La lina ligathajo Yasuuⓐuŋw uwa
1 Ŋwujalo gwitiny, ŋwaji ŋwela ŋwen peth ŋwina ŋwipiŋwipa a ŋwitiŋwitiny, ŋwabiŋaijo lijo, ŋwulaŋajo Dhuŋuna dhina Dhiŋir dha gidhila ga Kalo; alela calmiz jai jina jiro die‐a‐ram. 2 A la coŋ ila ko lina ligetuŋwulo momaŋ, dilaŋ luthi nyurinya a ŋirainy ŋiter. Maryam gwina gwan Majdaliiya, gwina gwiteyuŋwna nyurinya kworoŋo‐thiril. 3 A Yuwanna, gwina gwiro kwa gwa H̱uuzi, gwina gwiro wakiil gwa Hiiruudus, a Suusanna, a liter loinyadho lina lathupijo Yasuuⓐŋaije ŋida ŋegen.
Odaije gwa kwiji gwina gwathauni
4 A ma liji auradha liduŋw loinyadho alela dugun lina lidhi ŋwen peth, ŋwulabiŋaijo odaije gwai, ŋwulaici, 5 Kwiji gweta gwiludhi dauni ŋwon ŋwai. Muŋw auni, a ŋwon ŋwitiny ide gi dhai alaŋ; al liji dota galo, i al nyira nya kabo eny. 6 A ŋwitiny ide kol alaŋ; altu, anaiadhe ganu, ŋwati ŋwuthi ŋau no. 7 A ŋwitiny ide gi cugi ganu; altuya ganu cugi jai, al cugi eny. 8 A ŋwiter ide ŋiro ganu ŋina ŋiŋir, altu, alrire keleŋa dure‐thudhina, dure‐thudhina. A dina muŋwabiŋi dhuŋuna ibidhe peth, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Gwina gwuthi nyuni nya dhidiŋini, abricul ŋwudiŋini. 9 A calmiz juŋun abiŋaijo, alothaije galo odaije gwai. 10 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Dagalo gwimadhedhini diliŋa dhuŋuna dhina dhigilibicinu dha gidhila ga Kalo; abi gi liji liter odaije gwai; dilaŋa athilbi aŋudhi no, a didiŋini athilbi liŋidhi no. 11 Odaije gwiro minoŋ. Ŋwon ŋwiro dhuŋun dha Kalo. 12 Ŋwina ŋwathije gi dhai alaŋ ŋwiro ŋinena liji lina lathidiŋini; abi maji ma Sheṯaan ila, ŋwapai dhuŋuna gi dugor ganu degen, ŋwari lati luminyi, algilaŋini no. 13 A ŋwina ŋwathije kol alaŋ ŋwiro ŋinena liji lina lathidiŋini anmuthadha dhuŋuna ganu iŋir gwai dugore; athilbuthi duwa no, athiluminyi ŋwamun coŋ, abi maji mal ugejini gi dugor ganu degen, athilide. 14 A ŋwina ŋwido gi cugi ganu, ŋwiro ŋinena liji lina lathidiŋini, athilelila, al dugor miri, aluminyi ŋida ŋina ŋathil dugor degen bupe ŋina ŋama ŋa gidhila ibiga, athil apa fruuta gwina gwiŋir no. 15 Abi ŋwina ŋwathije ŋiro ganu ŋina ŋiŋir, ŋwiro ŋinena liji lina lathidiŋini, almuthedha dhuŋuna momaŋ, aluthi dugore dina diŋir, athil apa fruuta mutha gwai dugore.
Alimiye gwa lamba
16 Kwiji gwate gwina gwathora shama, ŋwulgirba galo leny lai, i ŋwulgeta gi lagram ganu no. Jathuŋwululeje gi shamadan; ŋwari liji laŋa fure lina lathuni. 17 Ŋidi ŋate ŋina ŋigilibicinu ŋina ŋati ŋaji ŋuŋini no; a dhuŋun dhate dhina dhigilibicinu dhina dhati dhaji dhaliŋini ŋwubai galo no. 18 A minoŋ ethadhinul galo akwai nyadiŋini; gwina gwuthi ŋida, gwaji gwaldhedha ŋida; a gwina gwati gwuthi ŋida no, gwaji gwalapa ŋida ŋina ŋaruŋw ŋai nu ŋuŋwuluthi.
