السنة السابعة
1 وكلَّمَ الرّبُّ موسى في جبَلِ سيناءَ فقالَ: 2 «قُلْ لبَني إِسرائيلَ إذا دخلْتُمُ الأرضَ الّتي أُعطِيها لكُم، فليَكُنْ لها سَبْتُ عُطلةٍ للرّبِّ. 3 سِتَّ سنينَ تَزرعونَ حُقولَكُم، وسِتَّ سنينَ تَقضِبونَ كرومَكُم وتَجمعونَ غِلالَها، 4 وفي السَّنةِ السَّابعةِ يكونُ للأرضِ سَبْتُ عُطلةٍ مُكرَّسٌ للرّبِّ، فلا تَزرعوا حُقولَكُم ولا تَقضِبوا كرومَكُم. 5 والحصيدُ النَّابتُ مِنْ تِلقاءِ ذاتِهِ لا تحصدُوه ولا تقطُفوهُ، عِنَبُ كرومِكُم غَيرِ المَقضوبةِ، لأنَّها سَنةُ عطلةٍ للأرضِ. 6 ولكنَّها معَ ذلِكَ تُطعِمُكُم أنتُم وعبـيدَكُم وجواريَكُم وأُجراءَكُم وضُيوفَكُمُ النَّازلينَ فيما بَينَكم 7 وبهائِمَكُم والوحوشَ الّتي في أرضِكُم‌.
سنة اليوبـيل
8 «وا‏حْسِبُوا لكُم سَبْعَ سِنينَ سَبْعَ مرَّاتٍ، فيكونَ لكُم تِسْعٌ وأربعونَ سنَةً. 9 وفي اليومِ العاشرِ مِنَ الشَّهر السَّابعِ، في يومِ الكَفَّارةِ، تنفخونَ في البُوقِ في أرضِكُم كُلِّها. 10 وتُكرِّسونَ لي سنَةَ الخمسينَ وتنادُونَ بِتحريرِ أهلِ الأرضِ كُلِّها، فتكونُ لكُم يُوبـيلا وترجِعوا، كُلُّ واحدٍ مِنكُم إلى مُلْكِهِ وإلى عَشيرتِهِ. 11 لا تَزرعوا فِـيها ولا تحصدوا الحصيدَ النَّابِتَ مِنْ تِلْقاءِ ذاتِهِ، ولا تقطفوا عِنبَ كرومِكُم غيرِ المَقضوبةِ. 12 فهيَ يُوبـيلٌ، مُقدَّسةً تكونُ لكُم، وفيها تأكلونَ مِمَّا تَغلُّهُ الحُقولُ مِنْ تِلقاءِ ذاتِها. 13 وفي سنَةِ اليوبـيلِ هذِهِ ترجعونَ، كُلُّ واحدٍ إلى مُلْكِهِ.
14 «إذا بِــعتَ مِنْ أحدٍ أوِ ا‏بتعتَ مِنهُ، فلا يَغبَنْ أحدُكُما الآخَرَ. 15 بل بِـحسَبِ عددِ السِّنينَ، مِنْ بَعدِ سنَةِ اليوبـيلِ تشتري مِنهُ، وبِـحسَبِ الغَلَّةِ يـبيعُكَ. 16 وبِـحسَبِ كثرةِ السِّنينَ تُكثِّرُ لَه الثَّمنَ، وبِـحسَبِ قِلَّتِها تُقلِّلُه، لأنَّه يَبـيعُكَ غِلالا مَعدودةً. 17 فلا يَغبَنْ أحدُكُما الآخَرَ، بلِ ا‏تَّقوا إلهَكُم. أنا الرّبُّ إلهُكُم. 18 فا‏عمَلوا بفَرائضي وأحكامي وا‏حفظوها، فتُقيموا بالأرضِ آمنينَ. 19 وتُخرِجُ الأرضُ ثَمَرَها، فتأكلونَ وتشبعونَ وتُقيمونَ آمنينَ. 20 فإنْ قُلتُم. ماذا نأكلُ في السَّنةِ السَّابعةِ إذا كُنَّا لا نزرعُ ولا نجمعُ غِلالَنا؟ 21 أجبتُكُم إنِّي أباركُ لكُمُ الأرضَ في السَّنةِ السَّادسةِ، فَتُغِلُّ لثلاثِ سِنينَ. 22 فتَزرعونَ في السَّنةِ الثَّامنةِ‌ وتأكلونَ مِنَ الغَلَّةِ القديمةِ إلى مَجيءِ غَلَّتِها في السَّنةِ التَّاسعةِ.
