Buulus gi Makiduuniya a Yuunaan a Taruwaas
1 A dina ma dhuŋun dhina dhilagudhinu ganu erna, a Buulus urnie calmiz ŋwulmira, a ŋwutu duŋwela gi Makiduuniya. 2 A dina muŋwela ŋwen ibiŋwe ŋwulgathaje uwa dhuŋun dhai dhoinyadho, ŋwila gi Yuunaan. 3 Ŋwuje mine luweo thiril, a dina ma Yahuud uthi dhuŋuna dhina dhuthi ŋwujimiya ganu dhan ŋeda dina juŋw githo guŋwela gi Suuriiya, ŋwuthi dhuŋuna dha dhaurai gi dhai dha Makiduuniya. 4 Algwudhie gi Asiiya Suubaatarus gwai gwa Biiriiya; a gi liji la Tasaaluuniika, gweta gwan Aristarkhus a gwiter gwan Sakuundus; a Qaayuus gwina gwathije gi Darba, a Tiimuuthaawus; a gi liji la Asiiya Tikhiikus a Turuufiimus. 5 A liji ibila madhini jildhunijo gi Taruwaas. 6 A dina maji ma ŋwamun erna ŋwa dh’ⓐesh Fatir, anagathani Fiilibbuŋw, anela felluuka gwai a ma ŋwamun thudhina erna anela degen gi Taruwaas, analije mine ŋwamun kworoŋo‐thiril.
Aftiikhuus
7 A gi lamun lina liro kwerkwereny la asbuuⓐ, a calmiz auradhe liduŋw dilurta ⓐesh ganu, al Buulus abiŋaijo dhuŋuna dha Kalo, dina juŋw githo duŋwela bigunu; ŋwuje dabiŋi gwortal di a kalo ubie ganu gile thirir. 8 A ŋwamba ŋwijo ŋwoinyadho gi dunu agwilaŋ gwina gwauradhina liduŋw. 9 A kamal geta jalo gi shubbaak gina gan Aftiikhuus, githi ŋwar gwuleny dina jo Buulus dabiŋi gwortal; a ŋwar dhami ŋwida gi dunu alaŋ gwina gwathijadha agwilaŋ gwina gwiro nimra thiril ŋwobani kwiyaŋ, alapai gwaio. 10 A Buulus uladha galo, ŋwunida alaŋ, ŋwumutha ganu ŋwarnu, Athaji dugor mirii no; gwoma gwimidho. 11 Ŋwubalo manaŋ, ŋwurta ⓐesh ganu, ŋweny, ŋwabiŋi gwortal di a kalo ure, ŋwubaji ŋwela. 12 Alodha kamilai gimidho, aliŋir dugore gwuleny.
Safariiya gi Miiliitus
13 Anabi madhina felluuka gwai anela Assuus, anari labudhe Buulus ŋalai mine anapai; ŋinena uthuŋw dhuŋuna ibidha minoŋ ŋwari gwela ŋwora ŋwai. 14 A dina manalbudhe gi Assuus, anodha anela gi Miitiiliini. 15 Anabaji anela felluuka gwai anobani bigunu anadhuni Khiyuusuŋw ganu; a bigunu gweda anobani gi Saamuus; anajalo gi Turuujiiliyiin; a bigunu gwiter anobani gi Miiliitus. 16 Ŋinena ar Buulus gwamadhina Afasusuŋw felluuka gwai dathi dhuŋun dheda jo dhina dhadhabrico duŋwuthi ŋwamun ŋwoinyadho gi Asiiya no; ŋinena bupuŋw duŋwela babraŋ, di ada gwimuthi ŋoma, ŋwobani gi Urushaliim gi Yom al Khamsiin.