Limaguri titiganu
19 A nana gwuŋun a limegen ila, athilbuthi ŋoma lela dugun no, ŋinena jo liji loinyadho. 20 A liji coŋ abiŋaijo, alaici, Nana gwuŋa a limagalo lo por lara laŋaŋa. 21 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nana gwiny a limaguri liro liji lina lathidiŋini dhuŋuna dha Kalo, aluthejo nyuni.
Yasuuⓐ gwidhunujo karuna
22 A lamun leta aluni calmiz jai juŋun gi felluuka ganu, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Almure kimumu giter ga baẖr. Aldhiŋa felluuka, algwela. 23 A dina idhilo ŋwudhire; a karun aji ŋware gipa, ŋwuluguje ŋau ganu; a ŋau oinyadhe felluuka, a felluuka ari gwiduthe. 24 Alela dugun, albirtheye, alaici, Muⓐallim gwai, Muⓐallim gwai, anaŋa ladhirudhe. Ŋwubirthe, ŋwuŋeŋira karuna, ŋwuŋeŋira ŋau; aljalo jigwoiny, a kalo audhaiji galo. 25 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Imaan gwalo gwada? Aldhenya, alali galo dir, alabiŋaijiye degen ganu, alarnu, Kwiji ibigwa gwiro dhaŋ? Gwathabiŋaijo karuna a ŋau ko, aluthejo nyuni.
Iŋir nono gwa kwiji gwina gwuthi nyurinya gwa Jiriasi
26 Alobani gi len la Jiriasiyiin lina lidhunu Jaliiluŋw ganu. 27 A dina muŋw ela kimumu, albudhe kwiji ŋalai gweta gwa len, gwina gwuthi nyurinya ro dilaŋ, athuŋw gena ciraŋa no, athathuŋw jo dunu no, abi gwathije gi del ganu. 28 Dina aŋadhuŋw Yasuuⓐuŋw, ŋwure gwula, ŋwide ŋwora ganu dugun, ŋwothaije galo gwuleny, ŋwaici, Yasuuⓐ gwai, gwina gwiro Ŋari ŋa Kalo gina ginaŋ, au gwibopaijiny aŋa? Nyi gwothaijaŋa galo, nyari ŋa gwati gwinyure ŋina no. 29 (Gwabiŋaijo ŋurinya kwereny ŋwari ŋutu kwiji ganu. Ŋwamun ŋwamun dilaŋ athi ŋuriny mutha, athi liji gukeje galo jijir jai a ŋwuruŋw ŋwai; athuŋwulurtineye, athi ŋuriny odhadha gi leba.) 30 A Yasuuⓐ othaije galo, ŋwaici, Au gwan ei? Ŋwarnu, Nyi gwan Nyoinyadho, ŋinena athi nyuriny nyoinyadho uni dugun. 31 Alothaije Yasuuⓐuŋw galo, alari nyati nyuŋwuldhiŋa kalo gina golaŋ ganu no. 32 A judhur je joinyadho len nono deny galo; a nyuriny othaije galo, alari nyuŋwul abrico aluni gi judhur ganu. Ŋwulabrico. 33 A nyuriny tu kwiji ganu, aluni gi judhur ganu; a judhur abire gwuleny, aldhidhireje len nono, alule ŋau ganu, aldhirudhe, alai. 34 Dina ma liji lina lathie judhura aŋa dhuŋuna dhina dhupinu, alabire, alela, albai galo dhuŋun dhai gi len ibile a ŋwen ŋwiter ko. 35 A liji ela, alari laŋa darnu dhuŋun dhiro dhaŋ dhina dhupinu; alobani di Yasuuⓐ, albuje kwijo gwina gwiman nyuriny tu ganu, dijalo ŋwora ganu di Yasuuⓐ, gwigeno ciraŋa, ŋwaudhaiji galo; aldhenya. 36 A liji lina laŋadhi nyurinya ditu allaŋajo dhuŋuna darnu dhiro akwai nyuriny nyimutu dugun minoŋ. 37 A liji peth la ŋwen ŋwa Jiriasiyiin ŋwina ŋwijo githigitho alothaije Yasuuⓐuŋw galo gwuleny, alari luŋwulgathani; lidhenyo gwuleny. Ŋwuni gi felluuka ganu, ŋwaura. 38 A kwiji gwina gwiman nyuriny tu ganu ŋwothaije galo ŋwari gwalgwela, abi Yasuuⓐ dhiŋa, ŋwaici, 39 Auro, ŋela dunu duguŋa, ŋaŋajo lijo luŋa dhuŋuna peth dhinaŋ dhina dhigitijaŋa Kalo. Ŋwela, ŋwubai galo dhuŋun dhai gi len peth dhina dhigitijo Yasuuⓐ.
