عقاب يهوذا على خطيئتها
1 قالَ الرّبُّ: «خطيئةُ رِجالِ يَهوذا مكتوبةٌ بِقلَمٍ مِنْ حديدٍ، بِرأْسٍ مِنَ الماسِ مَنقوشَةٌ على ألواحِ قُلوبِهِم وقُرونِ مذابِـحِهِم‌، 2 فيما بَنوهُم يَذكُرونَ مذابِـحَهُم وشعائِرَ أشيرةَ‌ عِندَ الأشجارِ الخُضْرِ‌ على الجِبالِ العاليةِ.
3 «يا جبَلي‌ في البرِّيَّةِ! سأدفَعُ غِناكَ وجميعَ كُنوزِكَ ومَعابِدِكَ في المشارِفِ جزاءَ خطيئَتِكَ‌ في جميعِ أرضِكَ. 4 وأكُفُّ يَدَكَ‌ عَنْ أرضِكَ الّتي أعطيتُكَ إيَّاها وأجعَلُكَ عبدا لأعدائِكَ في أرضٍ لا تَعرِفُها، لأنَّكَ أشعَلتَ نارَ غضَبـي فا‏شتَعَلَت إلى الأبدِ».
حكم وأمثال
5 وقالَ الرّبُّ:
«مَلعونٌ مَنْ يتَوكَّلُ على الإنسانِ
ويَجعَلُ البشَرَ‌ سنَدا لَه.
ويَصرِفُ قلبَهُ عَنِ الرّبِّ
6 فيكونُ مِثلَ النَّبْتِ في الصَّحراءِ،
وَلا يَرى الخَيْرَ إِذا أَقبَلَ
يَسكُنُ الفَلاةَ الشَّديدةَ الحَرِّ
والأرضَ المالِحةَ الّتي لا تُسكَنُ.
7 مُبارَكٌ مَنْ يَحتَمي بِالرّبِّ
ويَجعَلُ الرّبَّ مَأْمَنا لَه،
8 فيكونُ كشجَرَةٍ مَغروسةٍ على المياهِ،
وعِندَ النَّهرِ تَمُدُّ جُذورَها.
لا تَرى الحَرَّ‌ إذا أقبَلَ،
بل يَبقى ورَقُها أخضَرَ.
وفي سنَةِ القَحْطِ لا تَخافُ
ولا تَكُفُّ عَنِ الإثمارِ.
9 القلبُ أخدَعُ الأشياءِ
وأخبَثُها فمَنْ يَعرِفُهُ؟
10 أنا الرّبُّ أفحَصُ نيَّاتِ القُلوبِ‌
وأمتَحِنُ مشاعِرَ البشَرِ،
فأُجازي الإنسانَ بِـحسَبِ طُرُقِهِ،
بِـحسَبِ ثمَرَةِ أعمالِهِ‌».
11 جامِعُ الغِنى بِــغَيرِ حَقٍّ
كالحَجَلَةِ تَحضُنُ بَيضَ غَيرِها‌.
وفي عِزِّ أيّامِهِ يَترُكُهُ غِناهُ
وفي آخِرَتِهِ يكونُ أحمَقَ.
12 بَيتُكَ المُقَدَّسُ عرشٌ مجيدٌ‌
مُرتَفِـعٌ مُنذُ الا‏بتِداءِ.
13 يا ربُّ، يا رجاءَ إِسرائيلَ!
كُلُّ الّذينَ يَترُكونَكَ يَخزَونَ
وكأسماءٍ مكتوبةٍ في التُّرابِ،
لأنَّهُم تَرَكوكَ أيُّها الرّبُّ،
يا يَنبوعَ ماءِ الحياةِ‌.
صلاة إرميا
14 إشفني يا ربُّ فأُشفى
خَلِّصني فأخلَّصَ لأمَجِّدَكَ.
15 ها هُم يقولونَ لي:
«أينَ وَعيدُ الرّبِّ فليأتِ!»
16 ما دعَيتُ علَيهِم بِالشَّرِّ‌،
ولا تَمَنَّيتُ يومَ البَليَّةِ.
أنتَ تَعرِفُ ما تَفَوَّهْتُ بهِ،
لأنَّهُ كانَ أمامَ وجهِكَ.
17 لا تَكُنْ لي يا ربُّ رُعبا.
أنتَ مَلجأي يومَ الشَّرِّ.
18 يَخزَى الّذينَ يَضطَهِدونَني
أمَّا أنا فلا أخزَى
لِـيَرتَعِبوا هُم ولا أرتَعِبُ.
إِجلِبْ علَيهِم يومَ الشَّرِّ
وا‏سحَقْهُم سَحقا مُضاعفا.
يوم السبت
