يسوع يغسل أرجل التلاميذ
1 وكانَ يَسوعُ يَعرِفُ، قَبلَ عيدِ الفِصحِ، أنّ ساعتَهُ جاءَت ليَنتَقِلَ مِنْ هذا العالَمِ إلى الآبِ، وهوَ الذي أحبّ أخِصّاءَهُ الذينَ هُم في العالَمِ، أحبّهُم مُنتَهى الحُبّ.
2 وجلَسَ لِلعَشاءِ معَ تلاميذِهِ. وكانَ إبليسُ وسوَسَ إلى يَهوذا بنِ سِمعانَ الأسخَريوطيّ أنْ يُسلِمَ يَسوعَ. 3 وكانَ يَسوعُ يَعرِفُ أنّ الآبَ جعَلَ في يدَيهِ كُلّ شيءٍ، وأنّهُ جاءَ مِنْ عِندِ اللهِ وإلى اللهِ يَعودُ. 4 فقامَ عَنِ العَشاءِ وخلَعَ ثوبَهُ وأخَذَ مِنشَفَةً واَتّزرَ بِها، 5 ثُمّ صَبّ ماءً في مَغسِلَةٍ وبَدأ يَغسِلُ أرجُلَ التلاميذِ ويَمسَحُها بالمِنشَفَةِ التي اَتّزرَ بِها. 6 فلمّا دَنا مِنْ سِمعانَ بُطرُسَ، قالَ لَه سِمعانُ: «يا سيّدُ، أأنتَ تَغسِلُ رِجليّ؟» 7 فأجابَه يَسوعُ: «أنتَ الآنَ لا تَفهَمُ ما أنا أعمَلُ، ولكنّكَ ستَفهَمُهُ فيما بَعدُ». 8 فقالَ لَه بُطرُسُ: «لن تَغسِلَ رِجليّ أبدًا». أجابَه يَسوعُ: «إنْ كُنتُ لا أغسِلُكَ، فلا نَصيبَ لكَ مَعي». 9 فقالَ لَه سِمعانُ بُطرُسُ: «إذًا يا سيّدُ، لا تَغسِلْ رِجليّ وحدَهُما، بلِ اَغسِلْ مَعَهُما يدَيّ ورَأسي». 10 فقالَ لَه يَسوعُ: «مَنِ اَغتسَلَ كانَ طاهِرًا كُلّهُ، فلا يَحتاجُ إلاّ إلى غَسلِ رِجلَيهِ. أنتُم طاهِرونَ، ولكنْ ما كُلّكُم طاهِرونَ». 11 قالَ يَسوعُ «ما كُلّكُم طاهِرونَ»، لأنّهُ كانَ يَعرِفُ مَنْ سيُسْلِمُهُ.
12 فلمّا غسَلَ أرجُلَهُم ولبِسَ ثوبَهُ وعادَ إلى المائِدَةِ قالَ لهُم: «أتَفهَمونَ ما عمِلتُهُ لكُم؟ 13 أنتُم تَدعونَني مُعَلّمًا وسيّدًا، وحسَنًا تَفعَلونَ لأنّي هكذا أنا. 14 وإذا كُنتُ أنا السيّدُ والمُعَلّمُ غَسَلتُ أرجُلَكُم، فيَجِبُ علَيكُم أنتُم أيضًا أنْ يَغسِلَ بَعضُكُم أرجُلَ بَعضٍ. 15 وأنا أعطيتُكُم ما تَقتَدُونَ بِه، فتَعمَلوا ما عَمِلتُهُ لكُم. 16 الحقّ الحقّ أقولُ لكُم: ما كانَ خادِمٌ أعظَمَ مِنْ سيّدِهِ، ولا كانَ رَسولٌ أعظَمَ مِنَ الذي أرسَلَهُ. 17 والآنَ عَرَفْتُم هذِهِ الحَقيقَةَ، فهَنيئًا لكُم إذا عَمِلْتُم بِها.