Dire gwa ŋera ŋa Yaayirus dai, a iŋir nono gwa kwa gwina gwathurthi
40 A dina ma Yasuuⓐ aura, a liji peth uminyi, aliŋir dugore; gwidhunijulo peth. 41 A kwiji gweta ila gwina gwan Yaayirus, gwina gwiro kweleny gwa majmaⓐ. Ŋwide ŋwora ganu di Yasuuⓐ, ŋwothaije galo ŋwari gwalgwela dunu dugun. 42 Gwuthi ŋera ŋetipo ŋar jidhileo die‐a‐ram ŋwudhire galo, ŋwari ŋai. Abi dina idhi Yasuuⓐ, a liji urejo galo.
43 A kwa gweta ela gi dhuro ganu dugun gwina gwathurthi gwortal jidhileo die‐a‐ram, gwilaŋ gwidhedhi luma gwarush gwuŋun peth, athuŋwbi uro nono no. 44 Ŋwumini luga luŋun; an ŋin ŋuŋun ernadha ganu, ŋwure nono. 45 A Yasuuⓐ arnu, Eibi gwimininy? A liji peth doinya, a Buṯrusŋa liji lai lina lidhilai alaici, Muⓐallim gwai, liji loinyadho lurejaŋa galo, ŋalupe nono, ŋabarnu, Eibi gwimininy? 46 Albi Yasuuⓐ aici, Kwiji gweta gwimininy. Nyi gwiliŋidhi darnu ŋoma ŋimutu diginy. 47 A ma kwa liŋa darnu gwati gwagilbini no, ŋwila ŋwubigalo, ŋwide ŋwora ganu dugun, ŋwabiŋaijo gi liji ganu gwiminejuŋw aŋa, ŋwunbiŋiradha ganu. 48 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Ŋera ŋai, iŋirii dhugore; imaan gwuŋa gwimaŋa iŋiriye nono. Idhi audhaijiye gwai galo.
49 Dina abiŋaijuŋw kwaio, a kwiji gweta ila gwina gwidhi gi dunu gwa kweleny gwa majmaⓐ, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Ŋera ŋuŋa ŋimai. Abrico Muⓐallim. 50 Abi dina ma Yasuuⓐ diŋini, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Athaŋa dhenyo no; ŋa buminyi dogo; a ŋera ŋiŋir nono. 51 Alela, a dina malobani dunu, athuŋw abrico kwijo gwetipo gwuni no, albuni Buṯrus ŋalai, Yaⓐguubŋa, Yuuẖannaŋa a babo a nana la ŋeraŋa. 52 A liji peth are, alruni; ŋwulbabiŋaijo, ŋwulaici, Athanya aro no, ŋati ŋaio no, ŋa ŋidhiro. 53 Alakejuma, liliŋidhi darnu ŋaio. 54 Ŋwulbiteye peth por, ŋwumutha ŋera gi dhoi, ŋwurnie, ŋwaici, Ŋera ŋai, diro. 55 A dhigirim dhuŋun auradhadha ganu, an ŋera dira ganu; al Yasuuⓐ abiŋaijo ŋwari ŋaldhedha ŋida ŋa dheny. 56 A babo gwuŋun a nana gwuŋun alali galo dir; ŋwulbabiŋaijo ŋwari lati labiŋaijo lijo liter dhuŋuna dhina dhupinu no.
