1 فأخَذَ صَموئيلُ قارورَةَ الزَّيتِ وصَبَّها على رأسِ شاوُلَ وقبَّلَهُ وقالَ: «الرّبُّ مسَحَكَ رئيسا على شعبِهِ إِسرائيلَ. 2 فَبعدَ أنْ تُفارِقَني اليومَ يَستقبِلُكَ رَجُلانِ عِندَ قبرِ راحيلَ، في صَلصَحَ‌ بأرضِ بنيامينَ، فيقولانِ لكَ: وُجِدَتِ الحميرُ الّتي خرَجتَ تَطلُبُها، وأبوكَ لم يَعُدْ يَهتَمُّ بِها، بل بِكَ ويقولُ: ما أصابَ إبني؟ 3 وحينَ تـتقدَّمُ مِنْ هُناكَ إلى بلُّوطَةِ تابورَ تُصادِفُ ثَلاثَةَ رِجالٍ صاعِدينَ إلى بَيتِ اللهِ في بَيتِ إيلِ، ومعَ أحدِهِم ثَلاثَةُ جِداءٍ، ومعَ الآخَرِ ثَلاثَةُ أرغِفةٍ مِنَ الخُبزِ، ومعَ الثَّالِثِ زِقُّ خمرٍ. 4 فيُسلِّمونَ علَيكَ ويُعطونَكَ رَغيفَينِ، فتأخُذُهُما مِنهُم. 5 ثُمَّ تَجيءُ إلى جَبعَةِ اللهِ‌، حيثُ مُعسكَرُ الفلِسطيِّينَ، فتُصادِفُ عِندَ دُخولِكَ المدينةَ جماعةً مِنَ الأنبِياءِ نازِلينَ مِنَ التَّلَّةِ، وقُدَّامَهُم رَبابٌ ودُفوفٌ ومَزاميرُ وكنَّاراتٌ وهُم يتَنبَّأونَ. 6 فيحِلُّ علَيكَ روحُ الرّبِّ، وتـتَنبَّأُ معَهُم وتَصيرُ رَجُلا آخَرَ. 7 فإذا تَمَّت لكَ هذِهِ الدَّلائِلُ، فا‏فعَلْ ما في قُدرَتِكَ، لأنَّ اللهَ معَكَ. 8 وا‏نزِلْ أمامي إلى الجِلجالِ‌، فأتبَعَكَ لأقدِّمَ مُحرقاتٍ وذبائِحَ سلامةٍ. فا‏نتَظِرْ هُناكَ سَبعَةَ أيّامٍ حتّى أجيءَ وأُخبِرَكَ بِما تفعَلُ».
9 فلمَّا أدارَ شاوُلُ ظَهرَهُ لِـيَنصَرِفَ مِنْ عِندِ صَموئيلَ، بَدَّلَ اللهُ قلبَهُ، وتَمَّت لَه تِلكَ الدَّلائِلُ كُلُّها في ذلِكَ اليومِ، 10 ومِنها أنَّه حينَ جاءَ إلى جَبعةَ ا‏ستَقبَلَهُ جماعةٌ مِنَ الأنبِياءِ، فحَلَّ علَيهِ روحُ اللهِ فتَنبَّأَ بَينَهُم. 11 فلمَّا رأى جميعُ الّذينَ عرَفوهُ أنَّهُ يَتَنبَّأُ معَ الأنبِياءِ، قالَ بَعضُهُم لِبَعضٍ: «ما جَرى لا‏بنِ قَيسَ؟ أشاوُلُ أيضا مِنَ الأنبـياءِ‌؟» 12 فأجابَهُم رَجُلٌ: «ولكِنْ، هؤلاءِ الأنبِياءُ مَنْ أبوهُم؟» لِذلِكَ يقولُ المَثَلُ: «أشاوُلُ أيضا مِنَ الأنبـياءِ‌؟» 13 ولمَّا ا‏نتَهى شاوُلُ مِنَ التَنَبُّوءِ جاءَ إلى المذبحِ على التَّلَّةِ.
14 ورَآهُ عَمُّهُ، فقالَ لَه ولِخادِمِهِ: «أينَ ذَهبتُما؟» فقالا: «ذَهَبنا في طَلَبِ الحميرِ، فلمَّا لم نَجِدْها جِئْنا إلى صَموئيلَ». 15 فقالَ العَمُّ لهُما: «ما قالَ لكُما صَموئيلُ؟» 16 فأجابَهُ شاوُلُ: «أخبَرَنا أنَّ الحميرَ وُجِدَت». ولم يُخبِرْ عَمَّهُ بِما قالَ لَه صَموئيلُ وكيفَ مسَحهُ مَلِكا.
