بنو إِسرائيل في البرّيّة
1 ثُمَّ تحوَّلْنا ورحَلْنا في البَرِّيَّةِ على طريقِ البحرِ الأحمرِ، كما أمرَني الرّبُّ، ودُرْنا حولَ جبَلِ سَعيرَ أيّاما كثيرةً‌. 2 وقالَ ليَ الرّبُّ: 3 «كُفُّوا عنِ الدَّورانِ حولَ هذا الجبَلِ وتحوَّلوا نحوَ الشَّمالِ. 4 وقُلْ للشَّعبِ إنكُم ستَعبُرونَ حدودَ أرضِ أنسِبائِكُم بَني عيسُو المُقيمينَ في سَعيرَ، فكونوا على حذَرٍ لأنَّهُم سيخافونَ مِنكُم. 5 لا تُواجِهوهُم لأنِّي لن أُعطيَكُم مِنْ أرضِهِم شيئا، ولو مَوطِـئَ قدَمٍ، لأنَّ جبَلَ سَعيرَ وهَبْتُهُ لِعيسو مُلْكا. 6 بِفضَّةٍ تَشترونَ مِنهُم طعاما لتأكلوا وماءً لتشربوا. 7 فأنا الرّبُّ إلهُكُم زِدْتُكُم برَكةً في جميعِ أعمالِ أيديكُم، وصُنتُ مَسيرتَكُم في هذِهِ البَرِّيَّةِ الهائِلةِ. والآنَ أربعونَ سنَةً تمُرُّ وأنا الرّبُّ إلهُكُم معَكُم وما أعوزَكُم شيءٌ». 8 فعَبرْنا بعيدا عَنْ أنسِبائِنا بَني عيسو المُقيمينَ بسَعيرَ، بعيدا عنْ طريقِ العربَةِ‌ وأيلةَ وعصيونَ جابرَ‌، وتحوَّلْنا وعبَرْنا طريقَ برِّيَّةِ موآبَ‌.
9 فقالَ ليَ الرّبُّ: «لا تُضايقُوا الموآبـيِّينَ بَني لوطَ‌ ولا تـتوجَّهوا لمُحاربتِهِم لأنِّي لن أُعطيَكُم مِنْ أرضِهِم مُلْكا، فلَهُم وهَبْتُ مدينةَ عارَ‌». 10 وكانَ الإيميُّونَ مُقيمينَ بها قَبلا، وهُم شعبٌ كثيرٌ، طِوالُ القاماتِ كبَني عِناقَ‌. 11 وهُم يُحسَبونَ رفائيِّين‌ مِثلَهُم، والموآبـيُّونَ يُسمُّونَهُم إيميِّينَ. 12 وأمَّا سَعيرُ فأقامَ بها الحُوريُّونَ قَبلا فطردَهُم بَنو عيسو وأزالوهُم مِنْ أمامِهِم وأقاموا مكانَهُم، كما فعَلَ بَنو إِسرائيلَ في الأرضِ الّتي أعطاها الرّبُّ لهُم.
13 وقال ليَ الرّبُّ: «والآنَ قُوموا ا‏عْبرُوا وادي زاردَ‌ فعبَرْنا وادي زاردَ 14 وكانتِ المُدَّةُ الّتي مرَّتْ مُنذُ تَرَكْنا قادِشَ برنيعَ إلى أنْ عبَرْنا وادي زارَدَ ثمانيَ وثلاثينَ سنَةً ا‏نْقَرضَ في غُضونِها جيلُ المُحاربـينَ جميعا في وسَطِ مَحلَّةِ بَني إِسرائيلَ، كما أقسَمَ الرّبُّ‌. 15 وكانَت يدُ الرّبِّ أيضا علَيهِم لإفنائِهِم مِنْ وسَطِ المحلَّةِ حتّى جاءت آخرتُهُم.