'Ditoko se Abate Yesu be
1 Tu aza vosi oko Yesu abate 'ba'desii, 'baŋwà be yasi ugu Lazokado Miri 'Bädri'ba Lu ro ro opena be. Taeri'bai 'butealo foritu oyiyite nda be, 2 ago 'ditoko azaka kpa se edete ni tori undiro ndi adravo be ri 'do be. Maria (se äzite Magadalene), se olofo demonai njidrieri be ni yana yasi 'do; 3 Joana, se ago na Kuza ni vo ondre'ba lakaza Eroda ro ro; ago Susana, ndi 'ditoko azaka amba be se ozoyi ŋga ànya modo rote Yesu opaza ndi taeri'bai ndaro be.
Lapidriopi Kwariori'ba ro
(Matayo 13:1-9Marako 4:1-9)
4 Lidri ezi ikyite Yesu re ni 'ba'desii cini yasi; ondro lowa kotokalate oko, Yesu iti lapidriopi ono te ekye: 5 “Tu alo si oko mano aza fote kwari orine. Ago nda ka ugu kwari ori ämvu yasi oko, azakana lo'dete liti dri, se abate driigyesi, ago arii nyate. 6 Azakana lo'dete gyini gyirigyiri dri, ago ondro kwari koŋgate oko, anya wite tana gyini i'do nyondro. 7 Azaka kwari ro lo'dete kukyi cuku lako, ago kukyi mbate inya se koŋgabe be ago vo anya te. 8 Ago azaka kwari ro lo'dete gyini kado ya, kwari ŋgate ago mbate ago wa inya te kama alo (100) inya drî alo dri.” Ago Yesu nde tate ekye: “Dia nyèri, ka'do ondro nyà'do gi bi be owo!”
Takaci se Yesu kabe Ata Lapidriopi si
(Matayo 13:10-17Marako 4:10-12)
9 Taeri'bai ndaro ejiyi nda te takaci lapidriopi ono rota, 10 ago nda zatadrite ekye: “Tauni tandrwi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ozote ämiri, oko azakana ri takacina aka'dana lapidriopi si, tana ondrena ànya ondrenayi ndi, ago erinayi ndi oko niyi ko.
Yesu Edretazevo Lapidriopi Kwariori'ba rote
(Matayo 13:18-23Marako 4:13-20)
11 “Lapidriopi ono takacina ni no; kwari ni ata Lu ro. 12 Kwari se lo'debe liti dri ni ànya se kabe taeri, oko kicu'ba ikyi gwo ago ru lazo te zwi ni ya ànyaro yasi ànya lagaza ni taomavoya ukyi apa ànya 'da. 13 Kwari se lo'debe gyirigyiri dri ni ànya se kabe lazo eri ago kabe uruna yai'dwesi. Oko ci ko gyuru ya ànyaro ya, ànya matate toto tuna fere oko ondro tu taojoro kesate oko, ànya 'dete. 14 Kwari se lo'debe kukyi cuku ro lako ni ànya se kabe taeri; oko ta milo'bero ago a'do ŋgadriamba be ndi riyä ori ono robe morute ànya ya ago vo ànya te, ago doŋgo ànyaro wa kote alona. 15 Kwari se lo'debe gyini kado ya ni ànya se kabe lazo eri ago kabe uruna kadoro ago taoro si ya ya 'do, ago ànya iŋgyiyi ya te madaro madale ànya wayi doŋgo te.
Lamba Drî Takotako ro Lakaza si
(Marako 4:21-25)
16 “'Diaza i'do se keyi lamba te oko tako drî na gwo lakaza si kode 'ba anya gwo kitapara zele, oko 'bate ŋga lamba edrero dri, tana lidri kate eci zo ya oko ànya kondreyi ŋgaeyi robe.
17 “Ŋgase aza ada'dote olofona 'da ŋbelero, ago ŋgase aza atakote usuna 'da ago ezina 'da ŋgaeyi ya.
