اختيار برنابا وبولس للتبشير
1 وكانَ في كنيسةِ أنطاكيةَ أنبـياءُ ومُعَلّمونَ هُم: بَرنابا وشَمعونُ الذي يُدعى نِـيجَرَ، ولوقُيوسُ القيرينيّ، ومَنايِنُ وهوَ صَديقُ الوالي هيرودُسَ مِنَ الطّفولَةِ، وشاوُلُ. 2 وبَينَما هُم يَخدِمونَ الرّبّ ويَصومونَ قالَ لهُمُ الرّوحُ القُدُسُ: «خَصّصوا لي بَرنابا وشاوُلَ لِعَمَلٍ دَعوتُهُما إلَيهِ». 3 فصاموا وصَلّوا، ثُمّ وضَعوا أيديَهُم علَيهِما وصَرَفوهُما.
في قبرص
4 فأرسَلَهُما الرّوحُ القُدُسُ، فنَزَلا إلى سَلوكيةَ ومِنها سافَرا في البحرِ إلى قُبرُصَ. 5 فلمّا وصَلا إلى سَلاميسَ بَشّرا بِكلامِ اللهِ في مَجامِعِ اليَهودِ، وكانَ يُعاوِنهُما يوحنّا. 6 فاَجتازا الجَزيرَةَ كُلّها حتى مدينةِ بافوسَ، فوَجَدا فيها ساحِرًا يَهوديّا يَدّعي النّبوّةَ كذبًا اَسمُهُ بَريَشوعُ، 7 مِنْ حاشيةِ سَرجِيوسَ بولُسَ حاكِمِ الجزيرَةِ. وكانَ هذا رَجُلاً عاقِلاً فدَعا بَرنابا وشاوُلَ وطلَبَ إلَيهِما أنْ يَسمَعَ كلامَ اللهِ. 8 ولكِنّ عليمًا السّاحِرَ، وهذا مَعنى اَسمِهِ، عارَضَهُما وحاوَلَ أنْ يُبعِدَ الحاكِمَ عَن الإيمانِ. 9 فاَمتَلأ شاوُلُ، واَسمُهُ أيضًا بولُسُ، مِنَ الرّوحِ القُدُسِ، فنَظَرَ إلى السّاحِرِ 10 وقالَ لَه: «يا اَبنَ إبليسَ، يا عدوّ كُلّ خَيرٍ، أيّها المُمتَلِـئُ بِكُلّ خُبثٍ وغِشّ! أما تكِفّ عَنْ تَعويجِ سُبُلِ الرّبّ القَويمَةِ؟ 11 ستَضرِبُكَ يدُ الرّبّ، فتكونُ أعمى لا تُبصِرُ نُورَ الشّمسِ إلى حينٍ». فسَقَطَت على عَينَيهِ في الحالِ غَشاوَةٌ سَوداءُ، فأخَذَ يَدورُ حَولَ المكانِ مُلتَمِسًا مَنْ يَقودُهُ بِـيَدِهِ. 12 فآمنَ الحاكِمُ عِندَما شاهَدَ ما جَرى، وأدهَشَهُ تَعليمُ الرّبّ.
في أنطاكية بسيدية
13 ثُمّ أبحَرَ بولُسُ ورَفيقاهُ مِنْ بافوسَ إلى بَرجةَ في بَمفيليةَ، ففارَقَهُما يوحنّا ورَجَعَ إلى أُورُشليمَ. 14 أمّا هُما فتَوجّها مِنْ بَرجَةَ إلى أنطاكيةَ في بِسيدِيةَ. ودَخَلا المَجمعَ يومَ السّبتِ وجَلسا. 15 وبَعدَ تلاوةِ فَصلٍ مِنْ شَريعةِ موسى وكُتبِ الأنبـياءِ، أرسَلَ إلَيهِما رُؤساءُ المَجمَعِ يَقولونَ: «أيّها الأخوانِ، إنْ كانَ عِندَكُما ما تَعِظانِ بِه الشّعبَ، فتكَلّما». 16 فقامَ بولُسُ وأشارَ بـيدِهِ وقالَ: «يا بَني إِسرائيلَ، ويا أيّها الذينَ يَتّقونَ اللهَ، اَسمَعوا: 17 إلهُ هذا الشّعبِ، شَعبِ إِسرائيلَ، اَختارَ آباءَنا ورفَع قَدْرَ هذا الشّعبِ طَوالَ غُربَتِهِ في أرضِ مِصْرَ. ثُمّ أخرَجَهُم مِنها بِقُوّةِ ذِراعِهِ 18 واَحتَمَلَ ما كانَ مِنهُم نحوَ أربعينَ سنَةً في البرّيّةِ. 