16 فلمَّا ا‏نْقرضَ جميعُ المُحاربـينَ مِنَ الشَّعبِ وماتوا، 17 كلَّمَني الرّبُّ فقالَ: 18 «أنتُم ستَعبُرونَ اليومَ حدودَ أرضِ موآبَ عَنْ طريقِ عارَ، 19 فإذا ا‏قتربتُم مِنْ بَني عمُّونَ الّذينَ هُم مِنْ نَسلِ لوطَ‌ فلا تُضايقُوهُم ولا تواجِهوهُم، لأنِّي لن أُعطيَكُم مِنْ أرضِهِم مِـيراثا. فأنا لهُم وهْبتُها». 20 وهيَ أيضا تُحسَبُ مِنْ أرضِ الرفائيِّينَ، لأنَّ الرفائيِّينَ أقاموا بها قَبلا، والعمونيُّونَ يُسمُّونَهم زمزميِّينَ، 21 وهُم شعبٌ عظيمٌ كثيرٌ، طِوالُ القاماتِ كبَني عِناقَ، أزالَهُمُ الرّبُّ مِنْ أمامِ العمُّونيِّينَ فشتَّتُوهُم وأقاموا مكانَهُم، 22 كما فعَلَ الرّبُّ لبَني عيسو المُقيمينَ بسعيرَ، حينَ أزالَ الحُوريِّينَ مِنْ أمامِهِم فشتَّتوهُم، وأقاموا مكانَهُم إلى هذا اليومِ. 23 والعُوِّيُّونَ المُقيمونَ بالقُرى المُمتدَّةِ إلى غَزَّةَ‌ أزالَهُمُ الكَفتوريُّونَ الخارجونَ مِنْ كَفتُورَ‌ وأقاموا مكانَهُم.
24 وقالَ ليَ الرّبُّ: «قوموا ا‏رْحلُوا الآنَ وا‏عبُروا وادي أرنونَ. ها أنا سَلَّمتُ إلى أيدِيكُم سيحونَ مَلِكَ حَشبونَ الأموريَّ وأرضَهُ، فتوجَّهوا إلى مُحاربتِهِ وأبدأُوا با‏متلاكِ أرضِهِ. 25 وأنا في هذا اليومِ أبدأُ بنَشرِ الرُّعبِ والخوفِ مِنكُم بَينَ الشُّعوبِ الّذينَ تَحتَ السَّماءِ، فإذا هُم سَمِعوا بِـخبَرِكُم رجَفوا وفَرُّوا مِنْ أمامِكُم».
26 «فأرسلْتُ رُسُلا مِنْ برِّيَّةِ قديمُوتَ‌ إلى سيحونَ مَلِكِ حَشبونَ أقولُ لهُ مُسالِما: 27 «دَعْني أعبرُ أرضَكَ وأنا أَسلُكُ الطَّريقَ لا أحيدُ يَمينا ولا شَمالا. 28 بفضَّةٍ تبـيعُني طعاما فآكُلُ، وماءً فأشربُ. كُلُّ ما أطلبُهُ هوَ أنْ أعبُرَ الأردُنَّ سَيرا على الأقدامِ 29 إلى الأرضِ الّتي أعطانا الرّبُّ إلهُنا. هكذا عامَلَنا بَنو عيسو المُقيمونَ بسَعيرَ‌ والموآبـيُّونَ المقيمونَ بعارَ». 30 فرفضَ سيحونُ مَلِكُ حَشبونَ أنْ يأذنَ لنا بعبُورِ أرضِهِ، لأنَّ الرّبَّ إلهَكُم قسَّى روحَهُ وقوَّى قلبَهُ ليُسلِّمَه إلى أيديكُم كما ترونَ اليومَ. 31 فقالَ ليَ الرّبُّ: «ها أنا بدأتُ أُسلِّمُ سيحونَ وأرضَهُ إلى أيديكُم، فابدأوا بامتلاكِ أرضِهِ». 32 فخرجَ سيحونُ إلى ياهَصَ بجميعِ قومِهِ لمُحاربتِنا، 33 فأسلَمَهُ الرّبُّ إلهُنا إلى أيدينا، فقتلناهُ هوَ وبنيهِ وجميعَ قومِهِ، 34 وفتَحْنا جميعَ مُدُنِهِ في ذلِكَ الوقتِ، وحَلَّلنا في كُلِّ مدينةٍ قَتْلَ جميعِ الرِّجالِ والنِّساءِ والأطفالِ فلم نُبْقِ باقيا. 35 وأمَّا البَهائمُ فَغَنِمْناها لأنفُسِنا معَ المُدُنِ الّتي فتحْناها. 36 مِنْ عروعيرَ الّتي على حافةِ وادي أرنونَ، والمدينةِ الّتي في ذلِكَ الوادي، إلى جلعادَ، لم تَبْقَ قريةٌ ا‏مْتَنَعت علَينا، بلِ الكُلُّ سلَّمَهُ الرّبُّ إلهُنا إلى أيدينا، 37 إلاَّ أرضَ بَني عَمونَ الّتي لم نَقرَبْها. وهي تشمُلُ كُلَّ شاطئِ وادي يـبُّوقَ ومُدُنَ الجبَلِ وسائرَ ما نهانا عنهُ الرّبُّ إلهُنا.