18 “Ka'do inye, tase nyèrina be, nyà'do taotibe tana ro, tana nda se tauni be ozona 'da rigye ndra, ago nda se tauni ako ca se giṛiŋwa nda kusu ta be ekye yi sina 'do äruna 'da ni nda rigyesi.”
Endre Yesu ro ndi Ädrupii be
(Matayo 12:46-50Marako 3:31-35)
19 Endre Yesu ro ndi ädrupii be ikyiyite ndare, oko niyi kote rudro'bene nda be ta lowa rota. 20 'Dialo aza atate Yesu ri ekye: “Endre miro ndi ädrupii miro be orivoya edrevoya tesi ago leyi mi ondrene.”
21 Yesu atate ànya cini ri ekye: “Endre maro ndi ädrupii maro be ni ànya se kabe ata Lu ro erina ago kabe ànya oro.”
Yesu 'Bidri Oli Gbiriṛi be rote
(Matayo 8:23-27Marako 4:35-41)
22 Tu alo si oko Yesu cite toŋbo ya taeri'bai ndaro be ago atate ànyari ekye: “Mì'de mòyi màza fofo tasi.” Ndi ànya eto oyite. 23 Ago ànya kayi ugu udi oko, Yesu u'dute ŋbi. Ndriŋwa oko oli gbiriṛi be site fofo dri, ago gyi eto ogate toŋbo ya, ago ànya cini te rriti 'desi ya. 24 Taeri'bai oyiyite Yesu re ago teŋgayi nda te, atayite ekye: “Miemba'ba, Miemba'ba! Mà oyete odrane!”
Yesu ŋgate kuru ago 'bidri oli rote ago gbulä gyi ro edrete; anya a'dote titiro, ago vo edrete ti. 25 'Dooko nda atate taeri'bai ri ekye: “Taoma amiro eŋwaro ya?”
Oko ànya laroyite ago turiyite, ago atayite iyivoya ekye: “Mano ono a'di owo ya? Nda ta oli ndi gbulä gyi robe be, ago ànya royi nda te!”
Yesu Ede Mano Demonai be te
(Matayo 8:28-34Marako 5:1-20)
26 Yesu ndi taeri'bai ndaro be diyite wari Gerasa ro driro, se orivoya Fofo tasi äwumibe Galilaya be ana. 27 Ondro nda kefote tesi fofo kala oko, mano aza ni 'ba'desi yasi 'bedrite nda be se orivoya demonai be nda ya. Tuna te amba mano ono ka aba boŋgo ako ago ri kote 'bäru, oko rite 'budri lako ayani. 28 Ondro nda kondre Yesu te oko, nda trete kporo amba si, vo andivo ndaro te aŋbo vuru pa ndaro pa, ago trete ekye: “Yesu, Ŋgwa Lu Fopara Ndra ro! Mile e'di mabe ya? Molo'baru miri, nyeza ma ko!” 29 Nda atate nonye tana Yesu ta tori undiro te ofone tesi ni nda yasi. Perena amba tori undiro ru nda te, ago a'ba nda ca kamba'ba ro, drí ndaro ndi pa be embe ca nyori si nda ka nyori tokye ago demonai njayi nda te vocowa ya.
30 Yesu eji nda te ekye: “Ävuru miro a'di ya?”
Nda zatadrite ekye: “Ävuru maro Legiona” tana demonai amba cite nda ya. 31 Demonai lo'barute Yesu ri ko ànya ozone voociekye ya.
32 Äṛi kizwe ro orivoya amba loto lau, kayi ugu ŋgaonya lutu pa. 'Dooko demonai lo'barute Yesu ri ànya o'bane oyine ocine kizwe ya, ago nda 'ba ànya te oyine. 33 Ànya foyite tesi ni mano ana yasi ago ciyite kizwe ya. Äṛi cini lasote vuru kärägu yasi fofo ya ago gyi imvute.
