هوشع ملك إسرائيل
1 في السَّنةِ الثَّانيةَ عَشْرةَ لآحازَ مَلِكِ يَهوذا، ملَكَ هُوشَعُ بنُ أيلَةَ بِالسَّامِرةِ على إِسرائيلَ تِسْعَ سِنينَ. 2 وفعَلَ الشَّرَّ في نظَرِ الرّبِّ، لكِنْ لا كمُلوكِ إِسرائيلَ الّذينَ سَبَقوهُ. 3 وحاربَهُ شَلمَنأسَرُ مَلِكُ أشُّورَ، فخَضَعَ لَه ودفَعَ إليهِ الجِزيَةَ. 4 لكِنَّهُ بَعدَ سنواتٍ حاولَ أنْ يتَحَرَّرَ مِنْ سُلطَتِهِ فأرسلَ رُسُلا إلى سَوا مَلِكِ مِصْرَ يَطلُبُ وُدَّهُ كذلِكَ توَقفَ عَنْ دَفْعِ الجِزيَةِ السَّنويَّةِ كما في السَّابِقِ فقبَضَ علَيهِ شَلمَنَأْسَرُ وأرسلَهُ مُقَيَّدا إلى السِّجنِ. 5 ثُمَّ غَزا أرضَ إِسرائيلَ وحاصَرَ السَّامِرةَ ثَلاثَ سِنينَ، 6 فا‏حتَلَّها في السَّنةِ التَّاسِعةِ لِهوشَعَ، وسَبى شعبَ إِسرائيلَ إلى أشُّورَ وأسكنَهُم في حَلَحَ وفي جوزانَ‌ عَبرَ نهرِ الخابورِ‌ وفي مُدُنِ ماداي‌.
أسباب سقوط السامرة
7 وسقَطَتِ السَّامِرةُ لأنَّ بَني إِسرائيلَ خَطِئوا إلى الرّبِّ إلهِهِم الّذي أخرَجَهُم مِنْ مِصْرَ، مِنْ تَحتِ سُلطَةِ فِرعَونَ مَلِكِها، وعبَدوا آلِهَةً أخرى. 8 وسَلكوا في طُرُقِ الأُمَمِ الّتي طرَدَها الرّبُّ مِنْ أمامِهِم، وفي الطُّرُقِ الرَّديئةِ لِمُلوكِ إِسرائيلَ. 9 وعَمِلَ بَنو إِسرائيلَ فقط ما كانَ يُسيءُ إلى الرّبِّ إلهِهِم، فبَنَوا أماكِنَ لِعِبادةِ البَعلِ في جميعِ مُدُنِهِمِ الصَّغيرةِ والكبـيرةِ. 10 وأقاموا تَماثيلَ وأنصِبَةً لأشيرةَ على كُلِّ تَلَّةٍ وتَحتَ كُلِّ شجرَةٍ خضراءَ‌. 11 وأحرقوا البَخورَ في جميعِ المَعابِدِ الّتي على المُرتَفَعاتِ كالأُمَمِ الّذينَ طرَدَهُمُ الرّبُّ مِنْ أمامِهِم، وفعَلوا أفعالا سيِّئَةً لإغاظةِ الرّبِّ. 12 وعبَدوا الأصنامَ الرَّجسَةَ الّتي نَهاهُم عَنها الرّبُّ. 13 وأنذَرَ الرّبُّ إِسرائيلَ ويَهوذا على ألسِنةِ جميعِ رُسُلِهِ وأنبـيائِهِ كي يَتوبوا عَنْ سوءِ سُلوكِهِم‌ وليَعمَلوا بوصاياه وفرائضِهِ في الشَّريعة الّتي أوصى بِها آباءَهُم، والّتي أعطاهُم إيَّاها على ألسِنةِ عبـيدِهِ الأنبـياءِ. 14 فلم يسمَعوا، بل عانَدوهُ كآبائِهِمِ الّذينَ لم يُؤمِنوا بهِ، 15 ورفَضوا فرائِضَهُ وعَهدَهُ معَ آبائِهِم، وتجاهَلوا إرشاداتِهِ، وسعَوا وراءَ الآلِهةِ الباطِلَةِ وصاروا باطِلينَ وتَبِــعوا الأُمَمَ الّتي نَهاهُمُ الرّبُّ عَنِ ا‏تِّباعِها، 16 وتَركوا وصايا الرّبِّ إلهِهِم، وصنَعوا عِجلَينِ مِنَ المَعدِنِ المَسبوكِ وتِمثالا لأشيرةَ، وسجَدوا لِنُجومِ السَّماءِ، وعبَدوا البَعلَ‌، 17 وأحرقوا لَه بَنيهِم‌ وبَناتِهِم في النَّارِ، وتَعاطَوا العَرافةَ والسِّحرَ، وباعوا أنفُسَهُم لِفِعْلِ الشَّرِّ في نظَرِ الرّبِّ فأغاظوهُ. 18 فغَضِبَ الرّبُّ جِدًّا على بَني إِسرائيلَ ونَفاهُم مِنْ أمامِ وجهِهِ، ولم يَبقَ مِنهُم إلاَّ سِبْطُ يَهوذا. 19 وسِبْطُ يَهوذا أيضا لم يَعمَلوا بِوَصايا الرّبِّ إلهِهِم، بل سَلكوا كبَقيَّةِ بَني إِسرائيلَ في الطُّرُقِ السَّيِّئةِ الّتي تعَلَّموها. 20 فنَبَذَ الرّبُّ جميعَ بَني إِسرائيلَ وأذَلَّهُم وأسلَمَهُم إلى الغُزاةِ وطَرَدَهُم مِنْ أمامِ وجهِهِ.
