الصدق وعدم الرياء
1 وكانَ اَجتَمَعَ عَشَراتُ الأُلوفِ مِنَ النّاسِ، حتى داسَ بَعضُهُم بَعضًا، فقالَ أوّلاً لِتلاميذِهِ: «إيّاكُم وخَميرَ الفَرّيسيّينَ الذي هوَ الرّياءُ. 2 فما مِنْ مَستورٍ إلاّ سَينكَشِفُ، ولا مِنْ خفيّ إلاّ سيَظهَرُ. 3 وما تَقولونَهُ في الظّلامِ سيَسمَعُهُ النّاسُ في النّورِ، وما تَقولونَهُ هَمسًا في داخِلِ الغُرَفِ سيُنادونَ بِه على السّطوحِ. 4 وأقولُ لكُم، يا أحبّائي: لا تَخافوا الذينَ يَقتُلونَ الجسَدَ، ثُمّ لا يَقدِرونَ أنْ يَفعَلوا شيئًا. 5 ولكنّي أدُلّكُم على مَنْ يَجبُ أنْ تَخافوهُ: خافوا الذي لَهُ القُدرَةُ بَعدَ القَتلِ على أنْ يُلقِيَ في جَهَنّمَ. أقولُ لكُم: نعم، هذا خافوهُ.
6 أما يُباعُ خَمسَةُ عَصافيرَ بِدِرهَمينِ؟ نعم، ولكِنّ اللهَ لا يَنسى واحدًا مِنها؟ 7 لا بل شَعْرُ رُؤوسِكُم نَفسُهُ مَعدودٌ كُلّهُ. فلا تَخافوا. أنتم أفضَلُ مِنْ عَصافيرَ كثيرةٍ!»
8 وأقولُ لكُم: مَنِ اَعتَرَفَ بي أمامَ النّاسِ، يَعترِفُ بِهِ اَبنُ الإنسانِ أمامَ مَلائِكَةِ اللهِ. 9 ومَنْ أنْكَرَني أمامَ النّاسِ، يُنكِرُهُ اَبنُ الإنسانِ أمامَ مَلائِكَةِ اللهِ. 10 ومَنْ قالَ كَلِمةً على اَبنِ الإنسانِ يُغفَرُ لَهُ، وأمّا مَنْ جَدّفَ على الرّوحِ القُدُسِ فلَنْ يُغفَرُ لَهُ.
11 وعِندَما تُساقونَ إلى المَجامِعِ والحُكّامِ وأصحابِ السّلطَةِ، فلا يَهُمّكُم كيفَ تُدافِعونَ عَنْ أنفُسِكُم أو ماذا تَقولونَ، 12 لأنّ الرّوحَ القُدُسَ يُلهِمُكُم في تِلكَ السّاعَةِ ما يَجبُ أنْ تقولوا».
مثل الغني الغبي
13 فقالَ لَهُ رَجُلٌ مِنَ الجُموعِ: «يا مُعَلّمُ، قُلْ لأخي أنْ يُقاسِمَني الميراثَ». 14 فقالَ لَهُ: «يا رَجُلُ، مَنْ أقامَني علَيكُما قاضيًا أو مُقَسّمًا؟» 15 وقالَ لِلجُموعِ: «اَنتَبِهوا وتَحَفّظوا مِنْ كُلّ طمَعٍ، فما حياةُ الإنسانِ بِكَثرةِ أموالِهِ».
16 وقالَ لهُم هذا المَثَلَ: «كانَ رَجُلٌ غَنِيّ أخصَبَت أرضُهُ، 17 فقالَ في نَفسِهِ: لا مكانَ عِندي أخزُنُ فيهِ غِلالي، فماذا أعمَلُ؟ 18 ثُمّ قالَ: أعمَلُ هذا: أهدِمُ مَخازِني وأبني أكبرَ مِنها، فأضَعُ فيها كُلّ قَمحي وخَيراتي. 19 وأقولُ لِنَفسي: يا نَفسي، لكِ خَيراتٌ وافِرَةٌ تكفيكِ مَؤونَةَ سِنينَ كَثيرةٍ، فاَستَريحي وكُلي واَشرَبي وتَنَعّمي! 20 فقالَ لَهُ اللهُ: يا غَبيّ، في هذِهِ الليلةِ تُستَرَدّ نَفسُكَ مِنكَ. فهذا الذي أعدَدْتَهُ لِمَن يكونُ؟
21 هكذا يكونُ مَصيرُ مَنْ يَجمَعُ لِنَفسِهِ ولا يَغنَى بِاللهِ».
