احتلال مدينة عاي
1 وقالَ الرّبُّ ليَشوعَ: «لا تَخَفْ ولا ترتَعِبْ. خُذْ معَكَ جميعَ المُحاربـينَ وا‏صعَدْ إلى عايّ. فأنا أسلمتُ إلى يَدِكَ مَلِكَها وشعبَهُ ومَدينتَهُ وأرضَهُ، 2 فتَفعَلُ بِــعايّ ومَلِكِها كما فعَلْتَ بِأريحا ومَلِكِها، غَيرَ أنَّ غَنائمَها وبَهائمَها تَغنَمونَها لأنفُسِكُم. وحَضِّرْ للمدينةِ هُجوما يُفاجئُها مِنَ الخَلْفِ‌».
3 فا‏ستَعَدَّ يَشوعُ وسائرُ المُحاربـينَ للهُجومِ على عايّ. وا‏ختارَ ثَلاثينَ ألفَ رَجُلٍ أشِدَّاءَ وسيَّرَهُم ليلا، 4 وقالَ لهُم: «تكمنونَ للمدينةِ مِنْ ورائِها. لا تَبعدوا عَنها كثيرا وكونوا كُلُّكُم مُتأهِّبـينَ، 5 وأنا والرِّجالُ الّذينَ معي نتَقدَّمُ إليها. فإذا هُم خرَجوا علَينا كالمرَّةِ الأولى ننهَزِمُ أمامَهُم. 6 فيَخرُجونَ وراءَنا حتّى نُبعِدَهُم عَنها، فيَعتَقِدون أنَّنا مُنهَزِمونَ أمامَهُم كالمرَّةِ الأولى، 7 فتَهجُمونَ مِنَ المكمَنِ وتستَولونَ علَيها لأنَّ الرّبَّ يُسَلِّمُها إلى أيديكُم. 8 وحينَ تَملِكونَها تَحرُقونَها بالنَّارِ كما أمرَ الرّبُّ. هذا ما آمُرُكم بهِ».
9 وأرسَلَهُم يَشوعُ فَساروا إلى المكمَنِ وأقاموا بَينَ بَيت إيلَ وغَربـيِّ عاي، وباتَ يَشوعُ تلكَ اللَّيلةَ معَ سائرِ المُحاربـينَ في المحلَّةِ. 10 ثُمَّ بكَّرَ في الغَدِ وتفقَّدَ جميعَ المُحاربـينَ الّذينَ معَهُ وتقَدَّمَ هوَ وشُيوخُ إِسرائيلَ أمامَ الشَّعبِ 11 وصعِدَ جميعُ رِجالِ الحربِ الّذينَ معَهُ وتقَدَّموا وأتَوا إلى قُبالةِ المدينةِ ونزَلوا شَمالَ عايِّ والوادي بـينَهُم وبـينَها. 12 وا‏ختارَ نحوَ خمسةِ آلافِ رَجُلٍ وجَعَلهُم يكمُنونَ بَينَ بَيت إيلَ وغربـيِّ عايِّ. 13 وأنزَلَ جميعَ المُحاربـينَ الّذينَ معَهُ شَمالَ المدينةِ إلاَّ أنَّهُ حشدَ بعضَهُم غربـيَّها. وقضى يَشوعُ ذلِكَ اللَّيلَ وسَطَ الوادي. 14 فلمَّا رأى مَلِكُ عايِّ ما يجري، أسرعَ ورِجالُ المدينةِ وبَكَّروا وهاجَموا بَني إِسرائيلَ مِنْ جِهةِ البرِّيَّةِ وهُم لا يعلمونَ أنَّ وراءَ المدينةِ كمينا. 15 فتَراجَعَ يَشوعُ وجميعُ بَني إِسرائيلَ أمامَهُم إلى البرِّيَّةِ‌. 16 فتَنادى رِجالُ المدينةِ لِلَّحاقِ بِهِم حتّى ا‏بتَعَدوا عنها، 17 وما بقيَ رَجُلٌ في عايِّ‌ إلاَّ خرَجَ لِلَّحاقِ بِبَني إِسرائيلَ تارِكينَ المدينةَ مفتوحةً.
