Buulus gwidhi gi Ruumiya felluuka gwai: gi Kariit
1 Dina mal ari anaŋa lela gi Iṯaaliiya felluuka gwai danadhedha Yuuliyuusuŋw gwina gwiro zabith gwa orṯa ya Uqusṯus Buulusŋaije maẖaabiis ŋalai liter, 2 anuni gi felluuka ganu gwa Adraamiitiiniiya, gwina gwara gwela ŋwen ŋwina ŋwathije kimumu ga Asiiya, anela a Aristarkhus, gwina gwiro kwiji gwa Makiduuniya gwa Tasaaluuniika, gwijanalai. 3 A bigunu anobani gi S̱iiduun, a Yuuliyuus upijo Buulusuŋw dhuŋuna dhina dhiŋir, ŋwabrico duŋwela gi limedhigen duŋwbuje gathajuŋw uwa degen. 4 Anabela gi baẖr anamiliye Gubrusuŋw galo galiny, ŋinena gwomadhije karun ganu. 5 A dina mana mure baẖr alaŋ gwina gwijo githo Kiiliikiiya a Bamfiiliiya, anobani gi Miira gwa Liikiiya. 6 A zabith buje felluuka mine gwa Iskandariiya gwina gwara gwela gi Iṯaaliiya; ananuni ganu. 7 A dina jana dela micimicol ŋwamun ŋwoinyadho, anobani githo Kiniidus dhuŋun dhai dhina dhibur, athana uthi ŋoma dela no, ŋinena jo karun goinyadho, anamiliye Kariituŋw galo galiny, anela githo Salmuuni; 8 a dina manela dhuŋun dhai dhina dhibur, anobani kalo geta gina gan Mawaani al H̱asana; gwina gwijaijo mediina galo githo gwina gwan Lasaayiiya.
Gi Maliita; a karun gina gipa a ke gwa felluuka
9 A dina ma ŋwamun ŋwoinyadho erna, a dhuŋun ka dhadhela felluuka gwai ŋinena ma ŋwamun ŋwadhije jamu erna, al Buulus abiŋaijo, 10 ŋwulaici, Liji lai, nyi gwiliŋidhi darnu safariiya ibigwa gwaji gwuthi dhuŋuna dha umi ŋiya a dhuŋun dhadhikiye felluuka dhoinyadho, a dhati dharo dha ŋidi ŋina ŋijo gi felluuka i felluuka cucun no, abi dhan alŋa ko. 11 Abi zabith diŋinani dhuŋuna dha kweleny gwa felluuka a dha kwiji gwina gwuthi felluuka gwoinyadhanu gi dhuŋun dhina dhabiŋu Buulus. 12 Ŋinena athi kalo iŋirii gadhi je kogai no, aluminyi loinyadhanu degen ganu dildire galo mine alela ko, aluthi dhunijuŋw dilobani gi Fiiniigiya dina meaje ŋwamun ŋwa ko mine; gwina gwiro miina gwa Kariit, gwina gwathijadha januub a shemaal qarb. 13 A dina ma karun ga januub are micol, alarnu dhuŋun dhegen dhimiŋir, alalija carthuŋw alaŋ ŋau ganu alela Kariituŋw kuni. 14 A gwaji gwitiny a karun ula gina gipa, gina gan Uruukliiduun. 15 A dina muŋwapai felluuka, athana uthi ŋoma dana gwoma karuna ganu no, anabrico karuna ŋwudhiŋa. 16 Anela jaziira jeta kuni jina jan Kalaudi, kalo gina guthanana ŋoma dana romaije felluuka dhuŋun dhai dhina dhibur; 17 a dina mal alije, alapa ŋwar alŋwuguke felluuka; ŋinena dhenyilo dilidethe kamur ganu ina iro ŋidirigajo, aluleje ŋida galo ŋa felluuka, a minoŋ ji karun romaije. 18 A bigunu dina miji karunŋa kwuru gwai lagaje galo, alteye ŋida gi felluuka ganu; 19 a ma ŋwamun ro thiril anateye ŋida ŋa felluuka doi dai duri. 20 A dina mathi aŋin a ŋwudum aŋinu ŋwamun ŋwoinyadho no, a karun a kwuru je daguri gwipa gwuleny, anarnu anaŋa lati lamidhe no. 21 Abi dina mal je ŋwamun ŋwoinyadho, a Buulus direlaŋ keligeny ganu degen ŋwarnu, Liji lai, ada nyaŋa lirii lina lideŋinaijiny, nyaŋa lati lai gathani Kariituŋw no, nyaŋa lati laiumi ŋiya i ŋidi ŋai ka no. 22 A ŋinena nyi gwabiŋaijaje danya iŋir dugore; ŋinena kwiji gwati gwetipo gwina gwai dagalo ganu no, abi felluuka gwaka dogo. 23 Ŋinena dhunejiny malaak galo gwa Kalo gile ibige, gina giro Kalo giny, a gina gathinyi orthadha, 24 ŋwarnu, Buulus gwai, athaŋa dhenyo no; aram ŋa gwadhuna gi je ganu ja Ges̱ar; a aŋadhi, Kalo gimaŋa dhedha ŋediŋaije peth lina lidhanya lai. 25 A minoŋ, liji lai, iŋiriyul dugore; ŋinena uminyiny Kaloŋa, darnu dhuŋun dharo minoŋ gwiro ŋinena abiŋaijinyina. 26 Abi aram anaŋa laguthini gi jaziira jeta.