19 وأبادَ سَبعَ أُمَمٍ في أرضِ كَنعانَ وأورَثَهُم أرضَها، 20 واَستَغرَقَ ذلِكَ نحوَ أربع مِئةٍ وخمسينَ سنَةً. ثُمّ جعَلَ لهُم قُضاةً حتى عَهدِ النّبـيّ صَموئيلَ. 21 ثُمّ طَلَبوا مِنَ اللهِ مَلِكًا، فأعطاهُم شاوُلَ بنَ قَيسٍ، مِنْ عَشيرَةِ بَنيامّينَ، طَوالَ أربَعينَ سنَةً. 22 ثُمّ عَزَلَهُ وأقامَ داوُدَ مَلِكًا علَيهِم وشَهِدَ لَه بِقولِهِ: وجَدتُ داوُدَ بنَ يسّى رَجُلاً يَرتَضيهِ قلبـي، وسيَعمَلُ كُلّ ما أُريدُ. 23 وأخرَجَ اللهُ مِنْ نَسلِ داوُدَ حسَبَ الوَعدِ يَسوعَ مُخلّصًا لِشَعبِ إِسرائيلَ. 24 وقَبْلَ مَجيءِ يَسوعَ، دعا يوحنّا جميعَ شَعبِ إِسرائيلَ إلى مَعموديّةِ التّوبَةِ. 25 وقالَ وهوَ يُنهي سَعيَهُ: أتَظُنّونَ أنّي أنا هوَ؟ لا! فذاكَ يَجيءُ بَعدي، وما أنا أهلٌ لأنْ أحُلّ رِباطَ حِذائِهِ.
26 يا إخوتي، يا أبناءَ إبراهيمَ، ويا أيّها الحاضِرونَ مَعكُم مِنَ الذينَ يَــتّقونَ اللهَ، إلَينا أرسَلَ اللهُ كَلِمَةَ الخلاصِ. 27 فلا أهلُ أُورُشليمَ ورُؤساؤُهُم عَرَفوا المَسيحَ، ولا هُم فَهِموا ما يُتلى مِنْ أقوالِ الأنبِـياءِ في كُلّ سبتٍ، فتَمّموها بِالحُكمِ علَيهِ. 28 ومعَ أنّهُم ما وَجَدوا جُرمًا يَستَوجِبُ بِه الموتَ، طَلَبوا مِنْ بـيلاطُسَ أنْ يَقتُلَه. 29 وبَعدَما تَمّموا كُلّ ما كتَبَهُ الأنبـياءُ في شأنِهِ، أنزَلوهُ عَن الصّليبِ ووَضعوهُ في القَبرِ. 30 ولكِنّ اللهَ أقامَهُ مِنْ بَينِ الأمواتِ، 31 فظَهرَ أيّامًا كثيرةً لِلذينَ صَعِدوا معَهُ مِنَ الجَليلِ إلى أُورُشليمَ. وهُم الآنَ شُهودٌ لَه عِندَ الشّعبِ.
32 ونَحنُ نُبَشّرُكُم بِأَنّ ما وعَدَ اللهُ بِه آباءَنا 33 تَمّ لنا، نَحنُ أبناءَهُم، حينَ أقامَ يَسوعَ مِنْ بَينِ الأمواتِ، كما جاءَ في المزمورِ الثاني:
أنتَ اَبني، وأنا اليومَ ولَدتُكَ.
34 وأنْ يكونَ اللهُ أقامَهُ مِنْ بَينِ الأمواتِ ولن يَعودَ إلى الفَسادِ، فهذا وارِدٌ في قَولِهِ: سأُعطيكُمُ البَرَكاتِ المُقدّسَةَ الأكيدةَ التي وَعَدتُ بِها داوُدَ. 35 ولذلِكَ قالَ في مزمورٍ آخَرَ:
لن تَترُكَ قُدّوسَكَ يرى الفسادَ.
36 لكِنّ داوُدَ، بَعدَما عَمِلَ بِمَشيئةِ اللهِ في أيّامِهِ، رقَدَ ودُفِنَ بِجِوارِ آبائِهِ، فرَأَى الفَسادَ. 37 وأمّا الذي أقامَهُ اللهُ، فَما رأى الفَسادَ.
38 فاَعلَموا، يا إخوَتي، أنّنا بـيَسوعَ نُبَشّرُكُم بِغُفرانِ الخَطايا، 39 وأنّ مَنْ آمَنَ بِه يَتَبرّرُ مِنْ كُلّ ما عَجِزَت شريعةُ موسى أنْ تُبَرّرَهُ مِنهُ. 40 فاَنتَبِهوا لِئَلاّ يَحِلّ بِكُم ما قيلَ في كُتُبِ الأنبـياءِ:
41 «أنظُروا، أيّها المُستَهزِئونَ!