18 لا أقولُ هذا فيكُم كُلّكُم، فأنا أعرِفُ الذينَ اَخْتَرْتُهُم. ولكِنْ ما جاءَ في الكُتُبِ المُقَدّسَةِ لا بُدّ لَه أنْ يَتِمّ، وهوَ: أنّ الذي أكَلَ خُبزي تَمَرّدَ علَيّ. 19 أُخبرُكُم بِهذا الآنَ قَبلَما يَحدُثُ، حتى متى حَدَثَ تُؤمِنونَ بأنّي أنا هوَ. 20 الحقّ الحقّ أقولُ لكُم: مَنْ قَبِلَ الذينَ أُرسِلُهُم قَبِلَني. ومَنْ قَبِلَني قَبِلَ الذي أرسَلَني».
يسوع ينبـئ بخيانة يهوذا
(متى 26‏:20‏-25، مرقس 14‏:17‏-21، لوقا 22‏:21‏-23)
21 وعِندَ هذا الكلامِ، اَضطرَبَت نَفْسُ يَسوعَ وقالَ عَلانيةً: «الحقّ الحقّ أقولُ لكُم: واحدٌ مِنكُم سيُسْلِمُني!»
22 فنَظَرَ التلاميذُ بَعضُهُم إلى بَعضٍ حائِرينَ لا يَعرِفونَ مَنْ يَعني بِقولِهِ. 23 وكانَ أحدُ التلاميذِ، وهوَ الذي يُحبّهُ يَسوعُ، جالِسًا بِجانِبِهِ. 24 فأومَأَ إلَيهِ سِمعانُ بُطرُسُ وقالَ لَه: «سَلْهُ مَنْ يَعني بِقولِهِ». 25 فمالَ التلميذُ على صَدرِ يَسوعَ وسألَهُ: «مَنْ هوَ يا سيّدُ؟» 26 فأجابَ يَسوعُ: «هوَ الذي أُناوِلُه اللّقمَةَ التي أغْمِسُها!» وغمَسَ يَسوعُ لُقمَةً ورَفَعَها وناوَلَ يَهوذا بنَ سِمعانَ الأسخَريوطيّ. 27 فلمّا تناوَلَها دخَلَ الشّيطانُ فيهِ. فقالَ لَه يَسوعُ: «إعمَلْ ما أنتَ تَعمَلُهُ ولا تُبطِـئْ». 28 فما فَهِمَ أحَدٌ مِنَ الجالِسينَ إلى المائِدَةِ لِماذا قالَ لَه هذا الكلامَ. 29 وكانَ يَهوذا أمينَ الصّندُوقِ، فظَنّ بَعضُهُم أنّ يَسوعَ أوصاهُ أنْ يَشتَرِيَ ما يَحتاجونَ إلَيهِ في العيدِ، أو أنْ يُعطِيَ الفُقراءَ شيئًا. 30 وتناوَلَ يَهوذا اللّقمَةَ وخرَجَ في الحالِ. وكانَ ليلاً.
الوصية الجديدة
Hebrews-10-24
31 فلمّا خرَجَ قالَ يَسوعُ: «الآنَ تَمَجّدَ اَبنُ الإنسانِ وتَمَجّدَ اللهُ فيهِ. 32 وإذا كانَ اللهُ تَمَجّدَ فيهِ، فإنّ اللهَ سَيُمَجّدُهُ في ذاتِهِ، وبَعدَ قليلٍ سَيُمَجّدُهُ. 33 يا أبنائي، سأبقى مَعكُم وقَتًا قَليلاً. ستَطلُبوني، ولكِنْ ما قُلتُهُ لِليَهودِ أقولُهُ لكُمُ الآنَ: حَيثُ أنا ذاهِبٌ لا تَقدِرونَ أنتُم أنْ تَجيئوا. 34 أُعطيكُم وَصيّةً جَديدةً: أحِبّوا بَعضُكُم بَعضًا. ومِثلَما أنا أحبَبْتُكُم أحِبّوا أنتُم بَعضُكُم بَعضًا 35 فإذا أحبَبْتُم بَعضُكُم بَعضًا، يَعرِفُ النّاسُ جميعًا أنّكُم تلاميذي».