الثقة بالله
(متى 6‏:25‏-34؛ متى 19‏:21)
22 وقالَ لِتلاميذِهِ: «لِهذا أقولُ لكُم: لا يَهُمّكُم لِحياتِكُم ما تأكُلونَ، ولا لِلجسَدِ ما تَلبَسونَ. 23 لأنّ الحياةَ خَيرٌ مِنَ الطّعامِ، والجسَدَ خَيرٌ مِنَ الِلباسِ. 24 تأمّلوا الغُربانَ. فهيَ لا تَزرَعُ ولا تحصُدُ، وما مِنْ مَخزَنٍ لها ولا مُستودَعٍ، واللهُ يَرزُقُها! وكم أنتُم أفضَلُ مِنَ الطّيورِ. 25 مَنْ مِنكُم إذا اَهتَمّ يَقدِرُ أنْ يَزيدَ على قامَتِهِ ذِراعًا واحدةً؟ 26 فإذا كُنتُم تَعجَزونَ عَنْ أصغَرِ الأُمورِ، فلماذا يَهُمّكُمُ الباقي؟ 27 تأَمّلوا زَنابِقَ الحَقلِ كيفَ تَنمو: لا تَغزِلُ ولا تَنسِجُ. أقولُ لكُم: ولا سُليمانُ في كُلّ مَجدِهِ لَبِسَ مِثلَ واحدةٍ مِنها. 28 فإذا كانَ العُشبُ الذي يُوجَدُ اليومَ في الحَقلِ، ويُطرَحُ غدًا في التّنّورِ، يُلبِسُهُ اللهُ هكذا، فكم بالأولى أنْ يُلبِسَكُم أنتُم يا قليلي الإيمانِ؟ 29 فلا تَطلُبوا ما تَأكُلونَ وما تَشرَبونَ ولا تَقلَقوا، 30 فهذا كُلّهُ يَطلبُهُ أبناءُ هذا العالَمِ، وأبوكُمُ السّماويّ يَعرِفُ أنّكُم تَحتاجونَ إلَيهِ. 31 بَلِ اَطلُبوا مَلكوتَ اللهِ، وهوَ يَزيدُكُم هذا كُلّهُ.
32 لا تَخَفْ، أيّها القَطيعُ الصّغيرُ! فأبوكُمُ السّماويّ شاءَ أنْ يُنعِمَ علَيكُم بالمَلكوتِ. 33 بِيعوا ما تَملِكونَ وتَصَدّقوا بِثَمَنِهِ على الفُقَراءِ، واَقتَنُوا أموالاً لا تَبلى، وكَنزًا في السّماواتِ لا يَنفَدُ، حَيثُ لا لِصّ يَدنو، ولا سُوسٌ يُفسِدُ. 34 فحَيثُ يكونُ كنزُكُم، يكونُ قلبُكُم.
مثل الخدم الأمناء
35 «كونوا على اَستِعدادٍ، أوساطُكُم مَشدودَةٌ ومَصابيحُكُم مُوقَدَةٌ، 36 كرِجالٍ يَنتَظرونَ رُجُوعَ سَيّدهِم مِنَ العُرسِ، حتى إذا جاءَ ودَقّ البابَ يَفتَحونَ لَه في الحالِ. 37 هَنيئًا لِهَؤلاءِ الخَدَمِ الذينَ متى رجَعَ سيّدُهُم وجَدَهُم ساهِرينَ. الحقّ أقولُ لكُم: إنّهُ يُشَمّرُ عَنْ ساعِدِهِ ويُجلِسُهُم للطّعامِ ويَقومُ بخِدمَتِهِم. 38 بل هَنيئًا لَهُم إذا جاءَ قَبلَ نِصفِ الليلِ أو بَعدَهُ فوَجَدَهُم على هذِهِ الحالِ. 39 واَعلَموا أنّ ربّ البَيتِ لَو عرَفَ في أيّةِ ساعَةٍ يَجيءُ اللِصّ لَما ترَكَهُ يَنقُبُ بَيتَهُ. 40 فكونوا إذًا على اَستِعدادٍ، لأنّ اَبنَ الإنسانِ يَجيءُ في ساعَةٍ لا تَنتظِرونَها».
