Ŋwulalimiye dilrujini litilitiny
1 A gi lamun ibile letileta a calmiz ila di Yasuuⓐ, alothaije galo, alaici, Ei gwiro gwina gwinunu kidhila ga Sama? 2 Ŋwapai ŋare ŋeta ŋina ŋitiny, ŋwudhuneje keligeny ganu degen, 3 ŋwulaici, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Ada nyaŋa lati limurle dugore galo dalo, nyalruje ŋinena da keleŋa gina gitigitiny no, nyaŋa lati luthi ŋoma luni kidhila ga Sama no. 4 Kwiji gwina gwathaure gwiren ŋwurujini gwitiny gwiro ŋinena ŋari ŋina ŋitiny, ŋeda gwiro gwina gwinunu kidhila ga Sama. 5 A kwiji gwina gwathuminyi ŋare ŋeta ŋina ŋitiny ŋina ŋiro minoŋ gi jiriny jiny, kwiji ibigwe gwuminyiny. 6 Abi ada kwiji gweta gwimugeje ŋare ŋeta ŋitiny ŋina ŋiro minoŋ ŋina ŋuminyiny, gwiŋiranu duŋw uthi dhuiny kulo guŋun, ŋwuguthini ŋau ganu ŋina ŋolaŋ ganu, ŋwerna.
Ŋwulalimiye dathil ekajo lijo dela gi dhai dha Kalo no
7 Dhuŋun dhike dha gidhila dha dhaijikiye dugore; dharuri dhuŋun dhike dhaji dhila, abi kwiji gwaji gwaka dhugore gwina gwaji gwapai. 8 Abi ada dhoi dhuŋa i lora luŋa ŋimaŋa dhiŋa dapai ŋida ŋina ŋike, urtadhilo galo, ŋalubire duguŋa; gwiŋiranu daŋamidhe gwiro ŋwudhibaŋ, i ŋerna ŋwora a dhoi, i daŋai ŋule ŋwora ŋwai a doi dai kiga ina yathudhe gwortal. 9 A ada ke guŋa gimaŋa dhiŋa dapai ŋida ŋina ŋike, waladhi galo, ŋubire duguŋa; gwiŋiranu daŋamidhe gwiro kabluiny, i daŋai ŋuthi je ram ŋule kiga ya Jahannam. 10 Ethadhinul galo, athanya dhagirinu gweta gwina gwitiny ibigwa no; nyi gwa gwacaijinu, Gi Sama malaayka legen lathirile Babuŋw gwiny gi je ganu gigina. 11 Ŋari ŋa liji ŋiludhi digilaŋiye lijo lina lidhudho.
Odaije gwa kaŋal gina gidhudho
12 Nyaŋa larakwai ada kwiji gweta gwimuthi jaŋala dure‐thudhina, abi geta dhudhe gi dhai, jati juŋwul gathani jina jiro dure‐kworoŋo‐a‐die‐a‐thudhina‐kworoŋo galo, ŋwaure kamarigen dibupe getipo gina gidhudho na? 13 A muŋw buja, titiganu nyi gwa gwacaijinu, gwiŋiranu dhugore kaŋal ibige getipo gi jaŋal jina jiro dure‐kworoŋo‐a‐die‐a‐thudhina‐kworoŋo jina jati jidhudho no. 14 Minoŋ ko Babo gwalo gwina gwathije Sama gwati gwara gweta gwa keleŋa ibiga gina gitigitiny gadhudhe no.
Alapaŋa ada liji limapai dhuŋuna dhina dhike daguri?
15 Ada magalo gwimapai dhuŋuna dhina dhike duguŋa, idhi dugun ŋa dhabiŋaijo, nyabiŋi ram cucun. Ada gwimaŋadeŋinaijo, ŋabi gwimabuje magalo. 16 Abi ada gwati gwimaŋa deŋina no, ŋabodha kwijo gweta i ram, a gi dhuŋun dha liji ram i thiril dhina dhiro shuhuud dhathau. 17 Abi ada gwati gwimal deŋinaijo no, abiŋaijo kaniisa; a ada gwati gwimadeŋinaijo kaniisa no, nyababrico ŋwuro dagalo ŋinena kwiji gwina gwiro Umam i gwina gwathimeje. 18 Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Dhuŋun peth dhina dhathaiji dhanya guke mina kidhila dhagukini Sama ko; a dhuŋun peth dhina dhathaiji dhanya guda galo mina kidhila dhagududhini galo Sama ko.
Dabiŋaijo Kaloŋa liduŋw
Untitled design-3
19 A nyi gwa gwabiŋaijaje manaŋ, ŋajaici, Ada liji ram dagalo mina kidhila limuminyiye gi dhuŋun dheta, dhimal dhi uthe galo, dhaji dhal Babo gwiny gwina gwathije Sama urijo. 20 Ada liji limaje ram i thiril lina laicaijiye gi jiriny jiny, nyi ko gwaje keligeny ganu degen.
