. 22 ولكِنْ إذا هاجَمَهُ رَجُلٌ أقوى مِنهُ وغَلبَهُ، يَنتَزِعُ مِنهُ كُلّ سلاحِهِ الذي كانَ يَعتَمِدُ علَيهِ ويُوزّعُ ما سَلَبهُ.
23 مَنْ لا يكونُ مَعي فهوَ علَيّ، ومَنْ لا يجمَعُ مَعي فهوَ يُبَدّدُ.
عودة الروح النجس
(متى 12‏:43‏-45)
24 «إذا خَرجَ الرّوحُ النّجِسُ مِنْ إنسانٍ، هامَ في القِفارِ يَطلُبُ الرّاحَةَ. وعِندَما لا يَجدُها يَقولُ: أرجِعُ إلى بَيتي الذي خَرَجْتُ مِنهُ. 25 فيَرجِعُ ويَجدُهُ مكنوسًا مُرَتّبًا. 26 لكنّهُ يذهَبُ ويَجيءُ بسَبعةِ أرواحٍ أشَرّ مِنهُ، فتَدخُلُ وتَسكُنُ فيهِ، فتَصيرُ حالُ ذلِكَ الإنسانِ في آخِرِها أسوأَ مِنْ حالِهِ في أوّلِها».
السعادة الحقيقة
27 وبَينَما هوَ يَتكَلّمُ، رفَعَتِ اَمرَأةٌ مِنَ الجُموعِ صَوتَها وقالَت لَهُ: «هَنيئًا لِلمَرأةِ التي ولَدَتْكَ وأرضَعَتكَ». 28 فقالَ يَسوعُ: «بل هَنيئًا لِمَنْ يَسمعُ كلامَ اللهِ ويَعمَلُ بِهِ».
الجموع يطلبون آية
(متى 12‏:38‏-42، مرقس 8‏:12)
29 واَزدَحَمَتِ الجُموعُ، فأخَذَ يَقولُ: «هذا الجِيلُ جِيلٌ فاسِدٌ يَطلُبُ آيةً، ولَنْ يُعطى لَهُ سِوى آيةِ يُونانَ النّبيّ. 30 فكما كانَ النّبيّ يُونانُ آيةً لأهلِ نينوى، فكذلِكَ يكونُ اَبنُ الإنسانِ آيةً لِهذا الجِيلِ. 31 مَلِكَةُ الجُنوبِ تَقومُ يومَ الحِسابِ معَ هذا الجِيلِ وتَحكُمُ علَيهِ، لأنّها جاءَت مِنْ أقاصي الأرضِ لِتسمَعَ حِكمَةَ سُليمانَ، وهُنا الآنَ أعظَمُ مِنْ سُليمانَ. 32 وأهلُ نينوى يَقومونَ يَومَ الحِسابِ معَ هذا الجِيلِ ويَحكُمونَ علَيهِ، لأنّهُم تابوا عِندَما سَمِعوا إنذارَ يُونانَ، وهُنا الآنَ أعظَمُ مِنْ يُونانَ!
نور الجسد
(متى 5‏:15؛ متى 6‏:22‏-23)
33 «ما مِنْ أحَدٍ يُوقِدُ سِراجًا ويضَعُهُ في مَخبإٍ أو تَحتَ المِكيالِ، بل في مكانٍ مُرتَفِعٍ ليَستَنيرَ بِهِ الدّاخِلونَ. 34 سِراجُ الجسدِ هوَ العَينُ. فإنْ كانَت عَينُكَ سَليمَةً، كانَ جَسَدُكَ كُلّهُ مُنيرًا. وإنْ كانَت عَينُكَ مَريضةً، كانَ جَسَدُكَ كُلّهُ مُظلِمًا. 35 فاَنْتَبِه، لِئَلاّ يَصيرَ النّورُ الذي فيكَ ظَلامًا. 36 فإنْ كانَ جسَدُكَ كُلّهُ مُنيرًا، ولا أثَرَ للظلامِ فيهِ، أنارَ بأكمَلِهِ كما لو أنارَ لكَ السّراجُ بِضوئِهِ».