34 Lidri se kayibe vo kizwe ro ondrena kai kondreyi tase ka'dobe te oko ànya muyite ago lariyi lazona te 'ba'desi ya ago ämvui yasi. 35 Lidri fote tesi tase ka'dobe ana ondrene, ago ondro ànya kikyiyite Yesu re oko, ànya usuyi mano se demonai kofobe ni ya na yasi ana rite Yesu pa, so boŋgo te ago drî na te kadoro; ago ànya cini a'dote turituriro. 36 Ànya se cini kondreyi be ana itiyi tase ede mano se demonai be ana tana te lidri ri. 37 'Dooko vo lidri cini wari ana ro ro ejiyi Yesu te oyine ni nasi, tana ànya orivoya turituriro ndra. 'Dooko Yesu cite toŋbo ya ndi oyite. 38 Mano se demonai kofobe tesi ni yana yasi ana lo'barute Yesu ri ekye: “Mi'ba moyi mibe.”
Oko Yesu zo nda te, atate ekye: 39 “Nyoyi kovole 'bäru ago nyiti tase 'desi Lu koyebe miri ono tana.”
Mano ana oyite 'ba'desi yasi, ugu tase Yesu koyebe ndäri ana tana itina be.
Ŋgutiŋwa Yairo ro ndi Toko se Kodo Boŋgo Yesu robe ana be
(Matayo 9:18-26Marako 5:21-43)
40 Ondro Yesu kogo kozate fofo tasi oko, lidri ru nda te yai'dwesi, tana ànya cini a'doyite nda kotevoya. 41 'Dooko mano aza ävuruna Yairo esate, nda orivoya dri'ba zotaeriro vo ana ro ro. Nda vo andivo ndaro te aŋbo vuru Yesu pa ago lo'barute ndäri oyine 'ba ndaro ya, 42 tana ŋgutiŋwa aloŋwa ndaro, se ndroa na te orivoya 'butealo foritu, kate odra.
Ondro Yesu kate ugu oyi oko, lowa ipi nda te lamadri cini yasi. 43 Ànya lako toko aza orivoya se ezarute ni kari oro koziro ri ndroa na te 'butealo foritu, anya enji ŋgase cini anya be sina te kwozoi ri, oko 'diaza alo ede anya kote. 44 Anya ikyite lowa lakosi Yesu kundu ago do si boŋgo ndaro rote, ago oro kari anyaro ro sisite dori. 45 Yesu ejitate ekye: “A'di do ma niya?” 'Dicini gayikalate, ago Petero atate ekye: “Miemba'ba, lidri orivoya gbikyi milomvosi ago kayi ugu mi ipi ni.”
46 Oko Yesu atate ekye: “'Diaza do ma te, tana mäni tana te efo mbara ro ni malomvosi si.” 47 Toko ana nite usu ta anyaro te, 'dooko anya ikyite lä'bilä'biro ago vo andivo anyaro te vuru Yesu pa, mile 'dicini ro yasi, anya iti tase anya do nda be tana ro ana te ndi tase ede anya be dori ana be. 48 Yesu atate anyari ekye: “Ŋguti maro, taoma miro ede mi te kado. Nyoyi liatokpero.”
49 Yesu kadri ugu tase ono ata oko, lazo'ba aza ikyite ni zo dri'ba ro yasi, nda atate Yairo ri ekye: “Ŋgutiŋwa miro drate; nyokwo Miemba'ba ko tona.”
50 Oko Yesu keri tana te oko atate Yairo ri ekye: “Nya'do ko turi ro, mima toto ta ayani, ago anya a'dona 'da kado.”
51 Ondro nda kesate zo ya oko, nda le ko 'diaza ri ocine zo ya nda be e'be gialo Petero, Yoane, ago Yakoba ago täpi ŋgwa ro ndi endre be. 52 'Dicini lau kayi ugu liyi ndi kuku o'be be ta ŋgwa rota oko, Yesu atate ekye: “Nyìli ko, ŋgwa ono dra ko'de; anya ka u'du toto u'du!”
53 Ànya guyi ndana te, tana ànya niyite anya drate. 54 Oko Yesu ru drí anyaro te ago zi läzi te ekye: “Ŋgwa maro, miŋga kuru!” 55 Adri anyaro egote, ago anya ŋgate kuru dori, ago Yesu ta ànya te ŋga aza ozone anyari onyane. 56 Uti'bai anyaro larote, oko Yesu ta ànya te ko tase ka'dobe ono itine 'diaza ri.