Aram aladhudhani ganu gi liji lina lathapai dhuŋuna dhina dhike daguri, a odaije gwa gadham gina gike
21 A Buṯrus ila dugun, ŋwothaije galo, ŋwaici, Kweleny gwai, ada maguri gwimapai dhuŋuna dhina dhike diginy, ŋwamun ganu uman nyinbi dhudhani ganu? ma ŋwamun ro kworoŋo‐thiril a? 22 A Yasuuⓐ aici, Nyi gwati gwaŋaici di a ŋwamun ro ganu kworoŋo‐thiril dogo no; abi ŋwamun ganu dure‐thiril‐a‐die ŋwamun kworoŋo‐thiril. 23 Minoŋ ko gidhila ga Sama giro ŋinena malik gweta gwina gwara gwumi jadham juŋun gamju gai guŋun. 24 A dina muŋwari juŋwul umi, a geta ila dugun gina guthi gamja guŋun ⓐashara alaaf wazna. 25 A dina mathuŋw uthi ŋida ŋadhuŋwul tujo no, a kweleny gwuŋun abiŋaijo ŋwari gwelaŋ gwidom gwuŋun, a kwa gwuŋun, a keleŋa guŋun, a ŋidi peth ŋina ŋuthuŋwulo, ŋwutujo gamja. 26 A gadham ide ŋwora ganu, ŋworthadha, ŋwaici, Kweleny gwai, abriciny a gaji gaŋatujo peth. 27 A kweleny gwa gadham ibige ina, ŋwuguda galo, a ŋwabricijo gamja. 28 Abi gadham ibige tu por, albudhe gadham gai giter, gina gidhedhuŋw gwarush dure‐thudhina, ŋwumutha kulo, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Tujiny gamja. 29 Abi gadham ibige idijo ŋwurko ŋwai, ŋwothaije galo, ŋwaici, Urijiny ŋwamun piny, ŋa bupijo gwarush, ŋatujo peth. 30 Athuŋw buminyu no; ŋwumutha, ŋwugeta karkon di muŋw tujo gamja. 31 A dina ma jadham jiter aŋa dhuŋuna ibidhe dhina dhapinu, alkadugore gwuleny, alila, alabiŋaijo kwelenya gwegen dhuŋuna ibidhe dhina dhapinu. 32 An kweleny gwuŋun ukejiye, ŋwila, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Gadham gai gina giro kwiji gwike, nyi gwabricijaŋa gamja ibige peth, ŋinena aradhiny gai nono. 33 Abi gwati gwiŋiranu ko daŋa ina gadham giter, gwiro ŋinena inadhaŋana na? 34 A kweleny gwuŋun ka dhugore gwuleny, ŋwodhadha gi liji lina lathakimiye, di muŋw tujo gamja peth. 35 A minoŋ ko Babo gwiny gwina gwathije Sama gwaji gwajin duje ko, ada nyaŋa gi dugor ganu dalo peth lati limathathi dhudhanu ganu ŋidi ŋike ŋina ŋathil limagalo apai dagalo no.
A'di Ni Parandra ya?
(Marako 9:33-37Luka 9:46-48)
1 Tu gi ana si taeri'bai ikyiyite Yesu re, ejiyitate ekye: “A'di ni parandra Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro ya ya?”
2 Ta'dota Yesu zi ŋgagaŋwa aza te, ago edre nda te ànya kandra, 3 ago atate ekye: “Endaro mata ämiri ono ocine ämiri Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru roya i'do alona, e'be gialo nyòtozaruna ago nyà'dona oso ŋgàgaŋwai ronye. 4 'Dise parandra Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru roya ni nda se kabe andivo iro logona oso ŋgagaŋwa ono ronye 'do. 5 Ago 'dise kabe ŋgagaŋwa oso ono ronye uruna ävuru maro ya, ka ma uru.
Taojoro Takozi Oyene
(Marako 9:42-48Luka 17:1-2)
6 “Ondro ka'do 'diaza ko'ba alo aza se giṛiŋwà kwoi rote taoma ndaro ma ya ijene, ni kadopara kuni 'desi inya uyiro embene 'dina 'do kyembe ago nda imvune gyi'desi ociekye ya. 7 Orivoya rritiro ŋgase 'bädri ya kabe lidri o'ba taoma ànyaro ijene ri! Ŋga nonye ono ondoalo ka a'do, oko orivoya rritiro nda se kabe ànya o'ba a'done ri!
8 “Ondro ka'do drí miro kode pa miro kani mi o'ba takozi oyene, nyätäṛi anya ätu ago mivo anya cowa! Ni kadopara miri ocine adri ya drí alodi kode pa alodi ako ndrani mi ovone drí riti kode pa riti be asi äduako ya ri. 9 Ago ondro ka'do mi miro kani mi o'ba takozi oyene, nyewe anya tesi ago mivo cowa! Ni kadopara miri ocine adri ya mi alodi be ndrani mi ovone mi riti be asi gehena roya ri.
Lapidriopi Timele se Kujebe ro
(Luka 15:3-7)
10 “Mìndre kado aba nyàmawo alo aza se giṛiŋwà kwoi ro ko. Ma ata ämiri ono, malaikai ànyaro vo'buyakuru ya, orivoya ondoalo Täpi maro vo'buyakuru ya kandra.