Dhuŋun dhina dhabiŋaijo Buulus shiyuuk la Afasus dhina dhimirudhi
17 A gi Miiliitus ŋwukejiye gi Afasus, ŋwurnia shiyuuk la kaniisa. 18 A dina malila dugun, ŋwulaicinu, Nyaŋa liliŋidhi darnu dina udhiny kwerkwereny Asiiya, alŋa lathije akwai ŋwamun peth. 19 Athinyi upijo Kwelenya ŋiro rujini gwai gwitiny peth, a ŋwal ŋwai ŋwoinyadho, a idhejini gwina gwibujiny dhuŋun dhai dha Yahuud dhina dhuthi ŋwujimiya ganu. 20 Athathinyi dhunejo ŋida ŋeda ŋina ŋiŋir no, ŋajibaŋajo, a ŋajalimiye dhuŋuna gi je ganu ja liji, a gi dunu gweta gi dunu gwiter. 21 Nyiro shaahid gi liji lina liro Yahuud a lina liro Yuunaaniyiin ko dilurle dugore galo ŋidi ŋina ŋike alauradha di Kalo, a diluthi imaan gwina gwijo gi Kweleny gwega gwina gwan Yasuuⓐ al Masiiẖ. 22 A aŋadhul ŋinena nyi gwela gi Urushaliim gwigukinu Dhigirim dhai, athinyi liŋidhi darnu aŋ gwaji gwaje diginy mine no; 23 abi dogo Dhigirim dhina Dhiŋir dhiro shaahid gwiny gi limediina peth, ŋwarnu gukini a dhuŋun dhina dhibur dho dhidhunijiny. 24 Abi nyi gwati gwadhura darnu midhe gwiny gwuthi luro lina linaŋ diginy no, dinyi meaje ŋiro ŋiny iŋir gwai dhugore a ŋiro ŋina ŋapinyilo di Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ, dinyabiŋaijo lijo Dhuŋuna dhina Dhiŋir dha niⓐma gwa Kalo. 25 Nyi gwiliŋidhi darnu nyaŋa peth lina lathinyil abiŋaijo gidhila gai ga Kalo lati laŋa je jiny manaŋ no. 26 A gi dhuŋun ibidha nyi gwa gwabiŋaijaje ŋinenaŋina darnu nyi gwijuro gi ŋin ŋa liji peth. 27 Ŋinena athathinyi dhunudhi dajabiŋaijo dhuŋun dhai peth dhina dhibupo Kalo no. 28 Ethadhinul bai galo gi lidom lalo a gi liji peth la lidoŋa lina limajina Dhigirim dhina Dhiŋir geta ganu danyaro asaagfa, nyaie kaniisa ga Kalo gina gimuŋw elaŋ ŋin ŋai ŋuŋun. 29 Nyi gwiliŋidhi dhuŋuna ibidha darnu maji minyela lira laji lajinuni ganu lina lathirinyiye, lati luthi inaŋw gi lidoŋa alaŋ no. 30 A liji laji ladire dagalo ganu alabiŋi dhuŋuna dhina dhurlo ganu dhina dhati dhiro titiganu no, alodha calmiz dilligwuje. 31 A minoŋ jil galo je jai, nyaŋidhani darnu nyi gwati gwidhunudhi jidhileo thiril ninaŋin a gigilo daji ola gweta gweta ŋwal ŋwai no. 32 A ŋinena nyi gwajabricijo Kaloŋa, limega lai, a gi dhuŋun dha niⓐma gwuŋun, gwina gwuthi ŋoma dajimuthineye galo, a dajidhedha ŋelenya liji ŋalai peth lina liŋir didirel. 33 Ŋidi ŋa kwiji gweda ŋati ŋathinyi amra ŋina ŋiro faḏḏa i dahab i ciraŋ no. 34 Nyaŋa liliŋidhi darnu ŋidi ŋina ŋathinyil bupe a ŋidi ŋina ŋathil ŋediŋa lina lathanalje bupe ŋapinyilo doi dai diny. 35 Nyi gwimajaŋajo darnu gi dhuŋun peth darnu minoŋ gwiŋir danya apai ŋiro gwuleny danyagathaje lijo lina limulo nono uwa, a nyaŋidhani dhuŋuna dha Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ dina aruŋwnu, Didhedha gwiŋiranu gwoinyadhanu gi dapai. 36 A dina muŋwari minoŋ, ŋwujalo ŋwurko ŋwai ŋediŋa lai peth, allabiŋaijo Kaloŋa. 37 Alare peth gwuleny, almutha Buulusuŋw gwidom gwuŋun, almira, 38 alkadugore a gwuleny gi dhuŋun dhina dharuŋwdhai nu, nyaŋa lati laŋa je jiny manaŋ no. Albigeta gi dhai kalo gina gijina felluuka.