23 «والأرضُ لا تُباعُ بَيعا دائما، فالأرضُ لي وأنتم غُرَباءُ مُقيمونَ عِندي. 24 بل في كُلِّ أرضٍ تَملكونَها تُعطُونَ للمالكِ الأصيلِ حَقَّ فِكاكِها. 25 إذا ا‏فتقرَ أخوكَ الإسرائيليُّ فباعَ شيئا مِنْ مُلْكهِ، حَقَّ لأقربِ أقربائِهِ أنْ يَفُكَّ بَيعَهُ. 26 ومَنْ لا يكونُ لَه أحدٌ يَفُكُّ بَيعَهُ، فلَه أنْ يَفُكَّها هوَ بنفسِهِ إذا تيسَّرَ في يَدهِ مِقدارُ فِكاكِها. 27 فيَحسِبُ عددَ سنينَ البَيعِ ويدفعُ إلى المُشتري ما يَحقُّ لَه عنِ السِّنينَ المُتَبقِّيةِ إلى سنَةِ اليُوبـيلِ ويرجِـعُ إلى مُلْكِهِ. 28 وإنْ كانَ مِقدارُ ما علَيهِ دَفعُهُ غيرَ مُتيسِّرٍ لَه، يـبقى مَبـيعُهُ في يَدِ مُشتريهِ إلى سنَةِ اليُوبـيلِ، وفي سنَةِ اليُوبـيلِ يخرُجُ المُشتري مِنه ويرجِـعُ إلى مُلْكِهِ.
29 «ومَنْ باعَ بَيتَ إقامةٍ في مدينةٍ لها سُورٌ، فلَه أنْ يَفكَّهُ في السَّنة الأولى مِنْ يومِ بَيعِهِ، 30 وإلاَّ ثبَتَ البـيتُ لمُشتريهِ وورَثَتِهِ مدَى أجيالِهِم، ولا يخرُجُ مِنهُ في سنَةِ اليوبـيلِ. 31 وبـيوتُ القُرى الّتي لا سُورَ يُحيطُ بِها، تُحسَبُ مِثلَ الحُقولِ، يَفكُّها بائِعُها ويخرُجُ مِنها مُشتريها في سنَةِ اليُوبـيلِ إنْ بقيتْ في يَدِهِ.
32 «وأمَّا اللاَّويُّونَ، فلَهُم في أيِّ وقتٍ أنْ يَفكُّوا البُيوتَ التي يَملكونها في مُدُنِ سُكْناهُم‌. 33 ومَنِ ا‏شترى بَيتا يَمِلكُهُ أحدُ اللاَّويِّينَ في مدينةِ سُكناهُ، يخرُجُ مِنهُ في سنَةِ اليُوبـيلِ لأنَّ بـيوتَ اللاَّويِّينَ في مُدُنِ سُكْناهُم هي مُلْكٌ لهُم فيما بَينَ بَني إِسرائيلَ. 34 وأمَّا ضواحي مُدُنهِم فلا تُباعُ لأنَّها مُلْكٌ مُؤبَّدٌ لهُم.
معاملة الفقير والعبد
35 «إذا ا‏فْتقرَ إِسرائيليٌّ عِندكَ وقصُرَت يَدُهُ عَنِ العَيشِ، فأعِنْهُ وليَعِشْ معَكَ كغريـبٍ ومُقيمٍ‌. 36 لا تأخُذْ مِنهُ رِبا ولا رِبحا، بلِ ا‏تَّقِ إلهَكَ فيَعيشَ معَكَ. 37 لا تُقرِضْهُ مالَكَ بِرِبا ولا تُطعِمْهُ بِرِبحٍ‌. 38 أنا الرّبُّ إلهُكُم الّذي أخرجَكُم مِنْ أرضِ مِصْرَ لأُعطيَكُم أرضَ كنعانَ وأكونَ لكُم إلها.