يسوع ينبـئ بإنكار بطرس
(متى 26‏:31‏-35، مرقس 14‏:27‏-31، لوقا 22‏:31‏-34)
36 فقالَ لَه سِمعانُ بُطرُسُ: «إلى أينَ أنتَ ذاهِبٌ يا سيّدُ؟» أجابَهُ يَسوعُ: «حيثُ أنا ذاهبٌ لا تَقدِرُ الآنَ أنْ تَتبَعَني، ولكنّكَ ستَتبَعُني يومًا». 37 فقالَ لَه بُطرُسُ: «لِماذا لا أقدِرُ أنْ أتبَعَكَ الآنَ، يا سيّدُ؟ أنا مُستَعِدّ أنْ أموتَ في سَبـيلِكَ!» 38 أجابَهُ يَسوعُ: «أمُستَعِدّ أنتَ أنْ تَموتَ في سَبـيلي؟ الحقّ الحقّ أقولُ لكَ: لا يَصيحُ الدّيكُ إلاّ وأنكَرتَني ثلاثَ مرّاتٍ».
Yesu ka Pa Taeri'bai Ndaro ro Ojo
1 Dri käti ni tu Karama Lävu Odra ro risi. Yesu nite anjioko tu esate ndäri 'bädri ono e'beza ago oyine Täpi re. Nda ondoalo lu ànya se 'bädri ya se orivoya nda modo ro ono te, ago nda lu ànya te le ädu ya.
2 Yesu ndi taeri'bai ndaro be riyite ŋgaonya tandrwedri ro onya. Kicu'ba 'ba tavousu drí Yesu ro ozoro rote nja ya Yuda ŋgwa Simona Isekariota ro roya. 3 Yesu nite anjioko Täpi ozo mbara ṛote kpeye ndäri, nda nite anjioko nda ikyi ṛoni Lu re ago ka ugu oyi Lu re. 4 Ago nda ŋgate ni tara'biza lomvo, ru boŋgo drîyasi ndaro te, ago vu boŋgo lomvo oyoro te kundu ndaro ya. 5 'Dooko nda so gyi te deŋbele ŋgaojoro ya ago eto pa taeri'bai ro ojo te ago yo ànya te boŋgo lomvo oyoro kundu ndaro ya ana si. 6 Nda ikyite Simona Petero re, se atate ndäri ekye: “Nya oye pa maro ojone ya Opi?”
7 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Mini tase mabe ugu oyena yauono ko, oko minina 'da liyaro.”
8 Petero atate ekye: “Miri pa maro ojone i'do alona!”
Yesu zatadrite ekye: “Ondro majo pa miro kote, miri a'done taeri'ba maro i'do alona.”
9 Simona Petero zatadrite ekye: “Opi, mijo ko toto pa maro ayani, ka'do inye; mijo drí maro ndi drî maro be kpa!”
10 Yesu atate ekye: “'Dise kalasa ṛote orivoya kpeye wäṛiro ago ndäri andivo ndaro ojone i'do, e'be gialo pa ndaro ayani. Ami cini orivoya wäṛiro, e'be toto 'dialo ayani.” 11 Yesu ni nda se ka oyebe drí ndaro ozone ṛote nja; ta'doro ni nda 'degwo atane ekye: “Ami cini orivoya wäṛiro, e'be toto 'dialo ayani.”
12 Ondro Yesu konde pa taeri'bai ro ojona te oko, nda 'ba boŋgo drîyasi ndaro te kovole ago gote vo ndaro ya tara'biza lomvo. Nda ejitate ekye: “Inye'do mìni tase mayebe ämiri ono ndiya? 13 Nyà ma uzi Miemba'ba ago Opi, ago ṛo kado ämiri oyene inye, tana ma ṛo orivoya inye. 14 Ma, Opi amiro ago Miemba'ba amiro, majo pa amiro te yau. Ka'do inye beṛo kpa ämiri pa azi ro ojone. 15 Maka'da taka'daro te ämiri, tana mìye ta robe kpa oso mayebe ämiri ronye! 16 Ma ugu taŋgye iti ämiri: iyeäṛi ko para ndrani 'desi ndaro ri, ago lazo'ba ko para ndrani nda se kezo nda be ri. 17 Yauono oso mìni taŋgye bete ono ronye, nyà'dona ndi yai'dwesi ondro mì'ba te taoye ya owo!