21 وفصَلَ الرّبُّ‌ شعبَ إِسرائيلَ عَنْ يَهوذا، وأقاموا يَرُبعامَ بنَ نَباطَ مَلِكا علَيهِم، فأبعَدَهُم عَنِ ا‏تِّباعِ الرّبِّ وجعَلَهُم يَرتكِبونَ خطايا عظيمةً. 22 وفعَلَ بَنو إِسرائيلَ جميعَ خطايا يَرُبعامَ وما حادوا عَنها، 23 إلى أنْ نَفاهُمُ الرّبُّ مِنْ أمامِ وجهِهِ، كما قالَ على ألسِنةِ جميعِ عبـيدِهِ الأنبـياءِ. فسَباهُمُ العَدُوُّ مِنْ أرضِهِم إلى أشُّورَ إلى هذا اليومِ.
الأشوريون يستوطنون إسرائيل
24 وجلَبَ مَلِكُ أشُّورَ قَوما مِنْ بابِلَ وكوثَ وعَوَّا‌ وحماةَ وسَفَروايِمَ وأسكنَهُم مُدُنَ السَّامِرةِ مكانَ بَني إِسرائيلَ، فا‏متَلكوها وا‏ستَوطَنوها. 25 ولم يَعبُدوا الرّبَّ في بِدايةِ إقامَتِهِم هُناكَ، فأرسلَ الرّبُّ علَيهِم أسُودا فتَكَت بِهِم. 26 فقيلَ لِمَلِكِ أشُّورَ: «هؤلاءِ القَومُ الّذينَ سَبـيتَهُم وأسكنتَهُم في مُدُنِ السَّامِرةِ لم يَعرِفوا شريعةَ إلَهِ تِلكَ الأرضِ، فأرسلَ الرّبُّ علَيهِم أسُودا فتَكَت بِهِم». 27 فقالَ مَلِكُ أشُّورَ: «أرسِلوا إليهِم واحدا مِنَ الكهنَةِ الّذينَ سَبـيتُهُم، فيذهَبَ إليهِم ويُقيمَ بَينَهُم ويُعَلِّمَهُم شريعةَ إلهِ تِلكَ الأرضِ». 28 فجاءَ واحدٌ مِنَ الكهَنةِ الّذينَ سَباهُم مِنَ السَّامِرةِ وأقامَ في بـيتَ إيلَ، وأخذَ يُعَلِّمُهُم عِبادةَ الرّبِّ.