1 Ndi äAduro màzadrite ago mòyite vocowa yasi, liti se kabe oyi Gyi'desi Okaro ya ana yasi, oso OPI kota ma be ronye, ago mùgu abate 'bädri 'Bereŋwa Seira ro yasi tuna amba.
2 “'Dooko OPI atate märi ekye: 3 Yauono mìrite tuna amba ugu abavoya 'bädri lutui ro kai lakosi ka'do inye nyòyi teri mä'dudriro. 4 Nda atate märi atane lidri ri ekye: ‘Nyà oyete lävune 'bädri Seira ro, wari 'didiri amiro, zelevoi Esau ro ro yasi. Ànya a'donayi 'da turiro ni ämiri, oko nya'do miomba be. 5 Beṛo ko ämiri kyila oyene ànya yibe, tana mänina ko wari ànyaro azana ozone ämiri, ca giṛiŋwa pari oso pa kätäti ronye. Tana mozo Seira te zelevoi Esau ro ri drimbi ro. 6 Oko mìnina ndi ŋgaonya ogyene onyane ago gyi ogyene umvune ni ànya rigyesi parata si.’
7 “OPI Lu amiro äṛu ami te ŋgase cini mìyebe ono yasi. Nda ndrevo amiro te abavoya vocowa ndräläkäkä ono yasi. Ndroa gi cini 'butesu kwoi ya nda a'dote tro ami yibe, ago nyà'dokote lemeri ŋgaaza robe.
8 “Ta'dota mälävute mileya ago me'be ädrupii amaro zelevoi Esau ro se kabe ori 'bädri Seira ro ya ana te, mè'be Araba te ago liti se kabe efo ni 'ba'desii Elata ndi Ezionegebera be yasi kabe oyi Gyi'desi Täyiro ya ana te, ago màgo mòyite vo rriro Moaba ro driro. 9 Ago OPI atate märi ekye: ‘Nyozo rriti ko lidri Moaba ro, zelevoi Loto ro ri, ago miye kyila ko ànya be. Mänina ko wari ànyaro azana ozone ämiri tana mozo 'bakici Ara rote ànyari.’ ”
10 (Kyeno lidri dämbäṛäṛä ago amba azaka se äzibe Emima iyi riyi ni Ara ya. Ànya orivoya kacaro oso lidri Anakima'bai ro se lombaekye kai ronye. 11 Äzi ànya te Refaima'bai oso Anakima'bai ronye; oko Moaba'bai kayi ànya uzi Emima'bai. 12 Kyeno Orite'bai riyi ni Seira ya, oko zelevoii Esau ro njayi ànya te, ago tufuyi tu'de ànyaro te, ago goyi riyite ni vo ànyaro ya, kpa oso Yisaraele'bai kovolesi oko konjayi kyila'baazii ànyaro be ni wari se OPI kozobe ànyari yasi ana ronye.)
13 “'Dooko Opi atate ämäri ekye: ‘Mìŋga ago mìzadri Golo Zereda ro.’ Ndi màzadri Golo Zereda rote. 14 'Dooko me'be Kadesa Baranea be ru ama te ndroa na 'butenätu fonjidriena madego dri Golo Zereda ro ozane. Lidri se cini kyila oyero kovole'bai ana ro todrayite kyiti oso OPI kata tana be ronye. 15 OPI ugu a'dote 'du kyilaro ànya be madale nda tufu ànya te kpeye.