39 «وإذا ا‏فْتَقرَ إِسرائيليٌّ عِندَكَ وباعَ نفْسَهُ لكَ، فلا تستَخدِمْهُ خِدمةَ العبـيدِ 40 بل كأجيرٍ ومُقيمٍ يكونُ معَكَ ويخدِمُكَ إلى سنَةِ اليُوبـيلِ. 41 ثُمَّ يخرُجُ مِنْ عِندِكَ، هوَ وبنوهُ معَهُ، ويرجِـعُ إلى عَشيرتِه ومُلْكِ آبائِهِ. 42 فبَنو إِسرائيلَ الّذينَ أخرَجْتُهم مِنْ أرضِ مِصْرَ هُم عِبادي ولا يُباعُونَ بَيعَ العبـيدِ. 43 لا تـتسلَّطْ علَيهِ بعُنْفٍ، بلِ ا‏تَّقِ إلهَكَ.
44 «مِنَ الأُمَمِ الّذينَ حَوالَيكُم تَقتَنُونَ العبـيدَ والإماءَ. 45 وتَقتَنونَهُم أيضا مِنْ أبناءِ الغُرَباءِ المُقيمينَ معَكُم ومِنْ عَشائِرِهمِ الّذينَ عِندَكُم، المولودينَ في أرضِكُم. هؤلاءِ تأخذونَهُم لكُم 46 وتُورِثونَهُم لِبَنيكُم مِنْ بَعدِكُم مُلْكا لهُم، فيستعبدونَهُم ما داموا أحياءً، وأمَّا إخوتُكُم بَنو إِسرائيلَ، فلا يتسلَّطْ أحدُهُم على آخَرَ بِــعُنْفٍ‌.
47 «وإذا ا‏غتنى غريـبٌ أو مُقيمٌ عِندَكَ وا‏فتقرَ إِسرائيليٌّ عِندَهُ وباعَ نفْسَهُ لَه أو لأحدٍ مِنْ عَشيرتهِ، 48 حَقَّ لِواحدٍ مِنْ إخوتِهِ أنْ يفُكَّ بَيعَهُ 49 أو يَفُكَّهُ عَمُّهُ أو ا‏بنُ عمِّهِ، أو غيرُهُما مِنْ أقربائِه وعَشيرتِه، أو هوَ نفْسُهُ إذا تيسَّرَ لَه الأمرُ. 50 فيُحاسِبُ مُشتَريَهُ مِنْ سنَةِ بَيعِهِ إلى سنَةِ اليُوبـيلِ، ويكونُ ثَمنُ بـيعِهِ على حسَبِ مَجموعِ عددِ السِّنينَ، كما لو كانَ فيها أجيرا عِندَهُ. 51 فإنْ بقيَ مِنَ السِّنينَ كثيرٌ إلى سنَةِ اليُوبـيلِ، فعلى حسَبِها يدفعُ إلى المُشتري ليَفُكَّ بَيعَهُ. 52 وإنْ بقيَ منها قليلٌ إلى سنَةِ اليُوبـيلِ فعلى حسَبِ السِّنينَ الّتي قضاها في خِدمَتِه يُحاسِبُه ويدفعُ إليهِ أيضا ما يَفُكُّ بَيعَهُ. 53 ويكونُ هذا كلُّهُ كما لو كانَ أجيرا سَنويًّا عِندَهُ. لا يتسلَّطْ علَيه بعُنْفٍ أمامَ عيونِكُم.
54 «وإنْ لم يَفُكَّ بَيعَهُ بإحدى تِلكَ الطُّرقِ، يخرُجُ مِنْ عِندِ مُشتَريهِ في سنَةِ اليُوبـيلِ هوَ وبَنوهُ معَهُ. 55 فبَنو إِسرائيلَ عِبادي، أخرَجتُهُم مِنْ أرضِ مِصْرَ. أنا الرّبُّ إلهُهُم».