29 ولكِنْ كُلُّ أُمَّةٍ مِنْهُم أخذَت تُقيمُ أصناما لآلِهَتِها في المُدُنِ الّتي سكَنَتْها، وتَضَعُها في المَعابِدِ الّتي أقامَها السَّامِريُّونَ على المُرتَفَعاتِ. 30 فأقامَ أهلُ بابِلَ صنَما للإلَهِ سُكُّوتَ بَنوثَ، وأهلُ كوثَ صنَما للإلهِ نَرجَلَ، وأهلُ حماةَ صنَما للإلَهِ أشيما، 31 والعُوِّيُّونَ صنَما للإلهَينِ نِبحازَ وتَرتاقَ، وأمَّا السَّفروايِميُّونَ فكانوا يحرِقونَ بَنيهِم بِالنَّارِ للإلهَينِ أدرَمَّلَكَ وعَنَمَّلَكَ. 32 وكانَ جميعُ هؤُلاءِ مِنْ بَينِهِم كهَنةٌ يَخدِمونَ في المَعابِدِ الّتي على المُرتَفَعاتِ ويُقَرِّبونَ فيها لهُمُ الذَّبائِحَ لكِنْ في الوقتِ ذاتِهِ كانوا يَتَّقونَ الرّبَّ. 33 وهكذا كانوا يَتَّقونَ الرّبَّ مِنْ جِهةٍ ومِنْ جِهةٍ ثانيةٍ يَعبُدونَ آلِهَتَهُم، كعادَةِ الأُمِمِ الّتي جاؤوا مِنها. 34 وإلى هذا اليومِ أبْناؤُهُم مُتَمَسِّكونَ بِــعاداتِهِمِ القديمةِ. فلا يَتَّقونَ الرّبَّ ولا يَعمَلونَ بِالفرائِضِ والأحكامِ والشَّريعةِ والوصايا الّتي أمرَ الرّبُّ بِها بَني يَعقوبَ الّذي سَمَّاهُ إِسرائيلَ. 35 وكانَ الرّبُّ قطَعَ معَ بَني يعقوبَ عَهدا وأمرَهُم: «لا تَتَّقوا آلِهَةً غريـبَةً ولا تَسجُدوا لها ولا تَعبُدوها ولا تَذبَحوا لها، 36 بلِ ا‏تَّقوني أنا الرّبَّ وا‏سجُدوا لي ولي قدِّموا الذَّبائحَ، فأنا الّذي أخرَجَكُم مِنْ أرضِ مِصْرَ بِقُوَّةٍ عظيمةٍ وذِراعٍ مَمدودَةٍ. 37 وا‏حفَظوا دائما تِلكَ الفرائِضَ والأحكامَ والشَّريعةَ والوصايا الّتي كتَبْتُها لكُم، ولا تَتَّقوا آلِهَةً أُخرى. 38 ولا تَنسَوا العَهدَ الّذي قطَعتُهُ مَعكُم، 39 بلِ ا‏تَّقوني أنا الرّبَّ إلَهكُمُ الّذي يُنقِذُكُم مِنْ أيدي جميعِ أعدائِكُم‌». 40 فلم يَسمَعوا، بل عَمِلوا كعادَتِهِم.
41 وهكذا كانَ هؤلاءِ الأُمَمُ يَتَّقونَ الرّبَّ مِنْ جِهةٍ، ومِنْ جِهةٍ ثانيةٍ كانوا يَعبُدونَ أصنامَهُمُ المَنحوتةَ هُم وبَنوهُم وبَنو بَنيهِم، إلى هذا اليومِ.
Osea 'Bädri'ba Yisaraele ro
1 Ndroa 'butealo foritu ori Aza 'bädri'ba Yuda ro rosi oko, Osea ŋgwa Ela ro eto Yisaraele mirite ni Samaria yasi ago mirivote ndroa na njidriesu. 2 Nda yete tase undiro ayani OPI mile; caoko ko mu'du oso 'bädri'bai se Yisaraele ro kimiriyi vobe käti ni nda drisi iyi ronye. 3 Salemanesera 'bädri'ba Asaria ro ikyite kyila be nda dri; Osea a'dote nda zele ago sa ŋga te ndäri. 4 Oko 'bädri'ba Asaria ro usuvo Osea rote driozo'ba ro tana nda zo lazo'bai teṛo 'bädri'ba Ezipeto ro re. Osea sa ŋga kote 'bädri'ba Asaria ro ri oso se nda kaoyenabe ndroa ro ndroa ro ana ronye. Ta'dota Salemanesera 'bädri'ba Asaria ro ru Osea te ago 'bate kamba ya.
O'de Samaria ro
5 'Dooko Salemanesera 'bädri'ba Asaria ro ikyi gota wari Yisaraele rote kpeye ago ikyi mudri Samaria rote ndroa nätu. 6 Ndroa njidriesu miri Osea ro rosi oko, 'bädri'ba Asaria ro ru Samaria gwo ago nda ugu Yisaraele'bai te kamba'ba ro Asaria ya, ago 'ba azaka ànyaro te orine Hala ya, azakana loto Gozana ya Golo Abora ro kala, ago azakana 'bakicii Media ro yasi.