19 وقالَ ليَ الرّبُّ: «إِذْهَبْ وَقِفْ بِالبابِ الكبـيرِ الّذي مِنهُ يَدخُلُ مُلوكُ يَهوذا ويَخرُجونَ، وبِسائِرِ أبوابِ أورُشليمَ 20 وقُلْ: إِسمَعوا كَلِمَةَ الرّبِّ يا مُلوكَ يَهوذا ورِجالَها، ويا جميعَ سُكّانِ أُورُشليمَ الدَّاخلينَ مِنْ هذِهِ الأبوابِ: 21 هذا ما قالَ الرّبُّ: لا تَحمِلوا حِمْلا في يومِ السَّبتِ‌ وتَدخُلوا بهِ أبوابَ أُورُشليمَ. 22 لا تَخرُجوا بِـحِمْلٍ مِنْ بُيوتِكُم في يومِ السَّبتِ، ولا تَعمَلوا عمَلا، بل قَدِّسُوا يومَ السَّبتِ كما أمَرتُ آباءَكُم. 23 فما سَمِعوا ولا مالوا بآذانِهِم، بل قَسّوا رِقابَهُم لِئلاَّ يَسمَعوا ويَقبَلوا التَّأديـبَ.
24 «أمَّا أنتُم، فإذا سَمِعْتُم لي جيِّدا، يقولُ الرّبُّ، وما دَخَلتُم بِـحِمْلٍ مِنْ أبوابِ هذِهِ المدينةِ في يومِ السَّبتِ، بَل قَدَّستُم يومَ السَّبتِ حتّى لا تعمَلوا فيهِ مِنَ العمَلِ شيئا، 25 فسَيَدخُلُ مِنْ أبوابِ هذِهِ المدينةِ المُلوكُ وهُم جالِسونَ على عرشِ داوُدَ، والرُّؤساءُ ورِجالُ يَهوذا وسُكَّان أُورُشليمَ، وهُم جميعا راكِبونَ على عَجَلاتٍ وخيلٍ، وتُسكَنُ هذِهِ المدينةُ إلى الأبدِ. 26 ويَجيئونَ مِنْ مُدُنِ يَهوذا، ومِنْ حَولِ أُورُشليمَ، وَمِنْ أرضِ بَنيامينَ ومِنَ السَّهلِ والجبَلِ‌ والجنوبِ، ويَدخلونَ بِمُحرَقةٍ وذبـيحةٍ وتقدِمَةٍ ولُبانٍ، وبِذَبائِحِ شُكْرٍ إلى بَيتِ الرّبِّ.
27 «وإنْ كُنتُم لا تسمَعونَ لي، فتُقَدِّسوا يومَ السَّبتِ ولا تَحمِلوا حِمْلا وتدخُلوا بهِ مِنْ أبوابِ أُورُشليمَ في هذا اليومِ، فَسأُشعِلُ نارا في أبوابِها فتَأكُلُ قُصورَ أُورُشليمَ ولا تَنطَفِـئُ».
Takozi ndi Taezaro Yuda robe
1 OPI ka ata ekye: “Ami lidri Yuda ro, egyi takozi amiro tana te ŋga taegyiro logoro si; egyite ya amiro ya si kyaka'da daimonde rosi ago egyite cukudrii vo tori oloro amiro ro yasi. 2 Ca ŋgwai amiro yiyi ta vo tori oloro ago taka'daro se edrebe lu tokoro Asera ri ice kundruro zelesi, driku'du'du lutui ro yasi 3 ago 'bereŋwai se vo rriro yasi kai ndi. Ma'bana kyila'baazii amiro urunayi ŋgadriamba amiro 'da ndi ŋgase mìdrobe iyi be ta takozi se mìyebe wari cini amiro yasi iyi rota. 4 Nye'bena wari se mozobe ämiri 'do 'da, ago ma'bana ami 'da ruindune kyila'baazii amiro ri wari se mini ko ana ya, tana kyila maro orivoya oso asi ronye, ago ujena 'da äduako.”
Ata Azaka
5 OPI ka ata ekye:
“Matrina 'dise kabe taoyi lidri
ago kabe taoyi mbara lidri ro ya 'do ndi,
ànya se kabe ruona ni ma OPI resi 'do.
6 Nda iro orivoya oso ice se cuku vo rriro siŋgwa ro,
se ni ko ŋga kado aza oyene;
ka omba vocowa se awiro,
gyini se täyi ro ŋga aza mba ko kigye 'do ya.