يسوع يوبخ الفريسيين ومعلمي الشريعة
(متى 23‏:1‏-36، مرقس 12‏:38‏-40، لوقا 20‏:45‏-47)
37 وبَينَما هوَ يَتكلّمُ، دَعاهُ أحَدُ الفَرّيسيّينَ إلى الغَداءِ عِندَهُ. فدخَلَ بَيتَهُ وجلَسَ لِلطعامِ. 38 فتَعَجّبَ الفَرّيسيّ لمّا رأى يَسوعَ يَجلِسُ ولا يَغسِلُ يَديهِ قَبلَ الغَداءِ. 39 فقالَ لَهُ الرّبّ يَسوعُ: «أنتُم أيّها الفَرّيسيّونَ تُطَهّرونَ ظاهِرَ الكأسِ والصّحنِ، وباطِنُكُم كُلّهُ طمعٌ وخُبثٌ. 40 يا أغبياءُ، هذا الذي صنَعَ الظاهِرَ، أمَا صنَعَ الباطِنَ أيضًا؟ 41 أعطُوا الفُقراءَ مِمّا في داخِلِ كُؤوسِكُم وصُحونِكُم، يكُنْ كُلّ شيءٍ لكُم طاهِرًا.
42 ولكِنِ الوَيلُ لكُم، أيّها الفَرّيسيّونَ! تُعطونَ العُشرَ مِنَ النّعنَعِ والصّعتَرِ وسائِرِ البُقولِ، وتُهمِلونَ العَدلَ ومَحبّةَ اللهِ. فهذا كانَ يَجبُ أنْ تَعمَلوا بِهِ مِنْ دونِ أنْ تُهمِلوا ذاكَ.
43 الوَيلُ لكُم، أيّها الفَرّيسيّونَ! تُحبّونَ مكانَ الصّدارَةِ في المَجامِعِ والتّحيّاتِ في السّاحاتِ. 44 الوَيلُ لكُم أنتُم مِثْلُ القُبورِ المَجهولَةِ، يَمشي النّاسُ علَيها وهُم لا يَعرِفونَ».
45 فقالَ لَهُ أحَدُ عُلَماءِ الشّريعةِ: «يا مُعَلّمُ، بِقولِكَ هذا تَشتُمُنا نَحنُ أيضًا!» 46 فقالَ: «الوَيلُ لكُم أنتُم أيضًا يا عُلَماءَ الشّريعَةِ، تُحَمّلونَ النّاسَ أحمالاً ثَقيلةً ولا تَمُدّونَ إصبَعًا واحدةً لتُساعِدوهُم على حَمْلِها. 47 الوَيلُ لكُم، تَبنونَ قُبورَ الأنبياءِ، وآباؤُكُم هُمُ الذينَ قَتلوهُم. 48 وهكذا تَشهدونَ على آبائِكُم وتُوافِقونَ على أعمالِهِم: هُم قَتَلوا الأنبياءَ، وأنتُمْ تَبنونَ لهُمُ القُبورَ. 49 ولذلِكَ قالَت حِكمَةُ اللهِ: أُرسِلُ إلَيهِم الأنبياءَ والرّسُلَ، فيَقتُلونَ مِنهُم ويَضْطَهِدونَ، 50 حتى أُحاسِبَ هذا الجِيلَ على دَمِ جميعِ الأنبياءِ الذي سُفِكَ مُنذُ إنشاءِ العالَمِ، 51 مِنْ دمِ هابيلَ إلى دمِ زكَرِيّا الذي قُتِلَ بَينَ المَذبَحِ وبَيتِ اللهِ. أقولُ لكُم: نعم، سأُحاسِبُ هذا الجِيلَ على دَمِ هَؤلاءِ كُلّهِم!
52 الوَيلُ لكُم، يا عُلماءَ الشّريعةِ! اَستَولَيتُم على مِفتاحِ المَعرِفَةِ، فلا أنتُم دَخَلْتُم، ولا تَرَكْتُمُ الدّاخِلينَ يَدخُلونَ».
