Kimu gina gwudho ganu
1 Gi lamun lina liro lira la asbuuⓐ, a kalo goma giro bigunu, a Maryam al Majdaliiya ela gi dhel, ŋwaŋa kolya gidhadhirinu galo. 2 Ŋworta, albudhe Simⓐaan Buṯrusuŋw, a thilmiz dhiter dhina dhuminyu Yasuuⓐ, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Limapai Kwelenya gi dhel ganu, athana liŋidhi kaloŋa gina gimangeta no. 3 A Buṯrusŋa tuya, thilmiz dhai dhiter, alela gi dhel. 4 Alginadhe, a thilmiz dhiter madhina Buṯrusuŋw, ŋwobani kwereny gi dhel. 5 Ŋwujule ganu, ŋwurile, ŋwaŋa ciraŋa jina jiro tiil didhire galo; athuŋw budhi no. 6 A Simⓐaan Buṯrus ila ko, ŋwugwujani, ŋwuni gi dhel ganu, ŋwaŋa ciraŋa jina jiro tiil didhire galo. 7 A mandiil, gwina gwijo gi lira alaŋ luŋun, gwati gwijo ciraŋ jai jina jiro tiil no, ŋwubimirini liduŋw kalo giter. 8 A thilmiz dhiter uni dhina dhidhi kwereny gi dhel, ŋwaŋa, ŋwuminyi. 9 Ŋinena athil liŋidhi dhuŋuna dha kitham no, darnu aram gwadire manaŋ dai.
Yasuuⓐ gwaŋinijo Maryamuŋw
10 A calmiz aura dunu degen. 11 Abi Maryam dhuna por gi dhel, ŋware; a dina juŋw dare, ŋwujule ganu, ŋwurile gi dhel. 12 Ŋwaŋa malaayka ram ligeno ciraŋa jina jipidho, a gweta jalo gi lira, a gweta jalo gi ŋwora, kalo gina gidhirna aŋinu ya Yasuuⓐ. 13 Alabiŋaijo, alaici, Kwa gwai, kworaŋ ŋabare? Ŋwulaicinu, Limapai Kwelenya gwiny, athinyi liŋidhi kaloŋa gina gimangeta no. 14 A dina muŋware minoŋ, ŋwurle galo, ŋwaŋa Yasuuⓐuŋw didhuna, athuŋw biliŋidhi darnu Yasuuⓐ gwiro no. 15 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Kwa gwai, kworaŋ ŋabare? Au gwibupo eiuŋw? Ŋwubarnu kwiji gwa jinena gwiro, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, ada gwimaŋa apai, abiŋaijiny kaloŋa gina gimaŋan geta, nyapai. 16 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Maryam. Ŋwurle galo, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Rabuuni; gwina gwuthi maⓐna gwan Muⓐallim. 17 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Athinyi minu no; nyi gwoma gwati gwimalo di Babo gwiny no; ŋabela gi limadhiguri, ŋalabiŋaijo, ŋalaici, Nyi gwalo di Babo gwiny, a di Babo gwalo; nyalo di Kalo giny, a di Kalo galo. 18 A Maryam al Majdaliiya ela, ŋwabiŋaijo calmiz, ŋwulaici, Nyi gwimaŋadha Kwelenya, a ŋeda gwabiŋaijiny minoŋ.
Yasuuⓐ gwaŋinijo calmiz juŋun
19 Gi lamun ibile leta leta dina ma kalo ro keraga, lina liro lira la asbuuⓐ, a jibur luthini kalo gina gauradhina calmiz liduŋw, ŋinena dhenyilo dhuŋuna dha Yahuud, a Yasuuⓐ ela, ŋwudhuna keligeny ganu, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Amanul ganu. 20 A dina muŋwul abiŋaijo minoŋ, ŋwulaŋajo doi duŋun a limera luŋun. A dina aŋadhi calmiz Kwelenya, aliŋir dugore. 21 Al Yasuuⓐ abiŋaijo manaŋ, ŋwulaici, Amanul ganu; gwiro ŋinena ukejinyina Babo gwiny, a nyi gwajukeje ko. 22 A dina muŋwabiŋi dhuŋuna ibidhe, ŋwulgathijo uwa, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Apul Dhigirima dhina Dhiŋir. 23 Ada nyaŋa limadhudhani ganu gi liji gi ŋidi ŋegen ŋina ŋike, ŋimadhudhanini ganu degen; abi ada nyaŋa limamuthadha ŋida ŋegen ŋina ŋike, a ŋidi ŋegen ŋina ŋike ŋamuthini.
