Di Miiliitus gi S̱uur
1 A dina manal gathani anela felluuka gwai anadhuni Kuusuŋw ganu, a bigunu anela gi Ruudus, a mine anela gi Baatara. 2 Anabuje felluuka gwadhi mure Fiiniigiiya, ananuni ganu, anela. 3 A dina manaŋa Gubrusuŋw githo, anagathani gi dhoi dhina dhiro dhour, anela gi Suuriiya, anula galo gi S̱uur; ŋinena ar liji luleje ŋida galo ŋa felluuka. 4 Anabuje calmiz, anaje mine ŋwamun kworoŋo‐thiril. Alabiŋaijo Buulusuŋw dhuŋun dhai dha Dhigirim darnu gwati gwalo gi Urushaliim no. 5 A dina mana meaje ŋwamun ibiŋwe, anela gi dhai dhuri ji ŋediŋa peth odha, la ŋalai a keleŋa, gi dhai dhuri di anamadhina mediina; anide ŋwurko ŋwai kimumu alaŋ, anabiŋaijo Kaloŋa. 6 A dina manal mirejiye, anuni felluuka ganu; abi ŋediŋa aurai gi dunu gwegen.
Gi Ges̱ariiya
7 A dina mana meaje safariiya gi felluuka ganu gi S̱uur, anobani gi Butuulimaayis; anamira limega analjalo lamun letipo. 8 A bigunu anela anaŋa lina ligwudhio Buulus ŋalai, anobani gi Ges̱ariiya; anuni gi dunu gwa Fiilibbus gwina gwiro mubashshir, gwina gwiro gweta gwa ŋediŋa lina liro kworoŋo‐thiril; analje. 9 A kwiji ibigwa gwuthi nyera kworoŋo, nyina nyiro ŋwutar, nyina nyathabiŋaijo lijo dhuŋuna gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi. 10 Dina jana mine ŋwamun ŋwoinyadho, a nebi gweta ula gi Yahuudiiya gwina gwan Aqaabuus. 11 Ŋwila daguri, ŋwapai gash ga Buulus, ŋwuguke doi duŋun a ŋwora ŋwuŋun, ŋwarnu, Dhigirim dhina Dhiŋir dharo minoŋ, Kwiji gwina gwuthi gash ibiga minoŋ gwaji gwa Yahuud guke minoŋ gi Urushaliim, a gwaldhedha Liumam gi doi ganu degen. 12 A dina mana diŋini dhuŋuna ibidha, ana othaije galo, anaŋa a liji lina lathije kalo ibige, dathuŋw udhi gi Urushaliim no. 13 Albi Buulus aicinu, Nyaŋa lapaŋa? Kworaŋ nya bare minoŋ nyakiye dhugore dhiny? Nyi gwijo momaŋ gwati gwan digukini dogo no, abi dinyai ko gi Urushaliim gwan jiriny ja Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ. 14 Abi dina mathuŋw uminyu no, anaje jigwoiny, anarnu, Abrico dhuŋuna ŋwupini dhina dhibupo Kweleny.
Gi Urushaliim
15 A gidon gi ŋwamun ibiŋwe anageta ŋida ŋuri momaŋ, analo gi Urushaliim. 16 Anagwudhie liji ŋalai coŋ lina liro calmiz jina jathije gi Ges̱ariiya, anodha kwijo gweta gwina gwan Naẖshuun gwa Gubrus, gwina gwiro thilmiz dhina dhurun, dana ula galo gi dunu gwuŋun. 17 A dina mana obani gi Urushaliim, jil mega mira iŋir gwai dugore.