53 وبَينَما هوَ خارِجٌ مِنْ هُناكَ اَزدادَت علَيهِ نَقمَةُ عُلماءِ الشّريعةِ والفَرّيسيّينَ، فأخذوا يَسْتَنْطِقونَهُ في أمورٍ كثيرةٍ، 54 ويَتَرقّبونَهُ ليَصطادوا مِنْ فَمِهِ كَلِمَةً يتّهِمونَهُ بِها.
Ŋgaemba Yesu ro ta Mätu rota
(Matayo 6:9-13Matayo 7:7-11)
1 Tu alo si oko Yesu ka ugu mätu oye vo aza ya. Ondro nda kondete oko, alo taeri'bai ndaro ro atate ndäri ekye: “Opi nyemba ama mätune, kpa oso Yoane kemba taeri'bai ndaro be ronye.”
2 Yesu atate ànyari ekye: “Ondro nyàte mätu oko, nyàta nonye mìkye:
‘Täpi,
Ävuru alokado miro ka'do orooro ro;
Miri 'Bädri'ba miro ro kikyi.
3 Nyozo ŋgaonya màlebe tu ro tu ro ämäri.
4 Nye'be ama takozi amaro ta,
tana mà 'dicini se kabe ama oye koziro e'bena.
Nyugu ama ko vo taojoro ya.’ ”
5 Ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Aba alo amiro koyi gwo zo bereazi roya o'bwaro ago kata gwo ndäri ekye: ‘Bereazi nyozo duŋguṛu ambata ro nätu märi. 6 Bereazi maro aba'ba ro esate yau zo maro ya ago ma teinye ŋgaonya aza ako ozone ndäri.’ 7 Bereazi miro kozatadri miro gwo ni zo yasi ekye: ‘Nyokwo ma ko! Ase käläsi te, ago ŋgwai maro u'duyite kitapara dri, mänina kote oŋgane kuru ŋga aza ozone miri.’ 8 Ka'do inye 'dooko ayena e'di ya? Mata miri ondro ka'do nda koŋga ca ko kuru ambata ozone miri tana mi ni bereazi ndaro, caoko nda oŋga 'da kuru ago ozona ŋga cini se milebe 'da miri tana drî miro pi kote ni ugu ŋga ejivoya. 9 Ago mata ämiri ono: Nyèji, ago ozona ndi ämiri; mìṛi ago nyùsuna ndi; mì'bi, ago äpina käläsi ndi ämiri. 10 Tana 'dise cini kabe ejina ozona 'da rigye, ago nda se kabe uṛina usuna 'da, ago äpina käläsi 'da nda se kabe o'bina ri. 11 Ami se täpii ro ono inye'do alo amiro aza ozona ini ndi ŋgwa ndaro ri ondro nda keji ta be ti'bi ta aya ya? 12 Kode nyozona gi'da kitoni ayani ndäri ondro nda keji ta be ta täu'bo rota aya ya? 13 Ami se koziro ono, mìni ndi ŋgase kado ozone ayani ŋgwai amiro ri, ka'do inye, Täpi amiro se vo'buyakuru ya ozona Tori Alokado te mu'du eŋwanye ànya se kayibe nda eji iyi ri ya.”
Yesu ago Belezebula
(Matayo 12:22-30Marako 3:20-27)
14 Yesu ka ugu demona lofo tesi ni 'dise ni ko atane yasi, ago ondro demonai kofote tesi oko, 'dina 'do eto ata te. Lowa larote, 15 oko rukä lidri ro atate ekye: “Belezebula, dri'ba demonai ro kani mbara ozo ndäri ànya lofoza tesi.”