تَعجَّبوا واَهلكوا.
فأنا أعمَلُ في أيّامِكُم عَمَلاً
إنْ أخبَركُم بِه أحَدٌ لا تُصَدّقونَ».
42 وبَينَما بولُسُ وبَرنابا خَارِجانِ مِنَ المَجمَعِ، طَلَبوا إلَيهِما أنْ يُحدّثاهُم بهذِهِ الأمورِ في السّبتِ القادِمِ. 43 وتَبِعَهُما بَعدَ الاجتماعِ كَثيرٌ مِنَ اليَهودِ والدّخلاءِ الذينَ يَعبُدونَ اللهَ، فكَلّماهُم وشَجّعاهُم على الثّباتِ في نِعمَةِ اللهِ.
44 وفي السّبتِ القادِمِ اَحتَشَدَ أهلُ المدينةِ ليَسمَعوا كلامَ الرّبّ. 45 فلمّا رأى اليَهودُ الجُموعَ، اَمتلأُوا غَيرَةً وأخَذوا يُعارِضونَ كلامَ بولُسَ بالشّتيمةِ. 46 فقالَ بولُسُ وبَرنابا بِجُرأةٍ: «كانَ يَجبُ أنْ نُبَشّرَكُم أنتُم أوّلاً بِكلِمَةِ اللهِ، ولكنّكُم رَفَضْتُموها، فحَكَمتُم أنّكُم لا تَستأهلونَ الحَياةَ الأبديّةَ. ولذلِكَ نتَوجّهُ الآنَ إلى غيرِ اليَهودِ. 47 فالرّبّ أَوصانا، قالَ: «جَعلتُكَ نُورًا لِلأُمَمِ، لِتَحمِلَ الخلاصَ إلى أقاصي الأرضِ».
48 فلمّا سَمِعَ غَيرُ اليَهودِ ما قالَهُ بولُسُ فَرِحوا ومَجّدوا كلامَ الرّبّ. وآمَنَ جميعُ الذينَ اَختارَهُمُ اللهُ للحياةِ الأبدِيّةِ.
49 واَنتَشَرَ كلامُ الرّبّ في تِلكَ البلادِ كُلّها. 50 لكِنّ اليَهودَ حَرّضوا وُجَهاءَ المدينةِ والنّساءَ الشّريفاتِ اللواتي كُنّ يَعبُدْنَ اللهَ، فاَضْطهَدوا بولُسَ وبَرنابا وطرَدوهُما مِنْ ديارِهم. 51 فنَفَضا علَيهِم غُبارَ أقدامِهِما واَنتَقلا إلى أيقونِـيَةَ. 52 وأمّا التلاميذُ فكانوا مُمتَلئينَ مِنَ الفَرَحِ ومِنَ الرّوحِ القُدُسِ.
Baranaba ndi Saulo be Anjite ago Azote
1 Känisa Anetiokia roya nebii azaka ndi miemba'bai be orivoya: Baranaba, Simeona (se äzite Uni) Lukio (ni Kurene yasi), Manae (se mbate voaloya wari'ba Eroda be), ago Saulo. 2 Ondro ànya kayi ugu ruindu Opi ri ndi ugu akpa be oko, Tori Alokado atate ànyari ekye: “Mìdi Baranaba ndi Saulo be märi, losi se mäzi ànya be kigye oyene.”
3 Ànya akpayite ago mätuyite, 'bayi dríi ànyaro te ànya dri; ago zoyi ànya te.
Paulo ndi Baranaba be Saiporosi ya
4 Tori Alokado kozo ànya te oko, Baranaba ndi Saulo be oyiyite Seleukia ya ago diyite ni lau le roŋga Saiporosi roya. 5 Ondro ànya kesayite Salami ya oko, ànya peyi ata Lu rote zoitaeriro ya. Yoane se äzibe Marako ana orivoya ànya yibe ŋgaopa oyevoya losi ya.