مثل الوكيل الأمين
(متى 24‏:45‏-51)
41 فقالَ لَه بُطرُسُ: «يا ربّ، ألنا تَقولُ هذا المثَلَ أم لِجميعِ النّاسِ؟»
42 فأجابَهُ الرّبّ يَسوعُ: «مَنْ هوَ الوَكيلُ الأمينُ العاقِلُ الذي يُوكِلُ إلَيهِ سيّدُهُ أنْ يُعطيَ خَدمَهُ وجبَتَهُم مِنَ الطّعامِ في حِينِها؟ 43 هَنيئًا لذلِكَ الخادِمِ الذي يَجدُهُ سيّدُهُ عِندَ عودتِهِ يَقومُ بِعمَلِهِ هذا. 44 الحقّ أقولُ لكُم: إنّهُ يُوكِلُ إلَيهِ جميعَ أموالِهِ. 45 ولكِنْ إذا قالَ هذا الخادِمُ في نَفسِهِ: سيتأخّرُ سَيّدي في رُجوعِهِ، وأخَذَ يَضرِبُ الخَدَمَ، رِجالاً ونِساءً، ويأكُلُ ويَشرَبُ ويسكَرُ، 46 فيَرجِعُ سيّدُهُ في يومٍ لا يَنتظِرُهُ وساعَةٍ لا يَعرِفُها، فيُمَزّقُهُ تَمزيقًا ويَجعَلُ مَصيرَهُ معَ الخائِنينَ.
47 فالخادِمُ الذي يَعرِفُ ما يُريدُهُ سيّدُهُ ولا يَستَعِدّ ولا يَعمَلُ بِإرادةِ سَيّدِهِ، يَلقى قِصاصًا شَديدًا. 48 وأمّا الذي لا يَعرِفُ ما يُريدُهُ سيّدُهُ ويَعمَلُ ما يَستَحِقُ القِصاصَ. فيَلقَى قِصاصًا خَفيفًا. ومَنْ أُعطيَ كثيرًا يُطلَبُ مِنهُ الكثيرُ، ومَنِ اَئتُمِنَ على كثيرٍ يُطالَبُ بأكثَرَ مِنهُ.
يسوع والعالم
(متى 10‏:34‏-36)
49 «جِئْتُ لألقِيَ نارًا على الأرضِ، وكم أتَمنّى أن تكونَ اَشتَعَلَت! 50 وعليّ أنْ أقبَلَ مَعمودِيّةَ الآلامِ، وما أضيَقَ صَدْري حتى تَتِمّ. 51 أتظُنّونَ أنّي جِئتُ لأُلقِيَ السّلامَ على الأرضِ؟ أقولُ لكُم: لا، بَلِ الخِلافَ. 52 فمِنَ اليومِ يكونُ في بَيتٍ واحدٍ خَمسَةٌ، فيُخالِفُ ثلاثَةٌ مِنهُمُ اَثنَينِ، واَثنانِ ثَلاثةً. 53 يُخالِفُ الأبُ اَبنَهُ واَلابنُ أباهُ، والأمّ بِنتَها والبِنتُ أُمّها، والحَماةُ كَنّتَها والكَنّةُ حَماتَها».
علامات الأزمنة
(متى 16‏:2‏-3؛ متى 5‏:25‏-26)
54 وقالَ أيضًا لِلجُموعِ: «إذا رأيتُم غَيمَةً تَرتَفِعُ في المَغربِ، قُلتُم في الحالِ: سيَنزِل المطَرُ، فيَنزِلُ. 55 وإذا هَبّت رِيحُ الجَنوبِ قُلتُم: سَيشتَدّ الحَرّ، فيشتَدّ. 56 يا مُراؤونَ! تَفهَمونَ مَنظَرَ الأرضِ والسّماءِ، فكيفَ لا تَفهَمونَ عَلاماتِ هذا الزّمانِ؟
57 ولماذا تَحكُمُونَ مِنْ عِندِكُم بِما هوَ حَقّ؟ 58 فإنْ ذَهَبْتَ معَ خَصمِكَ إلى الحاكِمِ، فاَبذُلْ جَهدَكَ أنْ تُرضِيَهُ في الطّريقِ، لِئَلاّ يَسوقَكَ إلى القاضي، فيُسَلّمَكَ القاضي إلى الشّرطِيّ، ويُلقِيكَ الشّرطِيّ في السّجْنِ. 59 أقولُ لكَ: لن تَخرُجَ مِنْ هُناكَ حتى تُوفيَ آخِرَ دِرهَمٍ».