شاول ينادى به ملكا
17 ودَعا صَموئيلُ الشَّعبَ إلى الإجتِماعِ أمامَ الرّبِّ في المِصفاةِ‌ 18 وقالَ لهُم: «هذا ما قالَ الرّبُّ إلهُ إِسرائيلَ: أنا الّذي أخرَجَكُم مِنْ مِصْرَ وأنقَذَكُم مِنْ أيدي المِصْريِّينَ، ومِنْ أيدي جميعِ المَمالِكِ الّتي ظَلَمَتكُم. 19 وأنتُمُ اليومَ رفَضتُم إلهَكُمُ الّذي خلَّصَكُم مِنْ جميعِ بَلاياكُم وضيقِكُم وقُلتُم لَه: أقِمْ علَينا مَلِكا. فتَقدَّموا الآنَ أمامَ الرّبِّ على حسَبِ أسباطِكُم وعشائِرِكُم‌».
20 ثُمَّ قدَّمَ صَموئيلُ جميعَ أسباطِ إِسرائيلَ، وألقى القُرعَةَ فأصابَت سِبْطَ بنيامينَ. 21 قَدَّمَ سِبْطَ بنيامينَ بِــعشائِرِها، فأصابَتِ القُرعةُ عَشيرَةَ مَطْري. وقدَّمَ عَشيرَةَ مَطْري بِرِجالِها، فأصابَتِ القُرعةُ شاوُلَ بنَ قَيسَ. فبحَثوا عَنهُ فلم يَجدوهُ. 22 فسألوا الرّبَّ أيضا: «هل يَجيءُ شاوُلُ إلى هُنا؟» فقالَ الرّبُّ: «هَا هوَ مُختَبِـئٌ بَينَ الأمتِعةِ». 23 فأسرَعوا وأخَذوهُ مِنْ هُناكَ، فلمَّا وقَفَ بَينَ الشَّعبِ زادَهُم طُولا مِنْ كَتِفِهِ فما فَوقُ. 24 فقالَ لهُم صَموئيلُ: «أرأيتُم أنَّ الّذي ا‏ختارَهُ الرّبُّ لا مَثيلَ لَه فيكُم جميعا؟» فهَتَفوا كُلُّهُم وقالوا: «يَحيَ المَلِكُ».
25 فأخبَرَ صَموئيلُ الشَّعبَ بِـحُقوقِ المَلكِ، ودوَّنَها في كتابٍ وضَعَهُ أمامَ الرّبِّ. ثُمَّ صرَفَ الجميعَ، كُلَّ واحدٍ إلى مَنزِلِه‌. 26 وكذلِكَ رجَعَ شاوُلُ إلى بَيتِهِ في جَبعَةَ، ومعَهُ رِجالٌ أشِدَّاءُ ألهَمَ اللهُ قلوبَهُم. 27 وأمَّا رُعاعُ القَومِ فقالوا: «كيفَ يُخَلِّصُنا هذا الرَّجُلُ؟» وا‏حتَقَروهُ ولم يُقَدِّموا إليهِ الهَدايا‌.
1 'Dooko Samuele ru gäbä ido rote ago date drî Saulo ro ya, ndi njunju nda te ago atate ekye: “OPI äṛu mi te 'bädri'ba ro lidri ndaro Yisaraele dri. Nyimirina lidri OPI ro 'da ago mipana ànya 'da ni drì kyila'baazii ànyaro se gbikyi ànya lomvosi kwoi ro yasi. Ago ono a'dona ndi taka'daro ro miri anjioko OPI äṛu mi ni a'done 'bädri'ba ro lidri ndaro dri. 2 Ondro nyate oyi ni mare si ondro oko mi'bena drî 'da lidri ritu be 'budri Raele ro lomvo wari Benjamina roya Zeleuza ya, ago ànya atanayi 'da miri ekye: ‘Doŋgyii se nyoyibe uṛine kayi usute, ago yauono täpi miro te ta ako ta ànyaro ta oko kate milo'be ta miro ta ayani,’ ago ka ata ekye: ‘Mayena e'di ta ŋgwa maro rota ya?’ 3 Ni nasi nyoyina gwo driyaro vudi alokado Tabora roya; ago lau lidri nätu ka ugu oyi tori olone Lu ri Betele ya o'benayi drî 'da mibe. Alo ànyaro indri nätu be, azana ŋgyi duŋguṛu ambata ro nätu, ago aza ŋgyi kurukyini ro twi vino be. 4 Ànya oyenayi mede 'da miri ago ozonayi duŋguṛu ritu ambata ro 'da miri, ago miruna 'da ni ànya rigyesi. 5 Ago ono vosi, nyikyina 'da lutu Lu roya Gibea ya, se gawa Felesete'bai ro kigye ana. Ondro nyate oci 'ba'desi ya oko, mi'bena drî 'da gboko nebii robe kayi efo vuru ni vo mätu ro yasi, kudi be, gara be, yeṛi be ndi lekyembe be, kayi ugu räṛu oye. 6 'Dooko tori OPI ro ikyina ndi mbara amba be midri, ago mi'dena gwo totrene räṛu oyebe ànya be ago nya'dona 'da mano to ro. 7 Ondro mi'bedrite taka'daro se ono be, miye tase milebe oyene ono, tana Lu orivoya tro mibe. 8 Ono vosi nyoyi ma mile Gilegala ya; ago mikyina 'da mire lau ago mazana tori 'da ndi ŋgapäṛi rumora robe. Miri ma kwotene lau u'duna njidrieri, madale mesana ni mire ago maka'dana tase miri oyena 'da.”