18 فقالَ الرّبُّ ليَشوعَ: «سَدِّدِ الحربةَ الّتي بِيَدكَ نحوَ عايِّ، فأنا أُسَلِّمُها إلى يَدِكَ». فسَدَّدَ يَشوعُ الحربةَ الّتي بـيَدِهِ نحوَ المدينةِ. 19 وعِندَما صوَّبَ حربَتَهُ إلى عايِّ هجمَ الكمينُ بِسُرعةٍ مِنْ مَواضِعِهِم على المدينةِ وا‏ستَولَوا علَيها وأسرَعوا وأشعَلوا النَّارَ فيها. 20 فالتفَتَ رِجالُ عايِّ فرَأوا الدُّخانَ صاعدا مِنَ المدينةِ إلى السَّماءِ ولا سبـيلَ للهرَبِ لأنَّ الّذينَ كانوا تراجَعوا أمامَهُم إلى البرِّيَّةِ ا‏رتَدُّوا لمُحارَبَتِهِم. 21 ولمَّا رأى يَشوعُ وكُلُّ بَني إِسرائيلَ أنَّ الكامِنينَ ا‏حتَلُّوا المدينةَ ومِنها تصاعَدَ الدُّخانُ رجَعوا وضرَبوا رِجالَ عايِّ. 22 وخرَجَ الكمينُ مِنَ المدينةِ لِلقائهِم فصارَ رِجالُ عايِّ وسَطَ بَني إِسرائيلَ. فضَربوهُم حتّى لم يَبقَ مِنهُم باقٍ ولا شريدٌ. 23 وقبَضوا على مَلِكِ عايِّ حيًّا وقادوهُ إلى يَشوعَ.
24 ولمَّا ا‏نتَهى بَنو إِسرائيلَ مِنْ قَتلِ جميعِ سُكَّانِ عايِّ في البرِّيَّةِ حيثُ طارَدوهُم وأسقَطوهُم بِـحَدِّ السَّيفِ عَنْ آخرِهِم، رَجَعوا إلى عايِّ وقضَوا أيضا على مَنْ فيها بِـحَدِّ السَّيفِ. 25 وكانَ عدَدُ القَتلى في ذلِكَ اليومِ مِنْ رِجالٍ ونِساءٍ ا‏ثني عشَرَ ألفا وهُم جميعُ أهلِ عايِّ. 26 ولم يَرُدَّ يَشوعُ يَدَهُ الّتي مَدَّها بِالحربةِ حتّى هلَكَ جميعُ سُكَّانِ عايِّ. 27 أمَّا البَهائمُ والغَنائمُ فأخذَها بَنو إِسرائيلَ لأنفُسِهِم حسبَما أمرَ الرّبُّ يَشوعَ. 28 وأحرَقَ يَشوعُ عايَّ‌ وجعَلَها تَلَّ رَدمٍ وخرابا كما هيَ حتّى اليومِ. 29 وعُلِّقَ مَلِكُ عايِّ على شجرةٍ إلى المساءِ، وعِندَ غُروبِ الشَّمسِ أمرَ يَشوعُ فأنزَلوا جُثَّتَهُ وألقَوها عِندَ بابِ المدينةِ وجعَلوا علَيها رُجمَةً كبـيرةً مِنَ الحجارَةِ إلى هذا اليومِ‌.
قراءة الشريعة على جبل عيـبال
30 في ذلِكَ الوقتِ بَنى يَشوعُ مذبَحا للرّبِّ إلهِ إِسرائيلَ في جبَلِ عيـبالَ‌. 31 بَناهُ كما أمرَ موسى، عبدُ الرّبِّ، بَني إِسرائيلَ حسَبَ ما هو مكتوبٌ في كتابِ شريعةِ موسى، بَناهُ مذبَحا مِنْ حجارةٍ غَيرِ منحوتةٍ‌ لم يُرفَعْ علَيها حديدٌ. وقَدَّمَ بَنو إِسرائيلَ على هذا المذبَحِ مُحرقاتٍ للرّبِّ وذبَحوا ذَبائحَ سلامةٍ. 32 ونقَشَ يَشوعُ هُناكَ على الحجارةِ بِـحُضورِ بَني إِسرائيلَ نُسخَةً مِنَ الشَّريعةِ الّتي كتَبَها موسى. 33 وكانَ جميعُ بَني إِسرائيلَ وشُيوخُهُم وقادَتُهم وقُضاتُهُم واقِفينَ على جانِبَـي تابوتِ العَهدِ مِنْ هُنا وهُنا قُبالَةَ الكهَنةِ اللاَّويِّينَ‌ حامِلي التَّابوتِ، سَواءٌ مِنهُمُ الغريـبُ والأصيلُ، نِصفُهُم إلى جِهَةِ جبَلِ جِرزِّيمَ‌، والنِّصفُ الآخَرُ إلى جِهَةِ جبَلِ عيـبالَ، كما أمَرَهُم موسى‌ عَبدُ الرّبِّ، أنْ يفعَلوا حينَ يُبارِكونَ الرّبَّ.