Dhuŋun dhina dhapo Buulus manaŋ dabrico Yahuud lina liro Masiiẖiyiin aliŋirajiye
18 A bigunu anela Buulus ŋalai di Yaⓐguub; a shiyuuk peth je. 19 A dina muŋwul mira, ŋwulabiŋaijo dhuŋuna dheta dheta peth dhina dhapo Kalo gi Liumam ganu ŋiro ŋai ŋuŋun. 20 A dina maldiŋini, almajidhe Kaloŋa, alaicinu, Mega gwai, aŋadhi, liji lo loinyadho lina liro Yahuud lina luminyu; a ŋediŋa peth luthi uminyuŋw gwuleny gi dhuŋun dha naamuus. 21 Ŋinena maldiŋini dhuŋuna dhan ŋa, darnu ŋa gwathalimiye Yahuud peth lina lathije gi Liumam ganu dilabrico dhuŋuna dha Muusa, ŋarnu lati lurta keleŋa gegen, i lagwuje dhuŋuna dhina dhathi Yahuud apai no. 22 Abi aŋ gwaje? Titiganu liji loinyadho laji lauradha liduŋw, ŋinena maldiŋini darnu ŋa gwimila. 23 A minoŋ apo dhuŋuna ibidha dhina dhaŋal abiŋaijo. Anaŋa luthi lijo kworoŋo lina ligukinu ẖarram gwai; 24 apo ŋediŋaije, nyalai jurini, ŋaldhedha gwarush dilgwai weini ŋwura ŋwegen, di liji peth liŋa darnu dhuŋun dhati dheda gi dhuŋun dhina dhimal diŋini dhan ŋa no; albi liŋa darnu ŋa gwathela momaŋ ko, a ŋadima dhuŋuna dha naamuus. 25 A gi dhuŋun dhan ŋediŋa lina limuminyi gi liji ganu lina liro Liumam, limanal ulijo jawaab anarnu athanya uminyu dhuŋuna dheda dhiro ŋinena dhuŋun ibidha no, nyabi dima lidom lalo gi ŋidi ŋa dheny ŋina ŋadhuginu gi ŋwoboŋ, a ŋin, a ŋidi ŋina ŋigwogirinyadhinu, a ŋidhir. 26 A Buulus odha lijo, a bigunu allijurini ŋediŋa lai aluni gi hekal, dilabiŋaijo lijo darnu ŋwamun ŋwa jurini ŋwameajini gi lamun lina lal ŋidi dhugini ŋa gweta gweta degen ganu.
Dhuŋun dhina dhilagudhinu ganu gi Urushaliim, a mutha gwa Buulus
27 A dina ma ŋwamun ŋwina ŋwiro kworoŋo‐thiril ari ŋwameadhe, a Yahuud lina lathije gi Asiiya aŋa Buulusuŋw gi hekal, al lagujo lijo dhuŋuna ganu peth, almutha ŋeduŋw doi dai degen, 28 alure gwula alarnu, Liji lai la Israayiil, gathajijilo uwa. Kwiji gwiro ibigwa gwina gwathalimiye lijo peth kalo peth dhuŋuna dhina dhiro dhuwan gi liji a gi naamuus a kalo ibiga; di a ko gwimunija Yuunaaniyiin gi hekal ganu, a gwimaruje kaloŋa ibiga gina giŋir didirel ŋirle. 29 (Ŋinena aŋadhilo Turuufiimusuŋw gwina gwiro gwa Afasus ŋediŋa lai kwereny gi mediina, alarnu gwima Buulus unije gi hekal.) 30 A mediina peth lagudhini ganu, a liji ortai liduŋw; almutha Buulusuŋw, alodhitha galo algwitu hekal por, a kaija ibige an jibur laŋthini ganu. 31 A dina malbupe dilrinya, a dhuŋun ila di komandaan gwa orṯa darnu Urushaliim peth gwalagudhe ganu. 32 A kaija ibige ŋwapa ejigur a zabithŋa, alorta degen; a dina malaŋa komandaanuŋw a ejigur, athil pidhi Buulusuŋw manaŋ no. 33 A komandaan doga githo ŋwumutha, ŋwuldhedha amr diguke jijir jai ram; ŋwari gwaliŋa darnu gwan ei a gwapaŋa. 34 A coŋ ure gwula dhuŋun dhai dhetipo, a liter dhuŋun dhai dhiter gi liji ganu lina lauradho liduŋw; a dina mathuŋw uthi ŋoma duŋwliŋa momaŋ darnu dhuŋun dha dhaŋ dhiro no, ŋwuldhedha amr dilgwela gi maⓐshkar. 35 A dina muŋwila kalo ga ŋwudiga, a dhuŋun uthi je ganu, a ejigur apa ŋinena kii liji dugore gwuleny. 