27 Abi dina ma ŋwamun ro gile ibige die‐a‐kworoŋo, athiji karun ludhi galo gi baẖr gwina gwan Adriya, a githo gile thirir a liji la felluuka arnu anaŋa limaje githo kimumu geta: 28 aluleje carthuŋw ŋau ganu di albuje kwiyaŋu alaŋa darnu ŋau ŋuthi gaama dhure; a dina malela gwitiny, aluleje carthuŋw ŋau ganu manaŋ albuje ŋimaro gaama die‐a‐thudhina. 29 A dina dhenyilo darnu laji lidethe kalo gina guthi nyolya, algatho carthuŋw jina jiro kworoŋo gidon, albupe di kalo ure. 30 A dina ma liji la felluuka bupe dabire gi felluuka, aluleje felluuka gwina gwitiny gi baẖr ganu ŋwujimi ŋai, gwiro ŋinena laro luleje carthuŋw kwereny gi felluuka, 31 a Buulus aici zabithŋaije ejigur yai nu, Ada liji ibila lati limaje gi felluuka ganu no, nyaŋa lati luthi ŋoma lagilaŋ no. 32 A ejigur urtineye ŋwar ŋwa felluuka ganu gwina gwitiny, alabrico ŋwide. 33 A dina ma kalo je githo dure, al Buulus othaije galo peth ŋwari leny, ŋwulaici, Ŋinenaŋina ŋwamun ŋwimaro die‐a‐kworoŋo ŋwina ŋwijanyaŋwai galo nyaje jamu, athanya uthi ŋida ŋeda no. 34 A minoŋ nyi gwa gwothaijaje galo danya eny; nya biriye aŋina yalo nono, ŋinena uru yetipo yati yawani gi lira alaŋ la kwiji gwetipo dagalo ganu no. 35 A dina muŋwabiŋi minoŋ, ŋwapai ⓐesh, ŋwabiŋaijo Kaloŋa gi je ganu degen peth, a dina muŋwurta ⓐesh ganu, ŋweny. 36 Aliŋir dugore peth, aleny ko. 37 Anaŋa peth lina lijo gi felluuka ganu liro miiyten sitta wa sabⓐiin. 38 A dina malpa, aloriyani felluuka ganu, algagitho ŋwona gi baẖr. 39 A dina ma kalo ure, athil liŋidhi kaloŋa gina gijina no, albaŋa dhiburtha dheta dhina dhuthi kimuma, dhina dhara dhani dhiŋa felluuka, ada limuthi ŋoma. 40 A dina malwala carthuŋw galo, allabrico baẖr ganu, alguda ŋwar galo ŋwa ŋidi ŋina ŋathi romaije felluuka, alalije kiraŋa alaŋ gina gijo kwereny karun, alela kimumu. 41 Abi dina malje kalo gina gigiriminina baẖr ram, a felluuka idethe kwiyaŋ; abi lira la felluuka mathiye galo kwiyaŋ didiny, abi kwiriny ka dhuŋun dhai dha ŋau ŋina ŋulilidhi ganu gwuleny. 42 A ejigur uthi dhuŋuna darnu larinya maẖaabiis, alarnu udubidi gweta degen gwupi giru, a gwabire. 43 Abi zabith ari gwagilaŋiye Buulusuŋw, ŋwulekajo gi dhuŋun dhina dhigetilo; ŋwuldhedha amr darnu ŋediŋa lina luthi ŋoma dipi giru algegithaje baẖr, almure kwiyaŋ kwereny. 44 A lina lidhainu, coŋ degen gwudhie gi jibur alaŋ, a coŋ degen je ŋidi alaŋ ŋa felluuka ŋina ŋimaka. A gi dhuŋun ibidha a ŋediŋa peth gilaŋ almure kimumu momaŋ.