Yasuuⓐ gwaŋinijo Tuumaŋw
24 Abi Tuuma, gwina gwiro gweta gwa die‐a‐ram, gwina gwan Towam, gwati gwijillai dina idhi Yasuuⓐ no. 25 A calmiz jiter abiŋaijo, alaici, Anaŋa limaŋa Kwelenya. Ŋwulbaicinu, Ada nyi gwati gwimaŋa jumcil ja dhilimi gi doi duŋun, nyunije lamun gi jumcil ja dhilimi a gi limera luŋun no, nyi gwati gwuminyi no. 26 Ma ŋwamun ro dubaŋ, a calmiz juŋun manaŋ je liduŋw kiru, allije Tuuma ŋalai, a jibur luthini, a Yasuuⓐ ela, ŋwudhuna keligeny ganu, ŋwulaici, Amanul ganu. 27 Ŋwabiŋaijo Tuumaŋw, ŋwaici, Dhiŋadha lamun luŋa mina, nyaŋa doi diny; ŋadhiŋadha dhoi dhuŋa, ŋunije gi limera liny; athaŋa bidoinya gi dhugor ganu no, ŋabuminyi. 28 A Tuuma abiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai gwiny a Kalo giny. 29 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Tuuma gwai, ŋinena aŋadhiny, ŋabuminyi; la liŋir dugore lina lati laŋadhiny no, albuminyi.
Dhuŋun dha dhulini dha Dhuŋun dhina Dhiŋir
30 A ŋiro ŋiter ŋoinyadho ŋina ŋipiŋipa ŋina ŋapilo Yasuuⓐ gi je ganu ja calmiz juŋun, athilbi ulinu kitham ganu ibiga no. 31 Abi ŋiro ibiŋa ŋulinu, danya uminyi darnu Yasuuⓐ gwiro al Masiiẖ, gwina gwiro Ŋari ŋa Kalo; a dina uminyanya, nyaŋa luthi midhuŋw gi jiriny juŋun.
Yesu Efote Ni Avo yasi.
(Matayo 28:1-8Marako 16:1-8Luka 24:1-12)
1 Ṛo kyenoŋboci kyenoŋbo u'du käti u'du njidrieri rosi, vo drigba ṛo uniro oko, Maria Magadalene oyite 'budri dri ago ndre kuni te ereṛite ni 'bukalasi. 2 Anya mute Simona Petero ndi taeri'ba aza, se Yesu kulube re, ago ititate ànyari ekye: “Ànya eweyi Opi teni 'budri yasi, ago mäni kote ànya 'bayi nda te eŋwa!”
3 'Dooko Petero ndi taeri'ba se aza ana be oyiyite 'budri dri. 4 Ànya riti kai ugu umu, oko taeri'ba se ana mute ndrani Petero ri ago sate käti 'budri dri. 5 Nda ändite ago ndre boŋgo 'bilindriro te, oko nda ci kote. 6 Simona Petero esate nda vosi, ago nda cite dori 'budri ya. Nda ndre boŋgo 'bilindriro te orivoya lau, 7 ndi boŋgo se ävu drî Yesu robe sina ana be. Anya ri kote troalo boŋgo 'bilindriro be oko andivona eparute iṛe. 8 'Dooko taeri'ba aza se kosabe käti 'budri dri ana cite; nda ndrete ago mate. ( 9 Ànya niyi taegyi drigba ko se katabe ekye beṛo ndäri efone ni odra yasi.) 10 'Dooko taeri'bai go oyiyite 'bäru.
Yesu Ka'darute Maria Magadalene ri
(Matayo 28:9-10Marako 16:9-11)
11 Maria edrete 'budri lomvo ka ugu liyi. Ondro anya kadri ugu liyi oko, anya ändite ago ndrevote 'budri ya 12 ago ndre malaikai ritu te soyi boŋgo onjero te, riyite vose sedri avo Yesu robe kigye anya ya, alodi drî yasi ago azana pa yasi. 13 Ànya ejiyi anya te ekye: “Toko, nya ugu liyi etaya?” Anya zatadrite ekye: “Ànya eweyi Opi maro te, ago mäni ko ànya 'bayi nda te eŋwa!”