Ndroa Njidrieri
(Otadele 15:1-11)
1 OPI atate Musa ri 'Bereŋwa Sinai ro dri ekye: 2 Nyata lidri Yisaraele ro ri mikye ondro mìcite wari se OPI kabe ozona ämiri ana ya oko, be ämiri orine gyini osoako ndroa njidrieri si Opi orozana. 3 Ämiri ämvu amiro osone, gwori kono ro ämvu kono roya ofone, ago doŋgo nai kotone ndroa njidrialo iyi ya. 4 Oko ndroa njidrieri ri a'done ṛo cu ndroa loliro gyini ri, ndroa odiodiro to OPI ri; ko ämiri ämvu amiro osone kode gwoṛi kono ro ämvu kono ro amiro ya ofone. 5 Ca inya taŋga mìlo kpa ko, ago nyòtopi doŋgo kono ro koni kono se ofo gwoṛi na ko iyi yasi; tana 'do ṛo a'done cu ndroa loliro gyini ri. 6 Aso ŋga ca ko oko ndroa na 'do, ozona ŋgaonya 'da ämiri, iyeäṛii agoro ago 'ditoko ro amiro ri, ruindu'bai amiro se kabe losi oye päläti dri ri, atrai se kayibe ori ami yibe ri, 7 koronyai 'ba ro amiro ndi koronyai vocowaro 'bädri amiro ya be ri, ŋgase cini kabe litina a'dona 'da ŋgaonya ro.
Ndroa Ŋgalogo ro
8 Miti ndroa njidrieri perena njidrieri, se dro'be gwo cini ndroa 'butesu fonjidriesu. 9 'Dooko mi'ba avo cekuṛe amba u'du 'butealo imba njidrieri ro, anjioko u'du takozi e'be rosi, mi'ba avo cekuṛe wari cini amiro yasi. 10 Ämiri ndroa 'butenji odine to inye ago ta dritai ro ayone lidri se cini koribe wari ya ri. A'dona tu riyä ro ro ämiri ndroa ono ya ŋgase cini ologyebe tesi logone kuzupina se käti 'do ri kode zelevoi ndaro ri, ago 'dise aza agyete iyeäṛi ro 'do ri egone katidri ndaro ya. 11 Ndroa 'bute nji 'do a'dona tu riyä ro ro ämiri beṛo ko ämiri ŋga kyi'dine ämvu amiro ya ca kpa ko inya taŋga se koŋgabe 'do olone ago kpa ko doŋgo kono ro se kowabe teinye gwoṛi nai ofoako iyi topine. 12 Ono orivoya ndroa ŋgalogo ro yi ṛo cu a'done alokado ro ämiri; toto ämiri ŋgase kabe efo ni ämvu ya ta iro ronye 'do onyane ayani.
13 Ndroa riyä ro ono ya ŋgase cini ologyebe tesi 'do logone kuzupina se käti 'do ri. 14 Ta'dota ondro migye gyini miro te tesi Yisaraele'ba azi miro ri kode migye gyini teni nda rigyesi, miye ko koziro. 15 Tana lagyena otine oti a'do ndroa se gyini kabe ŋga liti kigye teinye Ndroa Ŋgalogoro kinja ri osaako 'do ro voro. 16 Ondro ka'do ndroa na ka'dote amba anjioko miri lagyena lutuna kpa lekuru, oko ondro ndroa na ka'dote fere miri lagyena logone vuru, tana ŋgase agyebe sina 'do ni oti lagye ŋgase gyini kaoyebe lofone ro. 17 Nyoco Yisaraele 'ba azi ko, oko nyuturi Lu miro tana ma ni Opi miro owo.
Rriti Ndroa Njidrieri ro
18 Miro tase cini OPI korabe ono ago nyäti ànya, tana miri robe londro ro wari ana ya. 19 Gyini lofona doŋgo drî cini ndi, ago minyana ŋgase cini milebe onyane ndi ago mirina ndi londro ro.