Oyi Paulo ro Toŋbo si Roma ya
1 Ondro aratate ämäri oyine Italia ya oko, ànya ozoyi Paulo te rukä kamba'bai robe Yulia rigye, nda orivoya dri'ba kyila'bai Roma'bai ro se äzibe “vo 'Bädri'ba ro ondre ro 'doro.” 2 Moyite macite toŋbo ni Adramutiuma yasi ya, se te ṛo nja oyine vo lakazà lofo ro wari Asia ro roya, ago mädite. Arisetareku, Makedonia'ba yi ni Tesalonika yasi orivoya ama yibe. 3 Kyenonosi oko mesate Sidona ya. Yulia a'dote yauni be Paulo ri ago letadrite ndäri oyine bereazii ndaro ondrene, ago ŋgase nda kolebe ozone ndäri. 4 Ago moyite ni nasi, ago tana oli eligwo ämädri, mädite vose oli kozi i'do kigye telesi roŋga Saiporosi ro dri. 5 Mazadri gyi'desi rote ni Silisia ndi Pamefulia be yasi ago mikyite Mura se Lukia ya ana ya. 6 Ni nasi dri'ba usu toŋbo aza teni Alegezandria ya se ka ugu oyi Italia ya, ago nda 'ba ama te kigye.
7 Mädite liyaro u'duna amba rriti amba si äduro oko masate le 'ba 'desi Kenido ro lomvo. Oli laga ama zo oyine lozo ni vo ana yasi, ago mädite le vose oli kozi i'do kigye telesi roŋga Kurete ro roya, mugu lävute cuku Salemone ro lomvosi. 8 Mugu udite loto gyi kalasi ago rriti amba si mesate vose äzibe Voedrero Kado toŋboi ro ana ya, se ko lozo ni 'ba'desi Lasea ro lomvosi.
9 Marite madaro lau, madale a'dote rritiro udine mileya, tana karama 'didro'be ro tuna lävute nja. Ago Paulo edretavote ànyari nonye ekye: 10 “Mano kwoi, mandrebe oyi amaro ni nosi mileya a'dona ndi rritiro, lakazà enjiruna 'da ndi toŋbo be, ago adrana kpa.” 11 Oko dri'ba kyila'bai ro lete ta otaozo'ba ndi toŋbo kuzupi be ro erine ndra, ni ta Paulo ro ri. 12 Vo ana ko kado orine meṛi si kigye; ago amba lidri ro lete oyine ni gyi'desi yasi ago ojoyite ruutrine osane Foenesia ya, ondro ka'do gindi rritiako, tana ari robe meṛi si lau. Foenikia orivoya vo edrero yi Kurete ya miäwuvo lakole ŋgäṛiŋwa ro aŋgoya be ago mä'du ro aŋgoya be ya.
Oligbiriṛibe Gyi'desi Dri
13 Oli liyaro ni ŋgäṛiŋwa drisi eto oli te, ago lidri usutate ekye änina ndi tase ànyaro ànya korayibe oyene, ago ànya eseyi ŋga toŋbo oyiro te ago diyite loto kototi wari Kurete ro lomvosi. 14 Ago ndriŋwa oko oli mbaraekye gbiriṛi be, se äzibe lakole mä'dudri ro 'Buzele be roya, elite ni roŋga drisi, 15 kanda toŋbo te, ago 'dooko te rritiro toŋbo ri udine driya oli mi, me'be ruutrite ago e'bete oli ri ni uŋgyine. 16 Musu vo edrevo aza te ondro mälävu ŋgäṛiŋwa dri roŋga giṛiŋwa Kauda rote owo. Ago lau rriti amba si, mojote toŋbo giṛiŋwa se toŋbo 'desi ya o'bane kadoro. 17 Ànya eseyite kototi ago 'dooko embeyi iba te anda gbikyi toŋbo lomvosi. Ànya te orivoya turi ro ukyi ànya umu'da kototi se siŋgwa be wari Libiya roya ya, ndi ànya isiyi boŋgo udiro gwo vuru ago 'bayi toŋbo teni oli ri ubine. 18 Oli gbiriṛibe rigi 'du oline, ago kyenonosi oko ànya etoyi lakazà azaka toŋbo ya lovote tesi, 19 ago tu kinja si oko ànya lovoyi lakazà toŋbo ya te tesi. 20 Ago u'duna te amba mäni kote kitu ndi 'bi'bi be ondrene, ago oli ugu usite mbarasi. Äduro ama te mio'ba ako ta ruopa rota.