36 Ŋinena athi liji loinyadho ditel gwijani galo, alure gwula alarnu, Ubirul. 37 A dina ma Buulus je githo duŋwuni gi maⓐshkar, ŋwaici komandaanuŋw nu, Nyi gwuthi ŋoma daŋa abiŋaijo dhuŋuna dheta a? Ŋwubarnu, Ŋa gwiliŋidhi dabiŋi dhuŋuna dha Yuunaaniiya a? 38 Ŋa gwati gwiro Gwimas̱r, gwina gwigeto kaijiyuŋw gi je kwereny gi ŋwamun ŋwina ŋwimerna, a ŋwodha lijo gi leba lina liro arbaⓐ alaaf lina lathirinyiye dhimar na? 39 Abi Buulus arnu, Nyi gwiro kwiji gwina gwiro Yahuudi gwa Ṯarsuus, gwina gwiro mediina gwa Kiiliikiiya, a nyi gwiro kwiji gwa liji la mediina gwina gwati gwitiny no, a nyi gwothaijaŋa galo dinyi abrico dinyabiŋaijo lijo. 40 A dina muŋw uminyejo, a Buulus dhuna ŋwudiga alaŋ, ŋwaici lijo dhoi dhai ŋalŋalam, a kalo jalo jigwoiny gwuleny, ŋwulabiŋaijo dhuŋun dhai dha ⓐibraaniiya, ŋwarnu,
Oyi Paulo ro Yerusalema ya
1 Màye mede te ànyari, ago mòyite. Màsivote ŋgyero toŋbo si, màzate Kosa ya; kyenonosi oko màsate Rode ya, ago ni nasi mùgu oyite Patara ya. 2 Mùsu toŋbo te ka ugu oyi Foenesia ya, mòyite ago màdite toŋbo si. 3 Ago mèsate vose mä̀ni ndi drî Saiporosi ro ondrene ya, ago 'dooko mä̀dite ŋgäṛiŋwa na yasi mòyite Siria ya. Mòyite kototi Tura roya, se lakazà toŋbo ya abe lofona kigye ana. 4 Mùsu taoma'bai azaka te lau ago màrite ànya yibe u'duna njidrieri. Mbara Tori Alokado rosi ànya atayite Paulo ri ko oyine Yerusalema ya. 5 Oko ondro tu amaro oriro ànya yibe kokyete oko, mè'be vo ana te ago mùgu oyite liti amaro ya. Vo ànyaro cini otoyikalate voaloya 'ditoko ndi ŋgàga ànyaro be, oyiyite ama yibe ni 'bakici yasi gyikala, lau ama cini màso kayate ago mä̀mätute. 6 'Dooko màye mede te azi ri, ago mòyi màcite toŋbo ya ondro ànya kayite ogo 'bäru owo.
7 Mùgu oyite, mùgu udite toŋbo si ni Tura yasi le Petolemai ya, lau màye mede te taoma'bai ri ago màrite ànya yibe u'duna alo. 8 Kyenonosi oko mè'be vo ana te ago mèsate Kaisaria ya. Lau màrite zo Filipo lazolari'ba roya, se ni alo aza lidri njidrieri se anjibe ruindu'bai ro Yerusalema ya ana ro. 9 Nda orivoya ndiriŋwa ogyeako be su se peyi lazo Lu rote. 10 Màrite lau u'duna amba oko nebi se äzibe Agabu ana esate ni Yuda yasi. 11 Nda ikyite amare ru kyini kunduro Paulo rote, embe pa modo ndaro rote ndi drí be sina, ago atate ekye: “Ono ni tase Tori Alokado kata tana be owo ekye: Kuzupi kyinikunduro ono ro Yudai Yerusalema ya embane nda 'da oso ono ronye, ago ànya ozonayi nda gwo Atrai ri.”
12 Ondro meri ta ono te oko, ama ndi azii lau ana be molo'barute Paulo ri ko oyine Yerusalema ya. 13 Oko nda zatadrite ekye: “Nyà 'do e'di oye, ugu liyi si ono ronye nyà ya maro okye etaya? Ma orivoya nja ko toto embene embe Yerusalema ya oko kpa odrane lau ta Opi Yesu rota.”
14 Ago ondro mä̀ni kote nda leyene oko, me'be nda te makye, ayena te ole Opi ro ayani.
15 U'du azaka lau vosi oko, mä̀ru ŋga amaro te ago mòyite Yerusalema ya. 16 Rukä taeri'bai ro ni Kaisaria ya oyiyi kpate ama yibe ago uguyi ama te 'ba Menasona roya, mano se mà ugu oyi be orine sina ana. Nda ni Saiporosi yasi, ago alo aza taoma'bai se ṛo kyeno ana ro.