20 Oko 'diaza ejina ta gwo ekye: Anyana e'di ndroa njidrieri se aso ämvu ko ago okoto ŋga jalia ro ko kigye 'do siya? 21 OPI äṛuna gyini 'da ndroa njidrialo iyi ya se lofona ŋgaonya 'da amba tana ndroa nätu. 22 Ondro tuse nyàte ämvu amiro osona ndroa njidriena ya oko, nyà'dona gi'du ŋgase be kyeno jalia ro okotobe 'do be madale mìlona ŋga jalia ro se mìsobe ndroa njidriesu 'do ya 'do gwo.
Logo Ŋga ro
23 Beṛo ko ämiri gyini amiro ogyene tesi 'duro tana gyini orivoya Lu ro. Ami atrai oko a'ba ami o'ba losi oyene kigye.
24 Gyini se cini agyebe tesi 'do beṛo ozone kuzupina ri ogo ogyene kovole. 25 Ondro ka'do Yisaraele'ba aza ka'dote lemeri'ba ro ago kogye telesi gyini ndaro ro te 'diaza ri, 'dooko 'didiri paca ndaro aza ri ogone ogyene kovole. 26 Mano se ka'dote 'didiri ako ogone ogyene kovole, azaya äduro oko ogo a'dona 'da ŋga'ba ro ago ogyena 'da kovole andivo ndaro si. 27 Beṛo ndäri ndroa se nda kogye be tesi sina 'do otine, 'dooko ndäri lagye ŋgase gyini 'do kabe oye lofone ndroa ke'bebe madale osane ndroa ŋgalogoro ya 'do ozone, 'dooko ndana ogo uruna gyini ndaro 'da. 28 Oko ondro ka'do nda ka'dote parata ako amba ogone gyini ndaro ogyezana kovole, 'dooko orina dri te 'dise kogyebe 'do ri madale Ndroa Ŋgalogoro si. 'Dooko ndroa na 'do ya ago ologona gyini gwo kovole kuzupina se käti 'do ri.
29 Ondro ka'do mano aza kogye zo ndaro se orivoya 'bakici se abebe tiṛi si 'do ya 'do te 'diaza ri, nda orivoya dritai be ogone ogyene kovole ndroa alo vosi. 30 Oko ondro ka'do nda kogo kogye kote kovole ndroa käti 'do ya, 'dooko nda te taŋgye ako ogone ogyene kovole, ago zo 'do a'dona te 'du 'dise kogyebe 'do ri ndi zelevoi ndaro be; ago logone kovole Ndroa Ŋgalogoro si te i'do. 31 Oko zoŋwà se 'bakici se abe ko tiṛi si yasi iyi a'done oso ämvui ronye; kuzupina se käti 'do unina ndi ogo ogyene kovole, ago logone Ndroa Ŋgalogoro si. 32 Oko, Lewe'bai orivoya taŋgye be ogone ŋgase 'bakicii se ozobe ànyari yasi iyi ogyene kovole. 33 Ondro ka'do Lewe'ba aza kogye zo aza te tesi 'diazi ri ni 'bakicii kwoi yasi ago kogo kogye kote kovole, beṛo logone ndäri Ndroa Ŋgalogoro si, tana zoi se Lewe'bai ro 'bakicii ànyaro yasi iyi orivoya ŋga ànyaro 'duro lidri Yisaraele ro lako. 34 Oko beṛo ko gyini se 'bakici ànyaro lomvosi iyi ogyene tesi, tana 'do orivoya ŋga ànyaro äduako.
Yuŋgu Lemeri'bai ri
35 Ondro ka'do Yisaraele'ba azi se kabe ori loto mire 'do ka'dote lemeri'ba ro kuni kote andivo ndaro ätine, beṛo miri vo ndaro ondrene oso nyabe vo 'diatra ro kode 'dise kabe losi oye päläti dri 'do ro ondrena ronye. 36 Mi'ba nda ko drinju'du ŋga ro ozone miri, oko miro Lu ago mi'ba Yisaraele'ba azi miro orine loto mire. 37 Mi'ba nda ko parata se nyozobe ndäri yuŋgu ro 'do logone drinju'duna be miri, ago ŋgaonya se migyebe ndäri 'do mi'ba ka'do ko ŋga litiza miri. 38 Ma ni OPI Lu amiro ro owo, se lofo ami be tesi ni 'bädri Ezipeto ro yasi 'bädri Kanana ro ozone ämiri, ago a'done Lu amiro.