7 Tase cini koyi a'dote tana lidri Yisaraele ro yeyi takozi te OPI Lu ànyaro ri, se kolofo ànya be ni 'bädri Ezipeto ro yasi, ago kopa ànya be ni drì 'bädri'ba Ezipeto ro yasi ana. Ànya mätuyite lui awi azaka ayani, 8 ago soyite la'bi tu'dei se OPI konjabe ni lidri Yisaraele ro milesi kai ro vo ndi la'bi se 'bädri'bai Yisaraele ro ketobe ana ro voro. 9 Ago lidri Yisaraele ro yeyi ta azaka te ndrwiro se ko orivoya ŋgye OPI Lu ànyaro ri. Ànya lobeyi voi lui awi mäturo te andivo ànyaro ri 'ba'desii cini ànyaro yasi ni 'baŋwà giṛiŋwa yasi le 'bakici 'desi ndra ya. 10 Ànya edreyi tiṛi caricariro kuni rote ndi beti lu tokoro Asherima robe te lutui cini drisi ago ice kundruro cini zelesi; 11 ago ànya zayi ŋga tägyi tagyiriro te voi cini tori oloro lu awi ro drisi, oso tu'dei se OPI konabe ni ànya milesi kai koyeyibe ronye. Ànya yeyi ta undiro te se eko ya OPI rote a'done kyilaro ànya lomvo, 12 ànya mätuyi lui edeedero te, se OPI kata tana be ànyari ekye: “Ko ämiri mätune”.
13 Caoko OPI emba mi Yisaraele ndi Yuda be ro te, nebii se cini kayibe ni tase mileya tana itina iyi si, ekye: “Nyè'be liti taloye undiro amiro ro ago mìro ota maro, se orivoya buku Ota ro se mozobe zutui amiro ri ya ago se ocopete ämiri ruindu'bai maro nebii si.” 14 Oko ànya royi ta ko ago a'doyite taeriako oso zutui ànyaro ka'dobe ronye, se màyi ta kote OPI Lu ànyaro ya. 15 Ànya mawoyi ota ndaro te ndi tao'baro ndaro se nda ko'babe zutui ànyaro ndi miomba se nda kozobe ànyari be ana te. Ànya soyite lui edeedero kowero vo, ago andivo ànyaro a'doyite kowe'bà ro, ago soyite la'bi tu'dei se gbikyi ànya lomvosi se OPI kota ànya be ko taloyene oso ànya ronye iyi ro voro. 16 Ago ànya e'beyi ota cini OPI Lu ànyaro rote, ago edeyi beti tii ritu rote ni logo alaalaro yasi, ago edeyi beti lu tokoro Asera rote. Ànya mätuyi 'bi'bi vo'buyakuru rote, ago induruyite Bala ri. 17 Ànya zayi ŋgwàagoro ànyaro te ndi ndiriŋwa ànyaro be ŋgapäṛi ozaro ro lui awi ri; ànya yeyi tetedri te ndi ta ländri robe, ago ozoyi andivo ànyaro te tase undiro oyene ayani OPI mile, ago ekoyi ya ndaro te kyilaro. 18 Tana ta'doro OPI a'dote kyilaro Yisaraele'bai be, ago nda ana ànya te ni mile ndaro yasi; e'be toto 'bakala Yuda ro ayani.
19 Oko lidri Yuda ro ätiyi ota OPI Lu ànyaro ro kpa ko, oko soyite la'bi se lidri Yisaraele ro ketobe ana voro. 20 Ta'dota OPI ga zelevoi cini Yisaraele'bai ro tezo, ago eza ànya te ago ozo ànya te drì kyila'baazii siomba'bai ro rigye madale nda vo ànya te cowa ni mile ndaro yasi.
21 Ondro OPI kelewe Yisaraele teni katidri Dawidi ro lakosi oko Yisaraele'bai 'bayi Yeroboama ŋgwa Nebata rote 'bädri'ba ro. Yeroboama 'ba Yisaraele'bai te OPI e'bene, ago 'ba ànya te takozi para oyene. 22 Lidri Yisaraele ro soyite takozi cini se Yeroboama koyebe ana vo; ànya e'beyi kote, 23 madale OPI na Yisaraele'bai teni mile ndaro yasi, oso se nda kope tana be nebii cini ndaro si ronye. Ta'dota äru lidri Yisaraele ro teni wari ànyaro yasi kamba'bai ro Asaria ya, se ànya kayi drigba gi ugu ori kigye madale tu gi ono si ono.
