Dhuŋun dhan dire dai
1 Nyi gwajiliŋidhiye, limega lai, Dhuŋun dhai dhina Dhiŋir dhina dhabiŋaijaje dhina dhimanya uminyi dimutha, a dhimanya dhimuthini galo ko. 2 A dhadhi gilaŋiye nya dhai ko, ada nyaŋa limamutha dhuŋuna dhina dhabiŋaijaje didiny, abi udubidi ada nyaŋa limuminyi tur. 3 Kwerkwereny nyi gwimajidhedha dhuŋuna dhina dhimanya uminyi dimutha, darnu al Masiiẖ gwimai gwan ŋidi ŋega ŋina ŋike, gwiro ŋinena arna jitham ja Kalo; 4 a darnu gwigwurcinu, a gwimadirni gi lamun la thirilŋa, gwiro ŋinena arna jitham ja Kalo. 5 A gwaŋinijo S̱afaŋw, ŋwubaji ŋwulaŋinijo lina liro die‐a‐ram. 6 Ŋwubaji ŋwaŋinijo limega loinyadhanu di khamsa miiya lamun letipo. A loinyadho degen loma limidho di ŋinena, abi coŋ lo lidhro. 7 Ŋwubaji ŋwaŋinijo Yaⓐguubuŋw; a peth lina lukejinu. 8 A gidon peth nyaŋinijo ko, gwiro ŋinena di gweta gwina gwirdejinu galo. 9 Abi nyi gwiro gwina gwitinyunu degen peth lina lukejinu, a nyi gwati gwaudhi duthi jiriny jan gwina gwukejinu no, ŋinena irininy kaniisa ga Kalo. 10 Abi niⓐma gwai gwa Kalo nyi gwimaro gwiro ŋinena rinyna; abi niⓐma gwuŋun gwina gwidhedhiny gwati gwidhedhininy duŋwjalo tur no; abi nyi gwapanu ŋiro degen peth; abi nyi gwati gwiro no, abi niⓐma gwa Kalo gwina gwijana gwai. 11 Ada nyi gwimaro i ibile, minoŋ anaŋa lathabiŋaijo lijo dhuŋuna dha Kalo, a minoŋ nyaŋa limuminyi.
12 Abi ada alŋa limathabiŋaijo lijo darnu al Masiiẖ gwimadire gi liji ganu lina laio, abi akwai athibi coŋ dagalo arnu dire gwati gi liji ganu lina laio no? 13 Ada dire gwati gwimaje gi liji lina laio no, al Masiiẖ gwati gwimadirini no. 14 Abi ada al Masiiẖ gwati gwimadirini no, minoŋ abiŋaije lijo dhuŋuna dha Kalo gwega gwiro tur, a imaan gwalo ko gwiro tur. 15 Alŋa ko labujini liro shuhuud lina liro lidhuŋun gi dhuŋun dha Kalo; ŋinena arlo gi shahaada gwega Kalo gimadireye al Masiiẖuŋw; athuŋwbi direye no, ada minoŋ lina laio lati limadirini no. 16 Abi ada lina laio lati limadirini no, al Masiiẖ gwati gwimadirini ko no. 17 A ada al Masiiẖ gwati gwimadirini no, imaan gwalo gwiro tur; a nyaŋa loma gi ŋidi ŋalo ŋina ŋike. 18 Ye, a peth lina lo lidhro gi Masiiẖ limageradhe galo. 19 Ada alŋa gi midhe ibigwa dogo limageta dhunijuŋw gwega di al Masiiẖ, alŋa liro lina larani ŋina gi liji peth.
20 Abi ŋinena al Masiiẖ gwimadirini gi liji ganu lina laio, a ŋwuro lira la dire dai la liji lina lo lidhro. 21 Abi gwiro ŋinena idhina ai kwiji gwai, a ko dire dai ila kwiji gwai. 22 Abi gwiro ŋinena gi Adam liji peth lai, a minoŋ ko gi al Masiiẖ liji peth lamidhini. 23 Abi gweta gweta gi ruṯba gwuŋun; al Masiiẖ gwiro lira la dire dai, a gidon lina liro luŋun gi lamun lina laji luŋwul ila. 24 A gidon mira ila, maji muŋw dhedha Kaloŋa a Babo ŋelenya, a muŋwirini ŋelenya peth ŋa leleny, a ŋeleny peth, a ŋoma peth. 25 Abi aram ŋeda gwuthi ŋelenya di muŋwgeta dhuwanu ŋwora ganu ŋwuŋun. 26 A dhuwan dhina dhimradhi dherna dhina dhan ai. 27 Abi Kalo gimageta ŋida peth ŋwora ganu ŋwuŋun; abi dina athuŋw arnu ŋidi peth ŋimagitini ŋwora ganu ŋwuŋun, dhaŋinu darnu gwina gwimageta ŋida peth ŋwora ganu ŋwuŋun gwati gwadhuredhini degen ganu no. 28 A maji ma ŋidi peth gitini ŋwora ganu ŋwuŋun, a Ŋari ko ŋaji ŋagitini ŋwora ganu ŋwuŋun ŋina ŋigeto ŋida peth ŋwora ganu ŋwuŋun, di Kalo ro ŋidi peth gi liji peth.