16 Azakana leyite Yesu ojone, ago ànya ejiyi nda te talaro ro oyene ka'daza nda ni Lu resi. 17 Oko Yesu ni tase ànya kabe ugu tavona usu ana te, ago nda atate ànyari ekye: “'Bädri aza se kabe andivo iro lonyina gboko ro se kabe kyila oye azi be 'do unina ko orine madaro; katidri se lonyirute andivo iro voya odrana 'da. 18 Ago ondro miri 'bädri'ba Satani ro ro konyiru gwo gboko ro ka ugu kyila oye azi be, unina orine eŋwanye ya? Nyà ata mìkye ma demonai lofo tesi tana Belezebula kani mbara ozo märi oyezana inye. 19 Ka'do inye a'di kani mbara ozo oso'bai ami vo ri ànya lofoza tesi ya? Tase oso'bai ami vo kayibe oyena ka'date anjioko ami orivoya koziro. 20 Ondro ka'do ma demonai lofo tesi mbara Lu rosi, ono ka'da ndi anjioko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ikyite nja ämidri.
21 “Ondro mano mbäräkä ro aza lakaza cini ndaro kyila robe nja, ka zo modo ndaro ro okwa ni, ŋga cini ndaro orivoya koyo. 22 Oko ondro 'dise mbäräkä ro ndrani nda drisi katakoru gwo nda dri ago kope nda te ṛe, nda ŋgyi lakaza cini se kuzupi ko'ba mi be driigye te ago lonyi ŋgase nda kotopabe gwo.
23 “'Diaza se ko mabe ṛo orivoya endaro kyilaro ma be, 'diaza se pa ma ko kala ŋga ro koto si ṛo endaro ka ugu perena.
Ego Tori Undiro ro
(Matayo 12:43-45)
24 “Ondro tori undiro kofote tesi ni 'diaza yasi oko, ugu abate 'bädri gyiako yasi ugu vo uṛibe loliza, ondro kuni kote azana usune oko, anya atate andivo iro ri ekye: ‘Magona ndi kovole zo maro ya vose mikyibe ni kigyesi ana.’ 25 Ndi anya gote kovole ago usu zo te wäṛi ro ago ŋga cini arate nja kigye. 26 'Dooko anya oyite tesi ago ezi torii azaka njidrieri te kozi parandra ni andivo anyaro ri, ago ànya ikyiyite ago riyite lau. Ago ori 'di ana ro kozina a'dote ndrani se käti ri.”
Riyä Kado
27 Ondro Yesu kata ta ono te oko, toko aza atate ṛe ni lowa lakosi ago atate ndäri ekye: “Toko se kuti mi be ago keca mi be ni kado!” 28 Oko Yesu zatadrite ekye: “Ànya se keriyi ata Lu rote ago koroyite, ṛo ni kado!”
Lidri Le Talaro ro
(Matayo 12:38-42)
29 Ago lowa koṛikalate gbikyi nda lomvosi oko, nda ugu atate ekye: “Lidri tu ono ro orivoya koziro! Ànya ka taeji talaro rota, oko talaro ro se ozone ämiri toto talaro ro Yona ro ayani. 30 Kpa oso inye nebi Yona orivoya taka'daro ro lidri Ninewe ro ri, ago Ŋgwa Lidri ro a'dona 'da taka'daro ro lidri tu ono ro ri. 31 Tu Vure rosi 'Bädri'ba Toko ro Sheba ro oŋgana 'da kuru ago kicuna lidri tu ono ro 'da, tana anya ikyite ni 'bädri lozo yasi tavouni 'Bädri'ba Solomo ro erine, ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa, para ndrani Solomo ri! 32 Tu Vure rosi lidri Ninewe ro oŋganayi 'da kuru ago kicunayi ami 'da, tana ànya etayidrite ni takozii ànyaro yasi ondro ànya keriyi taope Yona rote owo; ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa para ndrani Yona ri!
Ŋgaeyi Lomvo ro
(Matayo 5:15Matayo 6:22-23)
33 “'Diaza i'do se eyi lamba te oko da'do gwo kode tako drî na gwo lakaza si, oko nda ka edrena ŋga lamba edrero dri, tana lidri kondre ŋgaeyi robe ondro ànya kayite oci zo ya owo. 34 Mi miro laba orivoya oso lamba ronye lomvo ri, ondro ka'do mi miro orivoya kado, lomvo cini miro orivoya twi ŋgaeyi be, oko ondro ka'do mi miro ka'do kote kadoro, lomvo cini miro a'dona ndi ŋgätini ndra ya. 35 Mindre kado, anjioko ŋgaeyi se miya ono ko ŋgätini yi. 36 Ondro lomvo cini miro orivoya twi ŋgaeyi be, azana i'do ŋgätini ya, anya eyina vo ndi gbikyi, oso lamba kabe voeyi midri ŋgaeyi anyaro si ronye.”
