Dhuŋun coŋ dhina dhabiŋu Yasuuⓐ
1 Ŋwabiŋaijo calmiz, ŋwulaici, Aram ŋidi ŋina ŋike ŋila; a kwiji gwaka dhugore gwina gwaji ŋuŋwulapa. 2 Ada kwiji gwimadhiŋa ŋare ŋetipo ŋina ŋitiny dapai ŋida ŋina ŋike, gwiŋiranu duŋwui uthi dhuiny kulo, ŋwugathani gi baẖr ganu. 3 Ethadhinul galo gi lidom lalo. Ada magalo gwimapai ŋida duguŋa ŋina ŋike, ŋadhabiŋaijo; a ada gwimurle dhugore galo gi ŋidi ŋina ŋike, ŋan dhudhani ganu. 4 A ada gwimapai ŋida ŋina ŋike duguŋa ŋwamun ganu kworoŋo‐thiril gi lamun letipo, ŋwauradha duguŋa ŋwamun ganu kworoŋo‐thiril gi lamun letipo, ŋwaici, Nyi gwimurle dhugore galo gi ŋidi ŋina ŋike; ŋan dhudhani ganu. 5 A liji lina lukejinu abiŋaijo Kwelenya, alaici, Kweleny gwai, oinyajije imaan gwuri. 6 A Kweleny arnu, Ada nyaŋa lina luthii imaan gwitiny dogo gwiro ŋinena luginy la mastarda, nyaŋa laiuthi ŋoma laiabiŋaijo gwudha ibigwa, gwanyaici, Wulinu galo duwa dai, ŋurini gi baẖr ganu, abi gwajii uthejo kuni. 7 Ei gwo dagalo gwina gwathabiŋaijo ginia guŋun gina gathije dikure i die jaŋala muŋwaura kedho, ŋwaici, Eladhan ganu, ŋajalo, ŋeny. 8 Gati gathuŋwabiŋaijo minoŋ na gwuŋwaici, Gitijiny ŋida ŋa dheny, ŋa gena fuuṯa, nyupijo ŋiro minyije deny a diye; abi ŋa gwaji gweny a ŋa gwiye? 9 Abi gine ibige giŋiranu ŋinena apuŋw dhuŋuna dhina dhabiŋaijuŋw dhai a? Nyi gwati gwiliŋidhi no. 10 Gwiro minoŋ dagalo ko. Mathanyapai ŋida peth ŋina ŋabiŋaijajiŋai, athanyarnu, Anaŋa liro jine jina jati jaudhi no; anaŋa lapo dhuŋuna dogo dhina dhaudhi danapai.
Yasuuⓐ gwigeto lijo die momaŋ lina lithilo ŋilaŋ
11 A dina idhuŋw gi dhai dhina dhathela Urushaliim, ŋwela keligeny ganu Saamira a Jaliil. 12 A dina udhuŋw gi len leta, albudhe liji lai die lina lithilo ŋilaŋ, lina lidhunudhi romine. 13 Alure gwula, alaici, Yasuuⓐ, Muⓐallim gwai, inudhije. 14 A dina muŋwulaŋa, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Idhul nyaŋajo gususuŋw aŋina yalo. A dina idhilo, alure nono. 15 A gweta degen urle galo dina muŋwaŋa darnu gwuro nono, ŋwaurai, ŋwure gwula, ŋwumajidhe Kaloŋa. 16 Ŋwubire lira lai ŋwora ganu di Yasuuⓐ, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Shukran; a ŋeda gwiro Saamiri. 17 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Liji lati liro die lina limure nono na? Abi lada biliro thudhina‐kworoŋo? 18 Kwiji ibigwa cucun gwimaura dimajidhe Kaloŋa, gwina gwiro kwiji gwa len liter a? 19 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Diro, ŋela gi dhai; imaan gwuŋa gwimaŋa iŋiriye nono.