6 Ànya oyiyite roŋga drisi le Pafo ya ago ànya usuyi tetedri'ba aza te lau äzite Bara-Yesu, nda orivoya Yuda yi se atate ekye yi nebi yi. 7 Nda orivoya bereazi Seregio Paulo, wari'ba roŋga ana ro ro, se orivoya mano tauniekye yi. Wari'ba zi Baranaba ndi Saulo be te nda kandra tana nda le ata Lu ro erine. 8 Oko tetedri'ba Eleyema (Ävuru ndaro Giriki si ni wo), edreteŋbi ànya mile, nda ojote wari'ba anane ni taoma ya. 9 'Dooko Saulo, se ävuruna kpa Paulo, ṛo twi Tori Alokado be, nda ndrevo ṛo ŋgye tetedri'ba dri 10 ago atate ekye: “Mi ŋgwa kicu'ba ro ono! Mi orivoya kyila'baazi ŋgase cini orivoya kadoro ro. Mi orivoya twi ta cini undiro ŋgaodoro robe, ago ondoalo nyugu ruutri taŋgye Opi ro tozane kowero! 11 Drí Opi ro ikyina 'da midri yau; nya'dona 'da miako ago miri ŋgaeyi kitu ro ondrene i'do tuna fere.”
Dori vouni lätutu ro e'dete äkpu Eleyema dri ago tako mi ndaro te; ago nda abate täṛitäṛi ruutribe 'diaza usune nda lepene drí si. 12 Ondro wari'ba kondre tase ka'dobe ana te oko, nda matate; tana nda larote ndra ŋgaemba ta Opi rota ro.
Paulo ndi Baranaba be Anetiokia Pisidia roya
13 Paulo ndi abaazii ndaro be diyi teni Pafo yasi ago sayite Perega, 'bakici Pamefulia roya, se ni kigyesi Yoane se äzibe Marako ana e'be ànya te ago gote kovole Yerusalema ya. 14 Ànya oyiyite ni Perega yasi ago esayite Anetiokia ya Pisidia ya, ago tu Sabata rosi ànya oyiyite zotaeriro ya ago riyite vuru. 15 Ondro äzi tate ni Ota Musa ro ndi taegyi nebii robe yasi oko, dri'bai zotaeriro ro ozoyi tate ànyari ekye: “Ädrupii, màle ämiri taopene lidri ri ondro nyà'dote lazo agoago ozoro be ànyari owo.” 16 Paulo edrete kuru, kanda drí ndaro te ago eto taope te ekye: “Yisaraele'bai azi ago Atrai se cini noŋwa kabe Lu mätu ono; nyèri ta maro! 17 Lu lidri Yisaraele ro ro nji zutui amaro ni ago 'ba lidri ono te tu'de 'desi ro tuse ànya koriyibe atrai ro Ezipeto ya ana si. Lu lofo ànya te tesi ni Ezipeto yasi mbara para ndaro si, 18 ago ndroa 'butesu nda iŋgyiyate ànya ta vocowa ya. 19 Nda tufu tu'dei njidrieri te wari Kanana roya ago 'ba lidri ndaro te a'done wari kuzupi'bai ro. 20 Tase cini ono ru ndroa oso kama su ago 'butenji.
“Ono vosi nda ozo vureope'bai te ànyari madale tu nebi Samuele rosi. 21 Ago ondro ànya kejiyi tate 'bädri'ba ta oko, Lu ozo Saulo ŋgwa Kisi ro ni 'bakala Benjamina ro yasi te ànyari, a'done 'bädri'ba ànyaro ndroa 'butesu. 22 Nda ona vosi, Lu 'ba Dawidi te 'bädri'ba ro ànyari. Ono ni tase Lu katabe ta ndaro ta owo ekye: ‘Musu Dawidi ŋgwa Yisai ro ni mano se mulube owo, mano se oyena tase cini male be oyene ndi.’ 23 Yesu orivoya ni zelevo Dawidi ro yasi, se Lu 'bate Opa'ba lidri Yisaraele ro ro, oso nda ko'batabe ronye. 24 Teinye Yesu ri losi ndaro eto ako, Yoane petate lidri cini Yisaraele ro ri ekye beṛo ànyari drietane ni takozi ànyaro yasi ago a'done bapatisi be. 25 Ago Yoane ka oyete losi ndaro ondene oko, nda atate lidri ri ekye: ‘Nyusu amiro be ma a'di owo ya? Ma ko nda se nyàbe kotena owo. Oko nyeri! Nda se kabe ikyi mavo ono takado maro i'do amba mvoka otrine ni pa ndaro yasi.’