Paulo Makedonia ndi Akaya be ya
1 Okye amo ono ro vosi oko, Paulo zi taoma'bai te voaloya ozo agoago te ànyari ago ye mede te ànyari. 'Dooko nda narute ago oyite le Makedonia ya. 2 Nda oyite wari kai yasi ago ozo agoago te lidri ri ata amba si. 'Dooko nda ikyite Akaya ya, 3 nda rite lau imba na nätu. Ondro nda te nja ugu oyine Siria ya oko nda usu vona te anjioko Yudai äyiyitate nda lomvo; ndi nda ratate ogone Makedonia yasi. 4 Sopatera ŋgwa Fureusa ro, ni Berea yasi, oyite nda be; ago Arisetareku ndi Sekundu be, ni Tesalonika ya; Gayo, ni Derebe ya; Tukiko ndi Trofimusa be, ni wari Asia roya; ndi Timoteo be. 5 Ànya oyiyite mileya ago koteyi ama te Troasa ya. 6 Mädite toŋbo si ni Filipoi yasi Karama Ambata Loŋgaako ro vosi, ago u'du nji vosi oko modro'be ama te ànya yibe Troasa ya, marite lau u'duna njidrieri.
Votäkyi Ädu Paulo ro Troasa ya
7 Tandrole Sabata rosi motokalate ta ŋgaonya ro voaloya rota. Paulo petate lidri ri ago ugu taope te madale o'bwaro, tana nda kaoye oyine kyenonosi. 8 Eyi lamba amba te vose motokalabe kigye zo ya kurusi ya ana ya. 9 Agoanji aza äzite Eutuku rite vouŋbo ya, ago ondro Paulo ka ugu taope oko Eutuku te panapanaro, madale nda u'dute ŋbi ago nda e'dete vuru ni ya nina zo ro kurusi yasi. Ondro ànya keŋga nda te kuru oko nda drate. 10 Oko Paulo fote vuru ago takorute nda dri ago ovo nda te, atate ekye: “Nyòlo'be mi ko, nda drigba lidriidriro!” 11 'Dooko nda gotute kuru, wa ambata te, ago nyate. Ondro Paulo kope tate madaro ago kitu kate itu oko nda oyite. 12 Ago lidri uguyi agoanji ana te 'bäru lidriidriro ago a'doyite yai'dwe amba si.
Paulo Oyite ni Troasa yasi le Miletu ya
13 Mòyite mileya toŋbo si ago mä̀dite le Asosa ya, mòyite Paulo uŋgyine ni lau. Nda ititate ämäri oyene inye, tana nda ka oyi lau gyini drisi. 14 Ondro nda ko'bedrite ama yibe Asosa ya oko, märu nda te ago moyite Mitulene ya. 15 Mädite toŋbo si ni lau ago mesate Kiosa ya kyenonosi. Ago ono vosi mesate Samosa ya ago voigyesi masate Miletu ya. 16 Paulo ratate udine toŋbo si lävune Epeso ya si, ago ko tu enjine awi wari Asia roya. Nda oyite foroforo osaza Yerusalema ya tu Penetikoseta rosi. Ondro ka'do gindi rritiako owo.