7 “Oko mäṛuna 'dise
kabe taoyi ma ya 'do 'da,
se taoyi ndaro ni ma OPI 'do.
8 Tana nda orivoya oso ce se kabe omba golo kala
ago kabe paji oso gyi ya 'do ronye.
Se turi kote ondro vo keme ca owo,
tana kyibi na ka ori 'du luru ro;
'bu ka'do ca i'do anya lo'be mi kote;
tana edre kote doŋgo owa ako.

9 “Tausu lidri ro orivoya koziro ndra ŋga cini drisi
ago orivoya undiro;
a'di unina tana ni ya?
10 Ma, OPI, mani tase drî lidri roya tenyina
ago mani tase ya lidri roya ojona.
Ma taoye ànya alo alo ri oso liti ori ndaro ro ronye,
oso tase nda kabe oyena voro.”

11 'Dise kabe ŋgaamba usu ta'diriako si 'do
orivoya oso ari se kabe 'bwo se anya kuti koni 'do tegana 'do ronye.
Kitoriya ori ndaro roya,
nda ijena ŋgadriamba ndaro 'da,
ago äduro oko nda a'dona 'da amaamaro.

12 Yekalu amaro orivoya oso gyiti liŋgyiekye ronye,
edrevoya 'bereŋwa ogwaekye dri ṛoni etovoya.

13 OPI, mi ni mio'ba Yisaraele ro owo;
a'bana vona se cini kayibe mi e'be iyi 'da driupiro.
Ànya se kabe ruona ni miresi egyina ävuruna 'da gyini dri,
tana ànya e'beyi mi, OPI
se koro gyi lo'bo ro ono te.
Yeremaya ka OPI Eji ta Ŋgaopa rota
14 OPI, nyede ma tana ma'do robe kpeye kadoro; mipa ma ma'do robe cu londroro. Tana mi ni 'dise mabe räṛuna ono owo!
15 Lidri ka ata märi ekye: “Ozi se OPI kabe onyana ama lomvo kwoi gaŋwaroya? Mi'ba tana iyi ka'do teri yau!”
16 Oko, OPI, migbiri mi kote ŋgakozi ezine ànya dri; male kote tu aza ri a'done tu rriti ro ro ànyari. OPI, mini ta ono te; mini tase matabe ono tana te. 17 Miso turi ko maya; tana mi ni ruda'dovo maro ondro rriti kate ikyi owo. 18 Nyezi driupi ànya se kayibe ma eza kwoi dri, oko mi'ba ma ko driupi ro. Miso turi ànya ya, oko miso turi ko maya. Nyezi tu rriti ro ànya dri ago nyotowa ànya jinyijinyi.
Tu Sabata ro Ätina
19 OPI atate märi ekye: “Yeremaya, nyoyi nyayo lazo maro Dereŋwa Lidri ro kala, se 'bädri'bai Yuda ro kayibe ofo ago eci kigyesi 'bakici ya ana; 'dooko nyoyi dereŋwai cini Yerusalema roya si. 20 Nyata mikye: ‘Nyèri ata OPI ro ami 'bädri'bai ago lidri cini Yuda ro ndi 'dicini se kayibe ori Yerusalema ya ago kayibe eci dereŋwai kai yasi ono. 21 OPI ka atani ekye, ondro ka'do nyùlu adri amiro gindi, beṛo ko ŋgaläŋgyi aza uŋgyine Sabata si; kode ŋgaläŋgyi uŋgyine ecine sina dereŋwai Yerusalema ro yasi 22 kode ŋga aza uŋgyine tesi ni zoi amiro yasi Sabata si. Beṛo ko ämiri losi oyene Sabata si; beṛo ämiri ätine tu alokado ro, oso mozo otana be zutui amiro ri ronye. 23 Zutui amiro eriyi ta maro kote ago gayi bi kote tana ya alona. Ànya go a'doyi ṛo taeriako; ànya gayi tezo taerine ago ŋgaemba maro urune.’
24 “Nyitita lidri kwoi ri anjioko beṛo ànyari ota cini maro orone. Ko ànyari ŋgaläŋgyi aza uŋgyine ecine sina dereŋwai 'bakici ono ro yasi Sabata si. Beṛo ànyari Sabata ätine tu alokado ro ago ko losi aza oyene tu 'do ya. 25 'Dooko 'bädri'bai ànyaro se kabe ori gyiti Dawidi ro dri ana ecinayi ndi dereŋwai Yerusalema ro yasi. Ànya lämunayi 'da arabia ndi farasii be si, tro opii, lidri Yuda ro ndi lidri Yerusalema robe. Ago ondoalo Yerusalema a'dona ndi twi lidri be. 26 Lidri ikyina 'da ni 'ba'desii Yuda ro yasi ago ni 'baŋwai se gbikyi Yerusalema lomvosi kai yasi; ànya ikyinayi 'da ni wari Benjamina ro yasi, ni lutui pasi, ni 'bereŋwai lakosi, ago ni Negebe yasi. Ànya ezinayi ŋgapäṛi ozaro ndi oloro be, ŋgapäṛi inya ro ndi ŋga ŋgutruro robe, ndi ŋgapäṛi aro'boya robe 'da Yekalu maro ya. 27 Oko ondro ànya koroyi ma kote ago kätiyi Sabata kote tu alokado ro, ago kuŋgyiyi ŋgaläŋgyi aza te dereŋwai Yerusalema ro yasi tu gi 'do si, 'dooko masona asi ndi dereŋwai Yerusalema ro yasi. Asi ujena zo'desii miri ro Yerusalema ro ndi, ago 'diaza unina ko izwene.”