Oyi Paulo ro Yakoba Ondre
17 Ondro mèsate Yerusalema ya oko, taoma'bai ruyi ama te yai'dwesi. 18 Kyenonosi oko Paulo oyite ama yibe Yakoba ondrene, ago 'desii känisa ro cini orivoya. 19 Paulo ye mede te ànyari ago iti ta cini se Lu koyebe Atrai lako losi oye ndaro si tana te ànyari. 20 Ta ndaro erina vosi oko, ànya cini räṛuyi Lu te. 'Dooko ànya atayite ekye: “Ädrupi Paulo, mindrete Yudai du kutu ro a'doyite taoma'bai ro, ago ànya orivoya Ota äti'bai. 21 Ititate ànyari ekye nya ni Yudai se cini koriyibe 'bädri Atrai ro yasi embana Ota Musa ro e'bene, nya ugu ata ànyari ko ŋgwai ànyaro olone ŋbiṛiro ago ko osone la'bi Yudai ro vo. 22 Ànya kaoye ta erine ekye nyesate. Ka'do inye, ayena e'di ya? 23 Ono ni tase màlebe miri oyene owo. Lidri orivoya su noŋwa se 'bayi tao'ba te. 24 Nyoyi ànya yibe ago nyodro'beru ànya yibe la'bi 'dio'baro wäṛiro roya ago nyozo ŋgase ànyari ozone ŋgana ni 'dooko ànya uvunayi drî ànyaro ndi! Liti ono yasi 'dicini uninayi ndi anjioko taŋgye aza i'do tase itibe ànyari ta miro ta ono ya, oko anjioko mi andivo nya ori Ota Musa ro voro. 25 Oko Atrai se ka'dobe taoma'bai ro, màzo waraga te ànyari taitisi ànyari màratate anjioko beṛo ko ànyari ŋgaonya se ozobe lui awi ri onyane, kode kari, kode ŋga 'ba ro se ädu gboro na udu, ago beṛo andivo ànyaro lagane ni ronyi oyevoya.”
26 Ago Paulo ru lidri kai te ago kyenonosi ye la'bi'dio'baro wäṛiro te ànya yibe! 'Dooko nda oyite Yekalu ya ago ozo u'du se orine te madale ädu tu oriro 'dio'baro wäṛiro roya, 'dooko alona tori 'da ta ànya cini rota.
Äru Paulo Teni Yekalu ya
27 Oko ondro aba ädu u'du njidrieri ro ka oyete okyene oko, rukä Yudai ro ni wari Asia ro yasi ndreyi Paulo te Yekalu ya. Ànya eŋgayi ya lowa rote ago ruyi Paulo te. 28 Ànya treyite ekye: “Lidri Yisaraele ro! Miye ŋgaopa! Ono ni mano se kabe ta emba vo cini yasi lidri Yisaraele ro, Ota Musa ro, ndi Yekalu ono be lomvo owo. Ago yauono nda go ezi Atrai te Yekalu ya ago enji vose alokado ono te!” 29 (Ànya 'deyibe ta ono atane nonye tana ànya ndreyi Trofimusa ni Epeso yasi te Paulo be 'bakici ya, ago ànya kusuyibe ekye Paulo ugu nda te Yekalu ya.)
30 Tagburu larirute 'bakici yasi, ago lowa cini mute troalo ago ruyi Paulo te, ago eseyi nda te tesi ni Yekalu yasi. Ago ase käläsi Yekalu rote dori. 31 Lowa ojote Paulo ufune, ago lazo sate otaozo'ba kyila'bai Roma'ba ro ri ekye Yerusalema te twi amo kyila robe. 32 Otaozo'ba ru rukä dri'bai ro ndi rukä kyila'bai robe te ago eŋgoyivote lowa re. Ondro lidri kondre nda te kyila'bai be oko, ànya e'beyi Paulo o'bi te. 33 Otaozo'ba oyite Paulo re, ru nda te, ago ozo tate nda embene nyori ritu si. 'Dooko nda ejitate ekye: “Mano ono a'di owo ago ŋgase nda koyebe e'diyi ya?” 34 Rukä lowa ro treyite ta azaka be azakana ta to azaka be. Tagburu nonye ono si otaozo'ba kyila'bai ro ni kote tase ka'dobe taŋgyena unine, ago nda ta lidri ndaro te Paulo ugune tiṛi gawa kyila'bai ro ya. 35 Ànya tuyite le kotopa dri nda be, ago 'dooko kyila'bai ŋgyiyi nda te tana äni kote drî lowa ro o'bine. 36 Ànya cini eziyi ikyite nda vo ago uguyi totrete ekye: “Mìfu nda.”
Paulo ka Andivo Ndaro Gagana
37 Ago ondro aba kyila'bai ka oyete Paulo ugune vo tiṛi gawa kyila'bai roya oko, nda atate otaozo'ba ri ekye: “Mile gi'da märi ta aza atane miri ya?” Otaozo'ba ejitate ekye: “Inye'do nyata kala Giriki ro ndi ya? 38 Ka'do inye mi ko ni mano se Ezipeto'ba ro tu kyeno aza si ogbobe ago ugu kyila'bai kutu su (4,000) be vocowa ya kyila oyene owo ya?”
39 Paulo zatadrite ekye: “Ma orivoya Yuda yi, ätite Taresusi Silisia ya ana ya, orivoya 'di 'bakici se 'desiro ro. Rägu mi'ba mata lidri ri.” 40 Otaozo'ba ozo ole te, ago Paulo edrete kotopa dri ago kanda drí ndaro te lidri ri a'done titiro. Ondro kodriyite njuru oko, Paulo atate ànyari kala Ebere rosi.