Ila gwa gidhila ga Kalo
20 A dina ma Farriisiyiin othaije galo lamun lai lina lal gidhila ga Kalo ila, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Gidhila ga Kalo gati gaji gila giro ŋinena kwoŋ gwina gwathanya ethadhe galo nyaŋa no. 21 A liji lati larnu, Go mina, i go mine no; ŋinena jo gidhila ga Kalo keligeny ganu dagalo. 22 Ŋwabiŋaijo calmiz, ŋwulaici, Ŋwamun ŋwaji ŋwila ŋwina ŋwanya ŋwari nyalaŋa lamun letipo la Ŋari ŋa liji, abi lati lanyaŋa no. 23 Laji lajabiŋaijo, lajaici, Aŋadhul mina; i aŋadhul mine. Athanyalbi idhi no, i athanyal gwujo no. 24 Gwiro ŋinena fure gwa lirainy, gwina gwathora galo gi libil leta la Sama duŋwobaije galo gi libil liter; a minoŋ ko Ŋari ŋa liji ŋaji ŋaro gi lamun luŋun. 25 Abi aram ŋaji ŋumi ŋiya ŋoinyadho, a ŋa liji doinya lina lo ŋinena kidhila. 26 A gwiro ŋinena ŋwamun ŋwa Nuuẖ, a minoŋ ko gi ŋwamun ŋwa Ŋari ŋa liji. 27 Latheny, athiliye, athilago laio, athi la ela gi loma, di lamun aji ŋwila lina ladhilai Nuuẖ uni felluuka, a kwuru ila, ŋwulrinya peth. 28 Ŋwamun ŋwa Luuṯ ŋwiro minoŋ ko; latheny, athiliye, athilelaŋ, athilelaŋ ŋida ŋegen, athilkwoi, athilaice duna. 29 Abi gi lamun lina lal Luuṯ gathani Saduumuŋw, a iga ula gi Sama girimithi gai, ŋwulrinya peth. 30 A lamun laro minoŋ lina laji lal Ŋari ŋa liji aŋina. 31 Gi lamun ibile kwiji gwina gwaje gi dhoda alaŋ, a ŋidi ŋuŋun je kiru, athuŋw uludhi galo kwiyaŋ ŋuŋwulteya no; a gwina gwaje kedho, athuŋw orudhi dunu ko no. 32 Aŋidhanul kwaio gwa Luuṯ. 33 Gwina gwabupe didima midhuŋw gwuŋun gwaji gwuŋw dhudhie; a gwina gwabupe didhudhie midhuŋw gwuŋun gwaji gwuŋw dima. 34 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Gi lamun ibile gile, liji ram ladhire gi lagram letipo; gweta gwupini, a gweta gwajalo. 35 La ram laje diro kela yetipo; gweta gwupini, a gweta gwajalo. 36 Liji ram laje kedho; gweta gwupini, a gweta gwajalo. 37 Alabiŋaijo, alaici, Negwai, Kweleny gwai? Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ŋwubirthaŋ ŋwathiŋwauradhe liduŋw kalo peth gina gathin aŋinu je.
Takozi
(Matayo 18:6-7Matayo 21-22Marako 9:42)
1 Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Ŋgase kabe lidri o'ba takozi oyene ono ka ṛo endaro a'do, oko aba orivoya rritiro nda se kabe ànya o'ba a'done 'do ri. 2 Aba a'dona kadopara ndäri ondro ka'do embe kuni 'desi inya uyiro gwo kyembe ndaro ya ago avo nda gwo gyi'desi ya, ni ndäri alo aza se giṛiŋwà kwoi ro o'bane takozi oyene. 3 Ka'do inye mi'ba mi amiro komba kado tase nyàbe oyena ya.
“Ondro ka'do ädrupi miro koye takozi te, nyuluku nda, ago ondro nda ketadrite, nye'be nda ta takozi ndaro rota. 4 Ago ondro nda koye takozi te milomvo perena njidrieri tu alo ya, ago ondro ka'do nda kegote mire kpa perena njidrieri ago katate ekye: ‘Metadrite,’ beṛo miri nda e'bene.”
Mbara Taoma ro
5 Ago lazo'bai atate Opi ri ekye: “Mi'ba taoma amaro a'done para ndra.” 6 Ago Opi zatadrite ekye: “Ondro nya'dogo taoma be tigiṛiŋwa oso keci ce Musetada ro ronye, mìnina ndi atane ce ŋgo'ba ro ono ri mikye: ‘Nyeŋgye andivo miro cu paji be ago nyikyi'di andivo miro gyi'desi ya,’ ago anya orona ami ndi.
Kama Ruindu'ba ro
7 “Aba ondro ka'do alo aza amiro ka'dogwo ruindu'ba be se ka ämvu oso kode vo timele ro ondre, ago ondro ka'do nda kegote ni ämvu yasi oko, inye'do nyatana ndi ndäri oyine ndri ndri ŋgaonya ndaro onya ya? 8 Inye'do nda ata ko ekye: ‘Nyede andivo miro nja ago nyede ŋgaonya maro tandrwedri ro nja ago nyinduru märi madale manya ŋgaonya ago mämvu ŋga lutu, 'do vosi oko minyana ŋgaonya miro 'da.’ 9 Inye'do nda ye aro'boya ndi ruindu'ba ri tana nda ye tase ata nda be oyene ana te ya? 10 Ami kpa oso inye, ondro mìye ŋgase cini ata ami be oyene te, nyàta mìkye: ‘Ama amaro toto ruindu'ba yi, màye amaro ono toto kama amaro yi.’ ”
Yesu Ede Mànoago 'Butealo te
11 Ago ondro Yesu kate oyi Yerusalema ya oko, nda oyite kishwe lakole Samaria ro ndi Galilaya be ro yasi. 12 Ago ondro nda kate oci 'baŋwa aza ya oko, mànoago 'butealo se adravo koziro kyini robe ana 'bedrite nda be. Ànya edreyite ga pere 13 ago ànya ayoyidrite ekye: “Yesu! Miemba'ba! Nya'do yauni be ämäri.”