Yesu Kozi Parusii ndi Miemba'bai Ota robe te
(Matayo 23:1-36Marako 12:38-40)
37 Ondro Yesu konde ta atate oko, Parusi aza eji nda te ŋgaonyane nda be; ago nda cite zo ya ago rite vuru ŋgaonyane. 38 Parusi a'dote larolaro ro ondro nda kondrete Yesu kojo andivo kote käti ŋgaonyavoya owo. 39 Ago Opi atate ndäri ekye: “Ami Parusii nyà lomvo tesisi kofo amiro ro ndi saani be ro ojona, oko ya yasi amiro orivoya twi kyila ndi taundiro be. 40 Ami amama yi! Inye'do Lu se kede tesina be, ede yasina kpa ko niya? 41 Nyòzo ŋgase orivoya kofoi amiro ya ndi saanii amiro ya be ati'bai ri, ago ŋga cini a'dona ndi wäṛiro ämiri.
42 “Rritiro ämiri Parusii! Nyà telesi alo 'butealo agba ro ozona Lu ri tuna si, oso lawi ago äṛuku ndi agba cini azaka be ronye, oko miti ta taŋgye ndi ŋgalu Lu ri be tana ko. Beṛo ämiri se kwoi oyene, ko azakana e'bene tana otiako.
43 “Rritiro ämiri Parusii! Nyùlu voi 'diororo zoitaeriro yasi, ndi mede oye taoro si be voi ŋgalogye ro yasi aya. 44 Rritiro ämiri Parusii! Ami orivoya oso 'budri jaraŋgala ro ronye se lidri ka aba driigyesi teinye uniako.”
45 Alo aza miemba'bai Ota ro ro atate ndäri ekye: “Miemba'ba nya kpa ama kozi ta ono ata si!”
46 Yesu zatadrite ekye: “Kpa rritiro ämiri ami miemba'bai Ota ro! Nyà ŋgaläŋgyi o'ba lidri kyembe se orivoya rritiro uŋgyine, oko andivo amiro nyòzo driŋgwa amiro ko ànya opane ŋgaläŋgyi kai uŋgyivoya. 47 Rritiro ämiri! Nyà 'budri nebii ro obe liŋgyiekye; nebii segi zutui amiro kutufube kai. 48 Ami modo orivoya tazevoedre'bai, anjioko nyà taoye se zutui amiro koyebe ro oyena; ànya tufuyi nebii te, ago mibe 'budri ànyaro ni. 49 Ta ta ono rota Tavouni Lu ro atate ekye: ‘Mezona nebii 'da ànyari ndi lazo'bai be; ànya tufunayi rukä ànyaro 'da ago ezanayi azakana 'da.’ 50 Ago lidri tu ono ro ezana 'da ta nebii cini tufu rota ṛo ni eto 'bädri o'ba rosi, 51 ṛoni ufu Abele rosi le ufu Zakaria roya, se äfute lakole vo tori oloro ro ndi Vo Alokado robe ya ana. Owo, mata ämiri ono, lidri tu ono ro ezana 'da ta ànya cini rota!
52 “Rritiro ämiri miemba'bai Ota ro! Mìru ŋgase kabe käläsi zo tauniro upina rote, ami andivo mìle ko ocine kigye, ago nyàlaga ànya se kayibe ojo oyine ocine kigye tezo.”
53 Ondro Yesu ke'be vo ana te oko, miemba'bai Ota ro ndi Parusii be etoyi nda kozite yaoso si ago ejiyi nda te taeji amba si, 54 ojoyite nda odone nda o'basi takozi azaka ugu ata si nda uruzana.