Ŋgaemba Miomba Lomvo
(Matayo 10:26-27)
1 Ondro kutu lidri ro lowaro kotokalate ago ka ugu lutu azi drisi oko, Yesu atate käti taeri'bai ndaro ri ekye: “Nyàgaga ami ni loŋga Parusii ro ri; ma miomba ànyaro tana atana. 2 Ŋgase atako drî na te äpina drî na 'da, ago tase cini dämbidämbiro a'bana 'da unine. 3 Ka'do inye tase nyàtate vouni ya erina 'da ŋgaeyi ya ago tase nyà atana kayayaro iṛero drî oseosero zo ya ayona tana 'da ni zo drisi.
Nda se Turine
(Matayo 10:28-31)
4 “Mata ämiri, bereazii maro, nyà'do ko turiro ni ànya se kabe lomvo ufu ri oko ufuna vosi uninayi ko ŋga aza oyene koziro. 5 Maka'dana nda se ämiri turine 'da, nyùturi Lu, se lomvo ufu vosi ni drikaca be ovone le gehena ya. Mìma ta maro ya, nda ni se beṛo ämiri turine owo!
6 “Inye'do gyolokoi nji agye ko teṛo mileni ritu si ya? Caoko Lu ije ta gyoloko alodi ro kote. 7 Ca drikyiri drî amiro ro vona cini atite. Ka'do inye nyà'do ko turiro; tana lagye amiro orivoya para ndrani gyolokoi amba ri!
Ànya se ka Kristo Uru ago se Koga Nda zo be
(Matayo 10:32-33Matayo 12:32Matayo 10:19-20)
8 “Ma taŋgye iti ämiri, nda se kabe ata ŋbelero miamba ya ekye yi ni maro, Ŋgwa Lidri ro atana kpa inye ta ndaro ta malaikai Lu ro kandra. 9 Oko nda se kabe ma ogazo ŋbelero miamba ya, Ŋgwa Lidri ro ogana nda kpa zo malaikai Lu ro kandra.
10 “'Diaza se kabe ta ata Ŋgwa Lidri ro lomvo änina ndi e'bene; oko nda se kabe ta undiro atana Tori Alokado lomvo änina ko e'bene alona.
11 “Ondro ànya keziyi ami te vure amiro oyene zoitaeriro ya kode wari'bai kode 'dimiri'bai kandra, nyòlo'be mi ko mìkye yagagana iyi eŋwanye kode yatana eŋwanye. 12 Tana Tori Alokado embana ami 'da tu gi ana ya tase ämiri atane si.”
Lapidriopi ta Ŋgaamba'ba Amamaro rota
13 Mano aza lowa lako atate Yesu ri ekye: “Miemba'ba, nyata ädrupi maro ri drimbi täpi amaro ke'bebe ämäri lonyine ma be.”
14 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Bereazi maro, a'di ozo ta ni märi vureopene kode drimbi lonyine lakole ami ritu roya ya?” 15 Ago nda ugu atate ànya cini ri ekye: “Mìndre kado ago nyàgaga andivo amiro ni yagäru cini risi, tana ori ŋgye lidri ro a'ba ko ŋgase modo ndaro be sina 'do dri, a'do ndaro ŋgadriamba be mu'du eŋwanyeya 'do tana i'do.”
16 'Dooko Yesu iti lapidri ono te ànyari ekye: “Mano aza orivoya ŋgaamba'ba yi se orivoya gyini be se wa doŋgo te kado. 17 Nda eto tavousute andivo ndaro si ekye: ‘Ma te vo ako ŋga cini maro o'baza, mayena e'di ya? 18 Nda atate andivo ndaro ri ekye, ono ni tase märi oyene owo, meperena kyiroi maro 'da vuru ago mago mamona te 'desi para, se madrona inya maro gwo ndi ŋga azaka cini maro be kigye. 19 'Dooko matana gwo andivo maro ri makye, ma te kandrakado be! Ma te orivoya ŋga kado se cini malebe a'done sina ndroa na amba be. Miri ori rritiako, minya, mimvu, ago andivo miro nyänjäkyi!’ 20 Oko Lu atagwo ndäri ekye: ‘Mi amama yi! Ŋgäkyi ono si ono oye adri miro urune, 'dooko ŋgase cini andivo miro ka'dobe sina ono a'dona a'di riya?’ ”
21 Ago Yesu atate ekye: “Ono ni tase a'dona be ànya se kayibe ŋgadriamba odro andivo ànyaro ri oko ŋgadriamba ako Lu mile ri owo.”