14 Ago ondro Yesu kondre ànya te oko, atate ànyari ekye: “Nyòyi, ago mì'ba kohanii kena ami.”
Ondro mànoago se 'butealo ana kate oyi oko, ede ànya te wäṛi. 15 Ago ondro alo ànyaro kondrete ede anya te oko, nda egote kovole Lu räṛu be otre amba si. 16 Ago nda 'degwo militi si vuru Yesu pa, ago ye aro'boya gwo ndäri. Mano ana Samaria'ba yi. 17 Ago Yesu atate ekye: “Mànoago orivoya 'butealo se ede be, oko se njidriesu ana gaŋwaro ya? 18 Tana e'di mano atra ono egogwo toto ni kovole aro'boya oyene Lu ri ni ya?” 19 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Miŋga kuru ago nyoyi, taoma miro ede mi te kado.”
Ikyi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro
(Matayo 24:23-28Matayo 37-41)
20 Ago Parusii azaka ejiyi Yesu te ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro kaoye ikyine itu ya?” Ago Yesu zatadrite ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro unina ko ikyine oso ŋgase abe ondrena ondre ronye. 21 'Diaza unina ko atane ekye: ‘Mindre begi ono,’ kode ‘begi ana’ tana Miri 'Bädri'ba Lu ro orivoya ya amiro ya.”
22 Ago Yesu atate taeri'bai ri ekye: “Tu esana 'da se mìlena 'da tu alo aza Ŋgwa Lidri ro ro ondrene, oko mìnina ko ondrene. 23 Ago 'di azaka atana 'da ämiri ekye: ‘Mindre vo lau’ kode ‘Mindrevo noŋwa.’ Oko aba nyoyi ko tesi ugu anya uṛine. 24 Tana tu Ŋgwa Lidri ro ro a'dona 'da oso sionyi 'bu ro kabe leko andria vokuru ya ago kabe eyina 'do ronye, ni lama telesi alo yasi le azana ya. 25 Oko käti beṛo ndäri ruezane amba ago lidri tu ono ro ogana nda 'da zo. 26 Ago oso ka'do be tu Noa rosi ronye, a'dona kpa oso inye tu Ŋgwa Lidri ro rosi. 27 Lidri cini ugu gialo ŋgaonya, ago ŋga umvu ago mànoago ndi 'ditoko be ugu lagye logye te, madale tu se Noa kocibe toŋbo ya ana si, ago gyitändri ikyite ago tufu ànya cini te. 28 Ta ono a'dona kpa oso ka'do be tu Loto rosi ronye. Lidri cini ri gialo ŋgaonya onyane, ŋgaumvu, ŋgaogyene, ŋgalogyene, ŋgakyi'dine ago zo omone. 29 Oko tu gi Loto kefobe tesi ni Sodomo yasi si, asi ndi bäruti be 'dite ni vo'buyakuru ya ago tufu ànya cini te. 30 Kaoye a'done kpa oso inye tuse aka'da Ŋgwa Lidri rote si.
31 “Tu ana si mano se orivoya zo dri beṛo ko ndäri efone ago ocine zo ya lakaza ndaro urune, kpa oso inye, mano se ämvu ya beṛo ko ndäri egone kovole zo ya. 32 Mìyi ta toko Loto ro ro. 33 Nda se kabe ruutri adri modo ndaro ro opane, ijena 'da, oko nda se kabe adri ndaro ijena opana 'da. 34 Mata ämiri ono, ŋgäkyi ana si lidri ritu a'dona 'da u'duvoya para alo dri, äruna alona 'da ago e'bena azana 'da. 35 'Ditoko ritu a'dona 'da inya uyivoya voaloya, äruna alona 'da ago e'bena azana gwo.” 37 Taeri'bai eji Yesu te ekye: “Ta ono kaoye a'done eŋwaro ya Opi?” Nda zatadri ànyaro te ekye: “Vose avo orivoya kigye koyii otona kala 'da kigye.”