21 Ondro lidri korite tuna amba ŋgaonya ako oko, Paulo edrete ànya lako ago atate ekye: “Mano kwoi, aba nyeri ta maro gwo 'da aba ṛo ko udine ni Kurete yasi; aba mänina ko ŋgase cini kenjirube ago kujebe kwoi ijene. 22 Oko yauono ma rulo'ba ämiri, a'done yaiŋgyibe. Alo aza amiro ri adri ndaro ijene i'do, e'be gialo toŋbo ayani. 23 Tana ŋgäkyibe malaika Lu se ma ni nda ro ago se mabe mätuna ikyite mare. 24 Ago atate ekye: ‘Paulo, nyuturi ko! Beṛo miri edrene 'Bädri'ba kandra, ago Lu takado ndaro miri si nda pa adri ànya se cini kayi ugu udi mibe kai rote.’ 25 Nyà'do yaiŋgyi be mano kwoi! Tana mayitate Lu ya ta a'dona ndi oso itibe märi ronye. 26 Oko äbina ama 'da kototi roŋga aza roya.”
27 Ŋgäkyina te 'butealo fosu ago oli gbiriṛibe ka drigba ugu ama ubi Gyi'desi Mediteraneana drisi. Te oso o'bwaro oko toŋbo'bai kusuyi iro be ekye mesate loto kototi. 28 Ago ànya voyi iba ŋgaläŋgyiläŋgyi ro embe si kigye te oci gyi ro ojoza ago usuyi oci gyi ro cite kpikpina kama alo 'buteritu (120), fere voigyesi ànya ojoyi kpate ago usuyi ocina te kpikpina 'butenjidriesu (90). 29 Ànya te orivoya turituri ro ukyi toŋbo o'beru'da kuni lomvo, ago ànya evoyi logo ŋga oyiro su teni kundu toŋbo ro yasi ago mätuyite ta voiwi rota. 30 Ago toŋbo'bai ojoyite vo opane ni toŋbo yasi; ànya voyi koṛoŋbe te gyi ya ago yeyi miomba te osoago ànya kayi oye logo ŋgaoyiro azaka evona ni mile toŋbo ro yasi. 31 Oko Paulo atate dri'ba kyila'bai ro ri ndi kyila'bai be ekye: “Ondro toŋbo'bai koriyi kote toŋbo ya ami te mio'ba ako ta ruoparo ta.” 32 Ago kyila'bai loyi iba se käti koṛoŋbe be ana te ago e'beyite oyine.
33 Teinye 'buzevo osiako, Paulo lo'barute ànya cini ri ŋga aza onyane; ekye: “Mirite yauono u'duna 'butealo fosu, ago tu gi cini kwoi ya mìnya ŋga aza kote. 34 Ka'do inye, molo'baru ämiri ŋga aza onyane; tana nyàdri robe, tana ca drikyiri alodi drî amiro ro ri ruenjine i'do.” 35 Ta ono ugu atana vosi oko, Paulo ru ambata aza te ozo aro'boya te Lu ri ànya cini milesi, wa te, ago eto onyana te. 36 Ànya a'dote agoago be ago vo ànyaro cini alo alo nyàyi ŋgaonya kpate. 37 Ago oti amaro cini toŋbo ya orivoya kama ritu 'butenjidrieri fonjidrialo (276). 38 Ondro ŋgaonya kojo 'dicini te oko, ànya 'bayi toŋbo te a'done tefe inya cini lovo si gyi'desi ya.
Laŋgo Toŋbo ro
39 Ondro vokiwite oko, toŋbo'bai niyi wari ana kote, ago ànya ndreyi cuku aza te kototi be ago rayitate ondro ka'do ndi rritiako ànyari te toŋbo ubine lau. 40 Ago ànya loyi boŋgoi ŋgaoyiro te ago e'beyi ànya te ocine gyi'desi ya, ago tuna gi ana si ànya onjiyi iba se kabe boŋgo toŋbo ro o'bana ni udine te. 'Dooko eŋgayi boŋgo udiro te mile toŋbo roya tana oli kubi toŋbo robe mileya, ago mugu oyite kototi. 41 Oko toŋbo 'berute kototi siŋgwa be lomvo ago lelete; mile telesi toŋbo ro cite akpo ago ni kote ruushwene, ago telesina kundu yasi laŋgote ronyoronyo ni gbulä gyi 'desi ro ri.
42 Kyila'bai rayitate kamba'bai cini tufune, ni ànyari ugu elevoya kototi ukyi opayivo 'da. 43 Oko dri'ba kyila'bai ro lete Paulo opane, ago nda laga ànya tezo ta ono oyevoya, nda ozo tate lidri cini se kuni gyi ele te ri efone ni toŋbo ya ago elene kototi; 44 Ago anjokona soyite, ruyi ice kyelekpe te ndi ŋga azaka se kotoŋgorube ni toŋbo yasi be. Ago ama cini mapavote londroro oso inye.