Miyi ta Lu ya
(Matayo 6:25-34)
22 'Dooko Yesu atate taeri'bai ri ekye: “Mata ämiri ono, nyà'do ko milo'be be ta ŋgaonya se mìlebe ami o'bane orine lidriidriro sina rota kode ta boŋgo se mìlebe osone ami lomvo ono rota. 23 Adri orivoya para ndrani ŋgaonya ri, ago lomvo orivoya para ndrani boŋgo ri. 24 Mìndre korogai te: ànya kyi'diyi ŋga ko ago kotoyi ŋga jalia ro ko, ànya orivoya zoi ŋgaodroro ndi kyiroi be ako, oko Lu kani ànya eca! Ami orivoya kadopara ndrani arii drisi! 25 Inye'do alo aza amiro o'banayi gi'da ombane de'bele ta milo'be rosi ya? 26 Ondro ka'do mìni kote ca ŋga fereŋwa oso nonye ono oyene, nyà milo'be ta ŋga azaka rota etaya? 27 Mìndre dri foi kabe omba: ànya yeyi losi ko ago 'diyi boŋgo ko andivo ànyaro ri. Oko mata ämiri ono, 'Bädri'ba Solomo gica ŋgadriamba cini ndaro be oko, a'do kote boŋgo liŋgyiekye be oso alo aza fo kwoi ro ronye. 28 Lu ni se kabe boŋgo oso käyi vocowa ro lomvo owo; käyi se ondro ono gi orivoya noŋwa ago ondo oko tana kyete, jete vo ŋgaonya la'diro ya. Inye'do nda osona boŋgo ṛo ko para ndra ami lomvo ya? Ami taoma giṛiŋwa be ono!
29 “Nyòlo'be mi ko ondoalo, ta ŋgase ämiri onyane ago ŋgase ämiri umvune rota. 30 (Tana taomaako'bai 'bädri ono ro ondoalo kayi ta ŋgase cini kwoi ro usuna.) Täpi amiro ni te anjioko mìle ŋga kwoi. 31 Oko vona ro, nyà'do tausu Miri 'Bädri'ba ndaro robe, ago nda ozona ŋga kwoi 'da ämiri.
Ŋgadriamba Vo'buyakuru ya
(Matayo 6:19-21)
32 “Nyà'do ko turi ro, gboko giṛiŋwa ono, tana Täpi amiro yai'dwesi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ozone ämiri. 33 Nyòlogye ŋga cini amiro ago nyòzo parata na ati'bai ri, kpäkä se lewa ko andivo amiro nyà'do sina, ago mìdro ŋgadriamba amiro Vo'buyakuru ya, se ànya okyena ko alona, tana kugu unina ko ànya kugune, ago ludu unina ko ànya onyane. 34 Tana ya amiro a'dona 'da ondoalo vose ŋgadriamba amiro orivoya kigye ana ya.
Ruindu'bai Ka'do Nja Vookwa be
35 “Nyà'do nja ŋgase kabe ikyi ta, mìso boŋgo ago nyèyi lamba amiro, 36 oso ruindu'bai se kayibe ugu 'desi ànyaro kwote egovoya ni karama lagye ro yasi ronye. Ondro nda kesate ago ko'bi käläsi te oko, ànya oŋgana 'da upina käläsi 'da ndäri dori. 37 Ruindu'bai se ondro 'desi ànyaro kate ego oko kusu ànya te miuŋbo ago nja ànya ni kado! Mata ämiri ono, nda otrina boŋgo ndaro 'da, ago ejina ànya 'da orine vuru, ago onyana ŋgaonya 'da ànya be. 38 Ànya ni kado ondro nda kusu ànya te nja; ondro nda kesa ca o'bwaro kode liyaro owo! 39 Mìyi ta ono! Aba ondro ka'do zo kuzupi kuni tuse kugu kabe ikyi sina gwo, nda o'bana kugu ko vo oŋgone zo ndaro ya. 40 Ami, kpa inye, beṛo a'done nja, tana Ŋgwa Lidri ro ikyina 'da saa se mì'ba mi ko ikyiza ndäri sina si.”