26 “Yisaraele'bai azi, zelevoi Abarayama ro, ndi Atrai cini se noŋwa kabe Lu mätu ono be; lazo se ŋgaopa ro ono ezote ämäri! 27 Tana lidri se koribe Yerusalema ya ndi dri'bai ànyaro be niyi kote anjioko Yesu ni Opa'ba owo, ca niyi ata nebii ro se abe uzina Sabata cini si kpa ko. Caoko 'bayi ata nebii rote a'done ŋgye vure Yesu ro opesi. 28 Ago ànya niyi ca ko ta aza usune nda o'baza odrane oko, ànya ejiyi Pilato te nda o'bane odrane. 29 Ago tase cini taegyi katabe ta ndaro ta ànyari oyena vosi oko, ànya ruyi nda te vuru ni taka dri ago seyi nda te 'bu ya. 30 Oko Lu lofo nda teni avo ya, 31 ago u'duna amba nda ka'darute ànya se kababe nda be ni Galilaya ya le Yerusalema ya kai ri. Yauono ànya ni tazevoedre'bai ndaro Lidri Yisaraele ro ri. 32 Ago noŋwa ono mèzi Lazokado yi ämiri; tao'baro se Lu ko'ba be zutui amaro ri 33 yauono nda yete ämäri, ama se ni orivoya zelevoi ànyaro, Yesu eŋga si adri ya. Oso egyi ta be Räṛu ṛiri ya ronye ekye:
‘Mi te Ŋgwa maro;
ondro ono ma te Täpi miro.’
34 Ago ono ni tase Lu katabe ta nda loforo ta ni avo yasi owo, nda oŋgwana ko alona 'budri ya:
‘Mozona äṛu alokado ago endaro 'da miri
se, ma'ba tana be Dawidi ri ana.’
35 Oso nda ata kpate vo aza ya ronye ekye:
‘Milena ta ruindu'ba ŋgye miro ro ko oŋgwane 'budri ya.’
36 Tana Dawidi indurute ta Lu rota tu modo ndaro roya, ago 'dooko nda drate, ago ase nda te zutui ndaro be, ago avo ndaro ŋgwate 'budri ya. 37 Oko ono a'do kote nda se Lu kolofobe ni avo yasi ri. 38 Ami cini, Yisaraele'bai azi, ämiri ta ono unine ŋgye anjioko Yesu si lazo ta 'die'bero ta takozi rota apete ämiri. 39 Ànya se cini kabe taoma nda ya a'bate dritai ro ni takozi cini risi se Ota Musa ro ni ko ami o'bane dritai ro ni rigye. 40 Ka'do inye, nya'do taoti be, ukyi tase nebii katabe ana a'do 'da ämiri.
41 ‘Mindre, ami 'diugu'bai! Nya'do larolaro ro ago midra!
Tana tase mabe oyena ondro ono
orivoya ŋgase mìnina ko tana omane owo,
ondro 'diaza kedretazevona gica ämiri!’ ”
42 Ago Paulo ndi Baranaba be kayi efo ni zotaeriro yasi oko, lidri eji ànya te egone Sabata kinjo si ago ŋgase kwoi itine ànyari ndra. 43 Lidri ri kalakoto e'be vosi oko, Yudai amba ndi Atrai se amba kotozarube mätu Yudai roya ana be soyite Paulo ndi Baranaba be vo. Lazo'bai ozo agoago te ànyari ugu orine tai'dwero Lu roya. 44 Sabata kinjo si lidri 'ba'desi ro aba le ṛo ikyine yele ata Opi ro erine. 45 Ondro Yudai kondreyi lowa te oko, ànya a'dote twi yaoko be, ànya wasayi tase Paulo kugu atana be te ago 'dayi nda te. 46 Oko Paulo ndi Baranaba be atayite ṛeṛe amba driupiako si ekye: “Kadopara anjioko beṛo ata Lu ro opene käti ämiri. Oko mìgabete zo ago nyùsu andivo amiro kote kadoro ta adri äduako rota ono, mè'bena ami gwo ago mòyina te Atrai re. 47 Tana ono ni tase Opi kozobe ämäri owo ekye:
‘Ma'ba ami te ŋgaeyi ro Atrai ri,
tana apa 'bädri cini robe.’ ”
48 Ondro Atrai keri tase ono te oko ànya a'doyite yai'dwesi ago räṛuyi ata Opi rote, ago ànya se anjibe a'done adri äduako be kai a'doyite taoma'ba ro.
49 Ata Lu ro larirute vo cini ya wari ana yasi. 50 Oko Yudai eŋgaya lidri dri'bai 'bakici ro ndi 'ditoko 'desi gboko Atrai ro ro se kabe ugu Lu mätu rote. Ànya etoyi Paulo ndi Baranaba be ezana te ago lofoyi ànya te tesi ni wari ànyaro yasi. 51 Lazo'bai yo durufu pa ànyaro rote lämiro ànya lomvo ago oyiyite Ikoniuma ya. 52 Taeri'bai Anetiokia ya a'dote riyäro amba ago twi Tori Alokado be.