12 “Mano aza se timele kama alo be ago alodi ànyaro kuje gwo, nyùsu amiro be nda oyena e'di ya? Nda e'bena azaka se 'butenjidriesu fonjidriesu kabe ŋgaonya loto lutu pa gwo ago oyina gwo timele se kujebe ana uṛine. 13 Endaro mata ämiri ono, ondro nda kusu anya te oko, nda a'dote yai'dwe amba si ta timele se alodi ono rota ndrani se 'butenjidriesu fonjidriesu se kuje kote ana ri. 14 Kpa oso inye Täpi amiro se orivoya vo'buyakuru ya ono leko alo aza se giṛiŋwà kwoi ro ri ujene.
Ädrupi se Kabe Takozi Oye
15 “Ondro ka'do ädrupi miro koye takozi aza te milomvo, nyoyi ndare ago nyaka'da taenji ndaro ndäri. Oko nyà'do ri sina, toto amivoya. Ondro ka'do nda keri mi te, anjioko migo nyologo ädrupi miro te kovole. 16 Oko ondro ka'do nda keri mi kote, miru 'dialo kode ritu aza tro mibe, tana vure taenjina 'do ro edretazevona robe tazevoedre'bai ritu kode amba rosi, oso taegyi katabe ronye. 17 Ago ondro ka'do nda koletezo ta ànyaro erine, 'dooko nyiti ta cini 'do känisa ri. Äduro, ondro ka'do nda kogatezo känisa erine, 'dooko miye nda oso 'dise Lu uniako'ba ronye kode parata koto'ba ronye.
18 “Ago ma ata ämiri ono; ŋgase nyàbe embena 'bädri ya embena kpa vo'buyakuru ya, ago ŋgase nyàbe onjina 'bädri ya onjina kpa vo'buyakuru ya.
19 “Ma ata ämiri kpa to'di; ondro ami ritu se 'bädri ya ono mìletadri ŋgase nyàbe mätu tana ro ono rote, Täpi maro se orivoya vo'buyakuru ya ono oyena ndi ämiri. 20 Tana vose 'di ritu kode nätu kabe kalaoto kigye ävuru maro ya, ma orivoya lau ànya yibe.”
Lapidriopi Ruindu'ba se 'Die'beako 'do ro
21 'Dooko Petero ikyite Yesu re ago ejitate ekye: “Opi, ondro ka'do ädrupi maro kagi ugu takozi oye märi, me'bena nda perena moda ya? Perena njidrieri ya?”
22 Yesu zatadrite ekye: “Hwa, ko perena njidrieri, oko pere 'butenjidrieri ro njidrieri. 23 Tana Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Tu aza si 'bädri'ba aza ratate oti parata ruindu'bai ndaro ro timone. 24 Nda ketote oko oloci alodi aza ànyaro te nda kandra se orivoya yuŋgu parata tere'benyero ndaro be. 25 Ruindu'ba se ana teinye ŋga aza ako yuŋgu ndaro logoza, 'dooko 'bädri'ba ana ozotate nda ogyene iyeäṛi ronye, toko ndaro, ŋgàga ndaro, ndi ŋgase cini nda ka'dobe sina ana be, yuŋgu logoza. 26 Ruindu'ba se ana sokayate 'bädri'ba kandra, ejitate ekye: ‘Mi'ba ya miro kuni malomvo, mologona ŋga cini 'da kyiti miri!’ 27 'Bädri'ba ana a'dote tusuro ta ndaro ta, ta'doro nda e'be nda te ta yuŋgu rota ago 'ba nda te oyine.
28 “'Dooko mano ana oyite ago 'bedrite alo aza ruindu'baazi ndaro se kuru yuŋgu parata fereŋwa rote ni nda rigye ana be. Nda ru nda te mbarasi ago eto gboro ndaro ujena te atate ekye: ‘Nyozo ŋga maro se mirube 'do!’ 29 Ruindu'baazi ndaro 'dete vuru ago lo'barute nda ri ekye: ‘Mi'ba ya miro kuni malomvo, mologona vona 'da kpeye!’ 30 Oko nda gatezo, ago vo nda te kamba ya madale nda logona yuŋgu lutu. 31 Ondro ruindu'bai azi kondreyi tase ka'dobe ana te oko, ànya a'dote tusuro ago oyiyite 'bädri'ba se ana re, ago itiyi tase cini ana te ndäri. 32 Ta'dota nda zi ruindu'ba se ana te nda kandra, atate ekye: ‘Mi ruindu'ba koziro yi! Me'be mite ŋgase cini mirube amba ni märigyesi ono ta, oso se nyeji mabe ronye. 33 Ago beṛo miri a'done yauni be ruindu'baazi miro ri, kpa oso ma'dobe yauni be miri ono ronye.’ 34 'Bädri'ba ana a'dote kyilaro ndra, ago nda vo ruindu'ba se ana te kamba ya eza robe madale nda logona yuŋgu cini lutu kovole.”
35 Yesu ndetate ekye: “Täpi maro se orivoya vo'buyakuru ya ono oyena ta kpa inye ami cini ri ondro ka'do nyè'be ädrupi amiro kote ya amiro ya owo.”