14 'Dooko anya ko'bimite oko ndre Yesu te edrevoya lau; oko anya ni kote ana ni Yesu owo.
15 Yesu eji anya te ekye: “Toko, nya ugu liyi etaya? Nya ugu a'di uṛi ya?”
Anya kusube nda orivoya vo ede'ba owo, ago anya atate ndäri ekye: “'Desi, ondro nyewe nda teni, nyiti tana märi mi'ba nda te eŋwaro, moyi robe nda urune.”
16 Yesu atate anyari ekye: “Maria!”
Anya zamite ndare ago atate kala Ebere si ekye: “Raboni!” (Anjioko Miemba'ba).
17 Yesu atate anyari ekye: “Nyäti ma ko, tana moyi drigba ko kovole Täpi re. Oko nyoyi ädrupii maro re ago nyiti ta ànyari mikye ma te ugu ogo nda se ni Täpi maro ago Täpi ànyaro, Lu maro ago Lu ànyaro ana re.”
18 Ago Maria Magadalene oyite ititate taeri'bai ri ekye indre Opi te ago iti tase nda kitibe anya ri ana te ànyari.
Yesu Ka'darute Taeri'bai Ndaro ri
(Matayo 28:16-20Marako 16:14-18Luka 24:36-49)
19 Te ga liyaro tandrole u'du käti u'du njidrieri rosi, 'dooko taeri'bai kotokalate voaloya käläsi osesi ndindi, tana ànya te turi turiro ni drikaca'bai Yudai ro ri. 'Dooko Yesu ikyite ago edrete ànya lako, nda atate ekye: “Taliatokpe ka'do ami yibe.” 20 Ta ono ata vosi, nda ka'da drí ndaro te ànyari ndi lama ndaro be. Taeri'bai a'dote twi riyä be Opi ondrevoya. 21 Yesu atate ànyari kpa to'di ekye: “Taliatokpe ka'do ami yibe. Oso Täpi kezo mabe ronye, mazo ami kpa inye.” 22 'Dooko nda lawate ànya dri ago atate ekye: “Nyà'do Tori Alokado be. 23 Ondro nyà takozi lidri ro e'be, e'be ànya ṛote, ondro nyè'be ànya ko, e'be ànya ko.”
Yesu ndi Toma be
24 Alo taeri'bai 'butealo foritu ro Toma (äzite Lezo), i'do ànya yibe tuse Yesu kikyibe ana si. 25 Ago taeri'bai azi ititate ndäri ekye: “Màndre Opi te!”
Toma atate ànyari ekye: “Ondro ka'do mandre mberevo ŋbaṛa ro drí ndaro yasi ko ago ma'ba driŋgwa maro ko mberevo se kai ya ago ma'ba drí maro ko lama ndaro ya, mama ko.”
26 Ago u'du njidrieri vosi oko taeri'bai te voaloya zo yasi oko, ago Toma orivoya ànya yibe. Ase käläsii te, oko Yesu ikyite ago edrete ànya lako ago atate ekye: “Taliatokpe ka'do ami yibe.” 27 'Dooko nda atate Toma ri ekye: “Mi'ba drí miro noŋwa, ago mindre drí maro; ago nyozo drí miro ago mi'ba anya lama maro ya. Nya'do ko wiriwiriro, oko mima ta!” 28 Toma zatadri ndaro te ekye: “Opi maro ago Lu maro!”
29 Yesu atate ndäri ekye: “Mi'debe omane ono tana mindre ma te ya? Ànya se kabe taoma teinye ma ondreako ni kado.”
Takaci Buku ono ro
30 Taeri'bai ndaro milesi Yesu ye talaro ro azaka amba te se egyi tana kote buku ono ya. 31 Oko egyi tase kwoi te tana mìma ta robe anjioko Yesu ni Mesiya, Ŋgwa Lu ro, ago ta taoma amiro ro nda ya si nyà'do robe adri be.