Onji Iyeäṛii ro Dritai ro
39 Ondro ka'do Yisaraele'ba azi aza se kabe ori loto mire 'do ka'dote lemeri'ba ro ago kogye andivo ndaro te iyeäṛi ro miri, beṛo ko miri nda o'bane losi oyene oso iyeäṛi ronye. 40 Ndäri orine mibe oso ruindu'ba se kabe losi oye päläti si kode 'diatra se kabe ori ami lako ronye madale Ndroa Ŋgalogoro si. 41 'Dooko tu 'do ya nda ndi ŋgàga ndaro be o'denayi gwo oyine ni miresi, ago ogona gwo kovole katidri ndaro ya ago vo zutui ndaro roya. 42 Tana lidri Yisaraele ro ni ruindu'bai ma Lu ro, ago malofo ànya ni Ezipeto yasi; beṛo kote ànya ogyene iyeäṛi ro. 43 Ko miri ànya oyene siomba si, oko be miri Lu miro orone. 44 Ondro milete iyeäṛi manoàgoro kode 'ditoko ro migye ni tu'dei se gbikyi ami lomvosi kwoi lakosi. 45 Ago minina kpa ndi atrai se kayibe ori ami yibe kwoi ago ŋgàga anyaro ogyene. Tana ŋgàga anya ätibe wari amiro ya 'do te amiro. 46 Nyè'be ànya ndi iyeäṛi ro ŋgwai amiro ri drimbiro. Ämiri ànya oyene oso iyeäṛi ronye, oko beṛo ko Yisaraele'ba azi amiro oyene siomba si.
47 Aba ondro ka'do 'diatra aza se kabe ori ami yibe 'do ka'do gwo ŋgaamba be, oko Yisaraele'ba azi aza ka'do gwo lemeri'ba ro ago kogye andivo iro gwo iyeäṛi ro 'diatra ana ri kode 'di katidri ndaro ya aza ri, 48 nda ogye vosi, nda dri gi 'du taŋgye be yi ogyene kovole. Alo aza ädrupii ndaro ro, 49 kode täpiazi ndaro ro, kode ŋgwa täpiazi ndaro ro kode 'didiri paca aza ndaro ro unina ndi ogone nda ogyene kovole; kode ondro ka'do nda kogo ka'dote ŋgaamba be nda ogo ogyena andivo ndaro ndi. 50 Beṛo ànyari ndroa otine 'dise kogye ndabe be etoni tuse nda kogye andivo ndaro be sina si madale Ndroa Ŋgalogoro si ago beṛo lagye onji ndaro dritairo ro otine a'do ndroa ro voro ago a'done oso lagye 'dise kabe losi oye päläti si ro ronye. 51 Ondro ndroa ke'be gwo drigba amba mileya, 'dooko be ndäri ŋga driutwero ogo ozone oso se agye nda be sina ronye. 52 Ago ondro ndroa ke'be gwo toto fereŋwa mileya teinye Ndroa Ŋgalogoro ri osaako, 'dooko be ŋga driutwero lagyena otine oso oti ndroa na se ndäri ruindune sina 'do voro. 53 Be ndäri a'done oso ruindu'ba se kabe losi oye päläti si ndroa ya 'do ronye. Beṛo ko 'desi ndaro ri nda oyene siomba si. 54 Ondro ka'do e'be nda kote dritai ro liti kwoi yasi, nda ndi ŋgwai ndaro be onjine dritai ro Ndroa Ŋgalogoro si. 55 Yisaraele'ba aza alo unina ko a'done 'du iyeäṛi ro, tana lidri Yisaraele ro orivoya iyeäṛi OPI ro. Nda lofo ànya ni Ezipeto yasi; nda ni OPI Lu ànyaro owo.