Ruindu'ba se 'Diri kode se ko 'Diri
(Matayo 24:45-51)
41 Petero atate ekye: “Opi, inye'do lapidriopi ono mipi toto tana ama, kode mipi tana 'dicini ya?”
42 Opi zatadrite ekye: “Ka'do inye, a'di ni ruindu'ba 'diri ago tavouni be owo ya? Nda ni se 'desi ndaro o'bana 'da dri'ba ro zo ndaro dri ago ŋgaonya ozone ruindu'bai azi ri tu ŋgye na si owo. 43 Ruindu'ba se ondro 'desi ndaro kikyite 'bäru oko kabe nda usu ugu ta oyevoya inye 'do ni kado! 44 Endaro, mata ämiri ono, 'desi o'bana ruindu'ba se ana 'da drikaca be lakaza cini ndaro dri. 45 Oko ondro ruindu'ba kata gwo andivo iro ri ekye, 'desi ndaro uruna tu amba egoza ago ondro nda keto ruindu'bai azi, mànoago ro riti 'ditoko robe o'bina te, ago nya ŋga te ndi ŋga umvu be ago kufu yi te ŋgaumvu si oko, 46 'desi ruindu'ba gi ana ro egona 'da tu alo aza se ruindu'ba ana ko'ba mi ko nda ta si ago saa se nda kuni ko si. 'Desi togana nda 'da jinyijinyi ago nda usuna andivo ndaro 'da taoroako'bai lako.
47 “Ruindu'ba se ni tase 'desi ndaro kole nda be oyene te, oko ede andivo ndaro ko nja ago ye anya kote, ezana ndi o'bi kozi si. 48 Oko ruindu'ba se ni tase 'desi ndaro lebe ko, ago caoko ye gwo ŋga azaka se ta si la'bi ayani 'do; ezana ndi o'bi fereŋwa si. Ejina ŋgaamba ni 'dise ozobe amba rigye rigyesi, ejina ŋgaamba 'da ni 'dise ozobe parandra rigye rigyesi.
Rulonyi ta Yesu rota
(Matayo 10:34-36)
49 “Mikyite asi osone 'bädri dri ago ṛo kado eleru gwo owo! 50 Ma bapatisi be ma bapatisiza, ago ma rritiro madale lävuna lutu! 51 Nyùsube mikyite taliatokpe ezine 'bädri ya ya? Hwa, ko taliatokpe, oko rulonyi ayani. 52 Ni yauono ago mileya ro katidri nji lonyiruna 'da, nätu ritu dri ago ritu nätu dri. 53 Täpii a'dona 'da kyilaro ŋgwàagoro ànyaro be, ago ŋgwàagoro kyilaro täpii ànyaro be, endrei a'dona 'da kyilaro ndiriŋwa ànyaro be ago ndiriŋwa kyilaro endrei ànyaro be, ago 'ditoko a'dona 'da kyilaro adraŋwà ànyaro be, ago adraŋwà kyilaro 'ditoko ànyaro be.”
Tu Uni
(Matayo 16:2-3)
54 Yesu ata kpate lidri ri ekye: “Ondro mìndre 'dikolo ka ugu ikyi ni aŋgoyasi oko, nyà ata mìkye 'bu koye u'dine; ago 'di ndi. 55 Ondro oli ka ugu eli ni ŋgäṛiŋwadrisi oko, nyà ata mìkye vo koye emene; ago eme ndi. 56 Ami orivoya miomba'bai! Mìni ndi voondrene 'bädri dri ndi vokuru be ago mìni ta oli ro ndi, oko tana e'di mìni tu yauono tana ko etaya?
Nyède Kyila Oye Amiro Azi be
(Matayo 5:25-26)
57 “Ŋgase ŋgye oyene mìpe vurena ko andivo amiro si etaya? 58 Ondro 'dialo aza kyilaro mibe ago ka mi ezi vure ya, nyede kalaope amiro nda be teinye oyiako vure ya, ondro miye kote, nda uguna mi 'da vureope'ba kandra, se ozona mi gwo vookwa'ba rigye, ago avona mi 'da kamba ya. 59 Mata miri ono, mirina ndi lau, madale nyozona mileni ädu dri miro utwero lutu.”