16 “Ondro lidri se cini kyila oyero kotodrate oko, 17 OPI atate märi ekye: 18 ‘Ondro ono te miri lävune wari Moaba yasi ro liti Ara roya yasi. 19 Ondro misate loto lidri Amona'bai, zelevoi Loto ro ro lomvo oko nyozo rriti ko ànyari ago miye kyila ko ànya be. Mänina ko wari se mozobe ànyari ono azana ozone miri.’ ”
20 (Wari se ana äzi kpate wari Refaima ro ävuru lidri se kyeno koriyibe lau ana ro dri; oko Amona'bai ziyi ànya te Zamezumi'bai. 21 Ànya lomba kpa kacaro oso Anakima'bai ronye. Ànya orivoya lowa ro amba, ago orivoya lidri mbaraekye yi. Oko OPI tufu ànya te, ta'dota Amona'bai ruyi wari ànyaro te ago riyite ni kigye. 22 OPI ye ta kpate inye zelevoi Esau ro, se koriyibe Seira ya ana ri oso inye. Nda tufu Orite'bai te, ta'doro ruyi wari ànyaro te, ago riyite 'du lau madale yauono. 23 Tana lidri se ni Kurete ro yasi kai tufuyi Avima'baii se koriyibe käti loto Gaza lomvo kai te, ago riyi teni vo ànyaro ya.)
24 “OPI atate ämäri ekye: ‘Yaouono miŋga mizadri Golo Arenona ro teri. Tana mozo Siona Amora'ba 'bädri'ba Esebona ro rote mbara amiro zele, tro wari ndaro be. Nyogota nda teri, ago nyeto wari ndaro uruna teri. 25 Etoni tu gi ondro ono ya màsona turi 'da ya lidri cini 'bädri ono roya. Ago ànya cini lä'binayi 'da ondro keriyi äzi ävuru amiro te owo.’
Yisaraele Pe 'Bädri'ba Siona te Ṛe
(Oti 21:21-30)
26 “'Dooko mazo lazo'bai teni vocowa Kedemota ro yasi Siona 'bädri'ba Esebona ro re taeji ta taliatokpe ro ta makye: 27 ‘Mi'ba mälävu 'bädri miro yasi. Moyina dori ŋgyero toto liti drisi. Mänina ko ukune drigo ya kode gaṛi ya. 28 Màgyena ŋgaonya ndi gyi umvuro be ogye parata si. Ŋgase màlebe toto ämäri lävune 'bädri miro yasi, 29 madale mazana dri Golo Yaradene ro gwo le wari se OPI Lu amaro kolebe ozone ämäri ana ya. Zelevoi Esau ro, se koriyibe Seira ya, ago Moaba'bai, se koriyibe Ara ya kai, 'bayi ma te lävune wari ànyaro yasi.’
30 “Oko Siona, 'bädri'ba Esebona ro le kote ämäri lävune 'bädri ndaro yasi. Tana OPI Lu amiro 'ba nda te a'done taeriako ago yana uŋgyine, tana màpe nda robe ṛe oso yauono ronye.
31 “'Dooko OPI atate märi ekye: ‘Mindre, yauono mate 'bädri'ba Siona ndi wari ndaro be ozona miri; miru wari ndaro teri ago miri teri kigye.’ 32 Siona efote lidri cini ndaro be kyila oyene ama yibe 'ba'desi Jahaza ya. 33 Oko OPI Lu amaro ozo nda te ämärigye; ago mäfu nda te ŋgwàagoro ndaro ndi lidri cini ndaro be te. 34 Mä̀ru 'bakicii cini ndaro te tu gi alo ana si, màpere ago mùtufu 'dicini te, manoàgo, 'ditoko ndi ŋgàga be. Me'be 'diaza alo kote lidriidriro. 35 Märu tii te ago làkaza se cini motopa be ni 'ba'desii yasi te ämäri. 36 OPI Lu amaro 'ba ama te 'ba'desii cini urune etoni Aroeri ya se ogone sidri vodelero Arenona ro yasi ana, ndi 'bakici se orivoya Vodele ro ya, ana be, sagwo le Gilada ya. 'Ba'desi aza a'do kote mbararo ämäri. 37 Oko moyi kote lototi wari Amona'bai ro ca kototi Golo Jaboka ro ca 'ba'desii 'bädri lutu ro ro ca vose aza OPI Lu ama ro kota ama be ko ukyine kigye 'do lomvo.