Kalaoso Paulo ro'Di'desii Epeso ya ri
17 Paulo zo lazo teni Miletu yasi Epeso ya, eji 'di'desii Känisa rote drî ndaro utune. 18 Ondro ànya kesayite oko, nda atate ànyari ekye: “Mìni ori se maribe te, tu cini se maribe ami yibe si, ṛoni tuse käti mesate wari Asia roya si. 19 Andivo logo si vuru ndi miendre be si maye losi maro te oso ruindu'ba Opi ro ronye tu rritiekye se kikyibe mädri ta taäyiro Yudai ro rosi ana. 20 Mìni ṛote anjioko meta ta aza se a'dona ndi ŋgaopa ro ämiri 'do kote oko mapetate ago memba ami te miamba ya ago 'ba amiro yasi. 21 Mozo miomba lämu'duro te Yudai ri ndi Atrai be anjioko beṛo ànyari drietane ni takozii ànyaro yasi Lu re ago taomane Opi amaro Yesu ya. 22 Ago yauono, Tori Alokado oro si mate ugu oyi Yerusalema ya, teinye tase ka oyebe a'done märi lau uniako. 23 Mäni toto miomba se Tori Alokado kozobe märi tana ayani se ekye kamba ndi rriti amba be ka ma kwote 'bakici cini yasi. 24 Oko adri modo maro ro a'do kote märi ta amba ro, male toto taope maro ndi losi se Opi Yesu kozobe märi oyene ono ondene, anjioko Lazokado se tai'dwero Lu ro ro ono tana larine.
25 “Mabate ami cini lakosi, ugu Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana ope be. Ago mäni ṛote aza alo amiro ri ogone mi maro ondrene te i'do tona. 26 Ka'do inye ma ta lämu'duro opena ämiri tu gi ono si, ondro alo aza amiro kiwirite 'do kote ta maro. 27 Tana meta ma kote ni ta cini Lu ro tana opevoya ämiri. 28 Ka'do inye mìmba ämidri ndi gboko cini se Tori Alokado kozobe ämiri vona ondrene ono be. Nyà'do lekye'bai Känisa Lu ro ro, se nda ko'babe a'done modo ndaro ri kari Ŋgwa ndaro rosi ono. 29 Mäni ṛote oyi maro vosi, ihwii siombaekye ikyina 'da ami lako, ago ànya e'benayi gboko ko. 30 Tu esana 'da 'dooko lidri rukä ni gboko modo amiro ro yasi oganayi kowe 'da taoma'bai o'baza osone ànya vo. 31 Ka'do inye mìkwa ŋga ago mìyi tase miendre amba si, kitu ndi ŋgäkyi be si, memba ami cini te ndroa na nätu ono tana.
32 “Ago yauono ma ami ozo Lu rigye ami gagane ago lazo tai'dwero ndaro se orivoya mbara be ami tombane ago äṛu se Lu be sina lidri cini ndaro ri ono ozone ämiri. 33 Male mo'di kode logo läguläguro kode boŋgo osoro amiro ko. 34 Ami andivo mini ṛote anjioko maye losi te drí maro kwoi si ŋgase cini azii maro ndi mabe màlebe be usuza. 35 Maka'da ŋga cini te ämiri anjioko losi oye mbarasi liti ono yasi si be ämäri mbaraako'bai opane, ugu ata se Opi Yesu andivo katabe tana oyine se ekye: ‘Ugu ŋga ozone ozo riyä na ndrani ugu ŋga uru drisi.’ ”
36 Ondro Paulo konde ata te oko, nda sokayate vuru ànya yibe ndi mätute. 37 Ànya cini kayi ugu liyi oko ovoyi nda te ago njunjuyi nda te yeyi mede te. 38 Ànya a'doyite tusuro ndra tase nda katabe se ekye ànyari ogone yi ondrene te i'do tona ono ta. Ago ànya 'bayi vo ndaro te toŋbo ya.