18 “Ma ko ta ami cini ro ata; mäni ànya se manji be te. Oko beṛo taegyi ri a'done ŋgye se kabe ata ekye: ‘Mano se konya ŋgaonya be mabe voaloya gozaru gini kyila'baazi ro märi.’ 19 Ma ta ono itina ämiri yau teinye dri a'do ako, tana ondro kate a'do oko, mìmana ndi anjioko Ma ni Nda owo. 20 Ma ugu taŋgye iti ämiri: nda se kabe 'dise ma ozona uru ka kpa ma uru; ago nda se kabe ma uru nda ka nda se kezo mabe uru.”
Yesu Äŋgu ta Drí Ndaro Ozoro ṛote
(Matayo 26:20-25Marako 14:17-21Luka 22:21-23)
21 Ta ono atana Yesu ri vosi oko, ya ndaro ŋgate ägbula tusu ro ago ayote ŋbelero ekye: “Ma ugu taŋgye iti ämiri: alo amiro kaoye ni drí maro ozone.” 22 Taeri'bai londrevote azi dri, te kpeye wiriwiriro 'dise nda usu ta be lomvoigye ta. 23 Alo taeri'bai ro se Yesu kulube, rite gbo Yesu roya. 24 Simona Petero ava nda gwo ago atate ekye: “Nyeji nda, nda ka ugu ta a'diro ata.”
25 Ndi taeri'ba se ana shwete loto 'de Yesu re ago ejitate ekye: “A'di owo ya, Opi?”
26 Yesu zatadrite ekye: “Nda ni se moye ambata ono o'bene deŋbele ya ago ozona rigye owo.” Ndi nda ru kyepeŋwa ambata rote, sote kigye, ago ozote Yuda, ŋgwa Simona Isekariota ro ri. 27 Ago dori Yuda kuru ambata te oko, Satani cite nda ya. Yesu atate Yuda ri ekye: “Tase beṛo miri oyene ono, miye ri ndri!” 28 Alo aza azii ro se tara'biza lomvo ni kote Yesu 'debe atane ndäri nonye eta. 29 Yuda be ṛoni dri'ba gbolo parata ro ro ono, rukä taeri'bai ro kusu iro be Yesu ititate ndäri oyine ŋgase ànya kolebe ta karama rota ogyene, kode ŋga azaka ozone ati'bai ri.
30 Yuda ru ambata te ago fote tesi tiaŋwa ndri. Ago ṛote ŋgäkyi yi.
Ota To'di
31 Ofo Yuda ro vosi oko, Yesu atate ekye: “Yauono 'desi Ŋgwa Lidri ro ro aka'date, yauono 'desi Lu ro aka'date nda si. 32 Ago ondro 'desi Lu ro aka'date nda si, 'dooko Lu ka'dana 'desi Ŋgwa Lidri ro ro 'da andivo ndaro ya, ago nda oyena 'da inye tiaŋwa ndri. 33 Ŋgàgaŋwa maro, ma'dona kote ami yibe tuna madaro. Mìṛina ma 'da; oko ma ta iti ämiri yau oso mitibe drikaca'bai Yudai ro ri ronye. ‘Mìnina ko oyine vose mabe ugu oyi kigye ya.’ 34 Ago yauono ma ota to'di ozo ämiri; nyùlu azi. Oso mulu ami be ronye, beṛo kpa ämiri azi lune. 35 Ondro nyà'dote ŋgalu be azi ri, 'dooko 'dicini unina ndi anjioko ami orivoya taeri'bai maro.”
Yesu Äŋgu Kalaoga Petero rote
(Matayo 26:31-35Marako 14:27-31Luka 22:31-34)
36 Simona Petero eji nda te ekye: “Nya oyi gaŋwaro ya Opi?”
Yesu zatadrite ekye: “Minina ko osone mavo yau vose mabe ugu oyi kigye ya, oko misona 'da liyaro mavo.”
37 Petero ejitate ekye: “Opi, mänina ko osone mivo yau etaya? Ma orivoya nja odrane mi ta!”
38 Yesu zatadrite ekye: “Mi ndi endaro nja odrane ma ta ya? Ma ugu taŋgye iti miri: käti gogo ri opeako migana kala maro 'da perena nätu.”