9 Ondro Saulo koza kundu te Samuele e'be ne oko, Lu ozo ya to'di te Saulo ri. Ago tu gi alo na ono si taka'daro se cini kwoi a'dote. 10 Ondro Saulo ndi ruindu'ba ndaro be kikyiyite Gibea ya oko, gboko nebii ro 'bedrite nda be. Ndi dori tori Lu ro ikyite mbara amba be nda dri. Ago ye räṛu te totre be ànya lako. 11 Ago ondro 'dise cini kuni nda be kyeno kai kondreyi nda te räṛu oyevoya nebii be oko, ànya atayite azi ri ekye: “Tase ka'dobe ŋgwa Kisi ro ri ono e'di ya? Inye'do Saulo kpate alo aza nebii ro ya?” 12 Mano aza alo vo ana ro zatadrite ekye: “Täpii Nebii kwoi ro ni a'di ya?” Ta'dota ta ono a'dote taoni ro ekye: “Inye'do Saulo kpate alo aza nebii ro ya?” 13 Ondro nda konde lä'bi te oko nda cite vo mätu ro ya.
14 Täpiazi Saulo ro atate ndäri ndi ruindu'ba ndaro be ekye: “Nyòyite eŋwaroya?”
Saulo za tadrite ekye: “Mòyite doŋgyii uṛine; ago ondro mä̀ni kote ànya usune oko, mòyite Samuele ondrene.”
15 Ndi täpiazi Saulo ro eji tate ekye: “Molo'baru miri nyiti märi, Samuele ata ta e'diro miri ya?”
16 Ago Saulo atate täpiazi ndaro ri ekye: “Nda iti tate ämäri ŋbelero ekye usu doŋgyii te.” Oko nda iti tase Samuele kata be ekye nda ka oye a'done 'bädri'ba ro ana tana kote täpiazi ndaro ri.
17 Samuele zi lidri Yisaraele rote kalakotone OPI re Mizipa ya. 18 Ndi nda atate lidri Yisaraele ro ri ekye: “Ono ni tase OPI Lu Yisaraele ro kabe atana owo ekye: ‘Molofo ami te tesi ni Ezipeto yasi, ago mapa ami teni drì Ezipeto'bai ro yasi ago ni drì lidri se cini kabe ami eza ro yasi.’ 19 Oko kitu ondro ono si ono miga Lu amiro tezo, se kabe ami opa ni lenje amiro ndi rriti amiro be yasi ono. Tana nyàtate mìkye: ‘Hwa! Mi'ba 'bädri'ba ämäri.’ Ka'do inye andivo amiro nyìkyi nyotokala OPI kandra ba 'bakala amiro voro ago käläsikala amiro voro.”
20 'Dooko Samuele lofo 'bakalai cini Yisaraele rote mileya, ago vodo vo 'bakala Benjamina ro te. 21 Ago Samuele lofo katidrii 'bakala Benjamina ro rote mileya, ago katidri Matri'bai ro vodo vote. Äduro nda lofo katidri Matri'bai rote mileya mànoago na ba alo alo, ago vodo vo Saulo ŋgwa Kisi rote. Ago ondro ànya kuṛiyi nda te oko, niyi kote nda usune. 22 Ago ànya ejiyi ta teni OPI sisi to'dina ekye: “Inye'do Saulo ikyi gite noŋwa ya?” Ago OPI atate ekye: “Mindre, Saulo da'do andivo ndaro begi lakazà kundu ana.” 23 'Dooko ànya muyite ago ruyi nda teni lau; ago ondro nda kedrete lidri lako oko, nda edrete orivoya kaca ndrani lidri azi ri. 24 Ago Samuele atate lidri cini ri ekye: “Inye'do mìndre nda se OPI konjibe te ya? 'Diaza i'do nda ronye lidri cini lako.” Ago lidri cini trete ekye: “Miri madaro 'bädri'ba.”
25 'Dooko Samuele iti taŋgye 'bädri'ba ro ndi kama ndaro be tana te lidri ri; ago nda egyi tana te buku ya ago 'bate OPI kandra. 'Dooko Samuele pere lidri cini te oyine, 'dialo oyite 'ba ndaro ya. 26 Ago Saulo oyi kpate kovole 'ba ndaro se Gibea ya ana ya, ago lidri se turi ako Lu ko'bi yana be kai oyite nda be. 27 Oko lidri kozi azaka atayite ekye: “Mano ono unina ama opane eŋwanyeya?” Ago ànya mawoyi nda te, ago eziyi ŋgakado kote ndäri. Oko Saulo ri ŋga iro gi trwe.