Ori Asaria'bai ro Yisaraele ya
24 'Bädri'ba Asaria ro ezi lidri teni 'bakicii Babelona ro, Kuta, Iva, Amata ndi Sefarevaima be yasi, ago 'ba ànya te orine 'bakicii Samaria ro yasi vo lidri Yisaraele ro roya. Ànya ruyi Samaria te ago riyite 'bakicii na cini yasi. 25 Tu käti ànyaro oriro lau si, ànya mätuyi OPI kote; ta'doro OPI ezo ibii te ànya lako, se tosi rukä ànyaro te. 26 Ndi iti tana te 'bädri'ba Asaria ro ri ekye: “Tu'dei se nyugube ago mi'ba be orine 'bakicii Samaria ro yasi kai niyi ota lu wari ana ro ko'de. Ta'doro lu ana ezi ibii te ànya lako, ago kate ànya tufu tana ànya niyi ota lu wari ana ro ko.” 27 'Dooko 'bädri'ba Asaria ro ozotate ekye: “Mizo Kohani alodi aza ni kohanii se ärube ni Samaria yasi 'do ago mi'ba nda kogo orine lau, mi lidri ro embana ota lu wari ana rosi.” 28 Ta'doro alo aza kohanii se ärube ni Samaria yasi 'do ro ikyite ago rite Betele ya, ago emba ànya te ta OPI mätu rosi.
29 Oko lidri se koribe Samaria ya kai riyi gi'du lui awi modo ànyaro ro edene, ànya edreyi ànya te zoi se Samaria'bai kobebe kai yasi, tu'de alo gi iro be 'bakicii se ànya koriyibe kigyesi yasi. 30 Lidri Babelona ro edeyi beti lui awi Sukota Benota ro rote, lidri Kuta ro edeyi beti lui awi Neregala rote, lidri Amata ro edeyi beti lu awi Asima rote; 31 lidri Iva ro edeyi iro beti Nibaza ndi Taretaka be rote; ago lidri Sefarevaima ro loyi ŋgwai ànyaro te ago zayite tori ro lui Adrameleka ndi Anameleka be ri. 32 Lidri kwoi mätuyi OPI kpa ago njiyi lidri azaka kpani ànyaro lakosi ruindune kohanii ro voi lu awi mäturo yasi, se loyi tori te ànyari votoŋgoro drisi. 33 Ta'dota ànya mätuyi OPI kpa, oko mätuyi lui awi modo ànyaro ro kpa oso la'bi 'bädri cini se ezi ànya be ni kigyesi ana ronye.
34 Ca le tu ono si ono ànya kayi gi ugu la'bi uku ànyaro ono oyena. Ànya mätuyi OPI kote, ca ànya royi otà ndi tase OPI kota zelevoi Yakoba, se nda kuzibe Yisaraele ana robe sina ana ro kote. 35 OPI 'ba tao'baro te ànya yibe ago ta ànya te ekye: “Ko ämiri lui azaka mätune kode ändine ànyari kode ruindune ànyari kode tori olone ànyari; 36 oko beṛo ämiri ma OPI mätune, se lofo ami teni 'bädri Ezipeto ro yasi mbarapara ndi mbara amba be si; beṛo ämiri ändine märi, ago beṛo ämiri tori olone märi ayani. 37 Beṛo ämiri ondoalo ota ndi tase ata ami be sina se egyibe ämiri 'do orone. Beṛo ko ämiri lui azaka mätune, 38 ago beṛo ko ämiri tao'baro se ma'babe ami yibe 'do tana ijene. Beṛo ko ämiri lui azaka mätune. 39 Oko beṛo ämiri ma OPI Lu amiro mätune ayani, 'dooko mapana ami 'da ni drì kyila'baazii cini amiro ro yasi.” 40 Caoko lidri kai eriyita kote, oko soyite la'bi uku ànyaro voro ayani.
41 Ta'dota tu'dei kai mätuyi OPI te, ago induruyi kpate beti lui edeedero ànyaro ro ri; ŋgwai ànyaro ndi zelevoi ànyaro be kayi kpa ugu oyena oso se zutui ànyaro koyeyibe ronye le tu ono si ono.