34 وبَعدَ ذلِكَ، قَرأ يَشوعُ جميعَ ما جاءَ في كتابِ الشَّريعةِ مِنَ البَركةِ واللَّعنَةِ 35 كُلَّ كلِمةٍ أمرَ بِها موسى بِـحُضورِ جماعةِ بَني إِسرائيلَ، ومِنهُمُ النِّساءُ والأطفالُ والغُرَباءُ الّذينَ معَهُم.
Uru ndi Pere Ai robe
1 OPI atate Yosua ri ekye: “Nya'do ko turiro ago nyozo vo ko nyoto kyila'bai cini mibe ago nyoyi Ai ya. Mindre mozo 'bädri'ba Ai ro, lidri ndaro ndi 'bakici ndaro te drì miro ya, wari ndaro be. 2 Ämiri Ai ndi 'bädri'ba na be oyene oso miye Yeriko ndi 'bädri'ba na be ronye, oko tu ono si ono ämiri lakazà na se otopabe ndi koronyai'ba na robe urune andivo amiro ri. Nyederu 'bakici gotane kunduundu ro.”
3 Ta'dota Yosua ederute nja kyila'bai cini ndaro be oyine Ai ya. Yosua tope kyila'bai se kadopara kai te kutu 'butenätu (30,000) ago zo ànya te mileya ŋgäkyi si. 4 Nda ta ànya te ekye: “Nyàda'doru lama telesi 'bakici roya, oko ko lozo ni lomvoigyesi; nyà'do nja 'bakici gotane. 5 Ma ndi lidri cini se mabe be mä̀shwena 'da lototi 'bakici lomvo. Ondro lidri Ai ro kefoyite tesi ämädri oso käti ronye oko, mä̀muna 'da ni ànyari. 6 Ànya ezinayi ama onja 'da madale mìywena ànya gwo lozo ni 'bakici lomvosi. Ànya usunayi ta 'da ekye mà umu ni ànyari, oso se käti ana ronye. Oko ondro màte umuni ànyari oko, 7 nyèfo ni ruda'dovo yasi ago mìru 'bakici. Tana OPI Lu amiro ozona anya ndi ämiri. 8 Ondro mìru 'bakici te oko, mìso asi driigye oso OPI kozo tana be ronye. Ono orivoya ota yi ämiri.” 9 Ta'dota Yosua zo ànya te mile ya, ago ànya oyiyite ruda'dovo ànyaro ya, ago riyite ta kotene lau, aŋgoya Ai ro yasi, lakole Ai ro Betele be ya. Ŋgäkyi ana si Yosua rite gawa ya lidri lako.
10 Yosua ŋgate ṛo kyenoŋboci ago ṛikala kyila'bai rote voaloya. 'Dooko nda ndi dri'bai Yisaraele robe 'deyite käti ànya mile ago lepeyi ànya te Ai ya. 11 Kyila'bai se cini nda be ana oyiyite ago ishweyite lototi 'bakici se ana lomvo ago otoyi gawa te ogone telesi mä'dudrisi Ai roya, ago vodelero orivoya lakole ànyaro Ai be ana ya. 12 Nda ru lidri te oso kutu nji (5,000) ronye ago 'ba ànya te ruda'done ogone aŋgoya 'bakici ro yasi, lakole Ai ro Betele be ya. 13 Ara kyila'bai se kyila oyero ana te gawa 'desi ya ogone mä'dudri 'bakici ro yasi, ago anjoko lidri ro rite ogone aŋgoyasi. Ago Yosua u'dute ŋgäkyi ana si vodelero ya. 14 Ondro 'bädri'ba Ai ro kondre lidri Yosua rote oko, nda yetate ndrindri. Nda ndi lidri cini ndaro 'bakici ro yibe oyiyite kyenoŋboci ndrindri Vodelero Yaradene ro driro kyila oyene Yisaraele'bai be vose käti ana ya oko nda ni tase abe oye nda gotane kundu yasi ana tana kote. 15 Yosua ndi lidri ndaro be yeyi miomba te umu si osoago ape ànya te ṛe ronye, ago muyite vocowa yaro. 16 Ago äzi lidri se cini 'bakici ana ya te osone Yosua yi vo ago ondro ànya koyiyite Yosua onja oko iywe ànya te lozo ni 'bakici lomvosi. 17 Mànoago cini Ai ro ndi Betele be ro soyite Yisaraele'bai vo, ago e'beyi 'bakici te awi, teinye 'diaza ako gagane.
18 'Dooko OPI atate Yosua ri ekye: “Nyeŋga äzu drì miro ya 'do Ai driro; tana mate oye ozone ämiri.” Ago Yosua eŋga äzu se drì ndaro ya ana te 'bakici driro. 19 Dori ondro nda keŋga drì ndaro te oko, lidri se kada'dorube ana ŋgate ndrindri ni vo ànyaro yasi, ago muyite 'bakici driro. Ànya ciyite 'bakici ya ago ruyite, ago dori ànya soyi asi te 'bakici dri. 20 Ondro lidri Ai ro kondrevote kovole oko, ànya ndreyi kätu 'bakici ro ŋgate kuru gomaa. Liti aza te i'do ànyari voopaza, tana Yisaraele'bai se kumuyibe vocowa yaro ana go ezayimite ànya gotane. 21 Ondro Yosua ndi lidri se nda be ana be kondreyite kyila'bai ànyaro ruyi 'bakici te ago aso asi te driigye oko, ànya ezayimite ago etoyi lidri Ai ro tufute. 22 Yisaraele'bai se kociyibe 'bakici ya iyi efoyite kyila oyene. Ta'dota lidri Ai ro kavousu oko anjioko Yisaraele'bai muyidri ànyaro te ŋgulu. Ago Yisaraele'bai tufuyi ànya cini te, ago 'diaza alo pavo kote, ago e'be 'diaza alo kote lidriidriro. 23 Oko toto 'bädri'ba Ai ro ayani äru nda te lidriidriro ago ezi nda te Yosua re.
24 Ondro Yisaraele'bai kutufuyi kyila'baazii se konja ànya be vocowa ya ana te kpeye oko, ànya goyite Ai ya ago go tufuyi 'dise cini lau kai te. 25 Oti lidri se utufube tu ana si mànoago ndi 'ditoko be, lidri cini Ai ro orivoya kutu 'butealo foritu (12,000). 26 Yosua eŋga äzu ndaro te 'du Ai driro ago logo drì ndaro kote alona vuru madale utufu 'dise cini Ai ya lau kai lutu kpeye. 27 Koronyai 'ba ro ndi lakazà se cini otopabe ni 'bakici yasi ana Yisaraele'bai ruyite andivo ànyaro ri, oso se OPI katabe Yosua ri ronye. 28 Ndi Yosua za Ai te, ago e'bete tandro ro, iro dri gi 'du inye ca le tu ono si ono. 29 Nda yi 'bädri'ba Ai rote ce dri ago e'be avona rite lau madale tandrolero; ago ondro kitu kate oci oko, Yosua ozotate avona anane ni nasi, ago avote ocivo dereŋwa 'bakici ro kala. Ànya droyi kuniŋwà 'desiro te driigye, se dri gi 'du orivoya lau madale tu ono si ono.
Äzi Ota te 'Bereŋwa Ebala pa
30 'Dooko Yosua be vo tori oloro te 'Bereŋwa Ebala dri OPI Lu Yisaraele ro ri. 31 Nda bete oso se Musa, ruindu'ba OPI ro kota lidri Yisaraele robe ronye, ago oso egyibe Buku Ota Musa roya ronye se ekye: “Vo tori oloro se abete kuniŋwà se apa kote logo si ana si.” Ago ànya zayi ŋgapäṛi ozaro te driigye OPI ri, ago ànya ozo ŋgapäṛi rumora ro kpate. 32 Ago lau mile lidri Yisaraele ro ro yasi, Yosua egyi gyeree ota se Musa kegyibe ana ro te kuniŋwà dri. 33 'Dooko Yisaraele'bai, dri'bai ànyaro, ndi otaozo'bai be, ndi vureope'bai, ndi atrai se cini ànya lako kai be, edreyite lamadri ritu Sänduku Tao'baro OPI ro ro yasi, zayimite Lewe'bai se kohanii ro kuŋgyiyi Sänduku Tao'ba ro Opi ro be ana driro. Telesi lidri ro edre zayimite 'Bereŋwa Gerizima driro ago telesina aza edre zayimite 'Bereŋwa Ebala driro. Musa ruindu'ba OPI ro ta ànya ni oyene inye ondro tu kesate lidri Yisaraele ro äṛu za owo. 34 'Dooko Yosua zi Ota se ana te kpeye ro ṛeṛe, tro äṛu ndi latri na be oso egyibe Buku Ota roya ronye. 35 Yosua e'be ota aza Musa ro kote uziako lidri se cini kotokalabe ana ri 'ditoko ndi ŋgàga be, ndi atrai se kayibe ori ànya lako kai be ri.