29 Abi liji larakwai lina limaⓐamidhini gwan liji lina laio? Ada lina laio lati limalirini gatur no, abi kworaŋ albi ⓐamidhini gwan ŋediŋa? 30 Kworaŋ albi geta lidom lega saaⓐa peth gi dhai dhina dhathijirinya? 31 Nyi gwaraji gwai ŋamilai ŋina ŋuthinyilo di Yasuuⓐ al Masiiẖ gwina gwiro Kweleny gwega, nyi gwathai ŋwamun peth. 32 Ada nyi gwimaro ŋinena liji anaŋa limapai ŋoŋora owaŋ yai gi Afasus, abi teye galo gwiny gwiro dhaŋ? ada lina laio lati limadirini no. Abricije aleny, aliye; abi bigunu alai. 33 Athanya ukinejinu ganu no; aicaijiye gwina gwike gwathikiye ŋadigirenya ŋina ŋiŋir. 34 Birthul gwan dhuŋun dhina dhiŋir; athanya apo ŋida ŋina ŋike no; ŋinena athi coŋ liŋidhi Kaloŋa no. Nyi gwabiŋi dhuŋuna ibidha daji apie dhara.
35 Abi gweta gwaji gwarnu lina laio laji ladirini akwai? A lila aŋinu yai iro dhaŋ? 36 Girila gai, gwina gwathaŋa kwoi gwati gwamidhe ada gwati gwimai no. 37 A gwina gwathaŋa kwoi ŋa gwati gwathi kwoi aŋina ina yaji yaro no, abi lon cucun, udubidi duŋwuro la ŋwon, i la ŋwulaŋ ŋwiter. 38 Abi ŋathil Kalo dhedha aŋina gwiro ŋinena bupuŋwna, a lulaŋ leta leta lathuŋwdhedha aŋina yuŋun. 39 Aŋinu peth yati iro aŋinu yetipo no; abi liji luthi aŋina yetipo, a dhola dhuthi aŋina yiter, a lum luthi aŋina yiter, a nyira nyuthi aŋina yiter. 40 A aŋinu ya kabo yo, a aŋinu ya kwiyaŋ yo; abi majdh gwa aŋinu ya kabo gwiro gwetipo, a majdh gwa aŋinu ya kwiyaŋ gwiter. 41 Majdh gwa aŋin gwiro gwetipo, a majdh gwa gwuwa gwiter, a majdh gwa ŋwudum gwiter; a ŋinena athi ludum leta dani ter gi ludum liter gi majdh. 42 Dhiro minoŋ ko gi dire gwa lina laio. Gwathi kwuini gi digire; ŋwubidirini gwati gwidigiro no. 43 Gwati gwathi kwuini gi neje no; ŋwubidirini gi majdh. Gwathi kwuini gi mule nono; ŋwubidirini gi ŋoma. 44 Gwathi kwuini gi aŋinu ya ji a ŋin; ŋwubidirini gi aŋinu ina iro dhigirim. Gwiro ŋinena jina aŋinu ya ji a ŋin, a ko aŋinu yo ina iro dhigirim. 45 A minoŋ ko dhulinu, Kwoma gwina gwiro kwerkwereny Adam gwimaro aŋinu ina yuthi midhuŋw; a Adam gwa gidon gwimaro dhigirim dhina dhathimidhiye. 46 Minoŋ aŋinu ina iro dhigirim yati yathila kwerkwereny no, ŋwubiro ina iro ji a ŋin; abi gidon ina iro dhigirim. 47 Kwoma gwa kwerkwereny gwiro fura gwa kwiyaŋ; a kwoma gwa gidon gwiro Kweleny gwina gwidhi gi Sama. 48 Lina ligitinu fura gwai, liro ŋinena ŋeda gwina gwigitinu kwerkwereny fura gwai; a lina liro la Sama liro ŋinena ŋeda gwina gwidhi gi Sama. 49 Gwiro ŋinena malgena s̱uura gwa gwina gwigitinu fura gwai, abricije algena ko s̱uura gwa ŋeda gwina gwidhi gi Sama. 50 Nyi gwajaici minoŋ, limega lai, ji a ŋin lati luthi ŋelenya kidhila ga Kalo no; a digire gwati gwuthi ŋelenya gi ŋina ŋati ŋathi digire no.
51 Aŋadhul, nyi gwajabiŋaijo dhuŋuna dhina dhigilibicinu. Alŋa lati ladhre peth no, abi alŋa peth laji lupeyini ganu. 52 Gi lamun litinyunu, gi daice je kibur, gi lamun la ŋwal ŋwa ŋiridhe ŋina ŋiro gidon; abi ŋiridhe ŋaji ŋare, a lina laio ladirini lati luthi digiruŋw no, a alŋa laji lupeyini ganu. 53 A minoŋ aŋinu ina idigiro aram yagena ina yati idigiro no, a ina yaio aram yagena ina yati yai no. 54 Abi maji ma ina idigiro gena ina yati idigiro no, a ina yaio gena ina yati yai no, a minoŋ dhina dhulinu dhaji dhuthi je ganu, Ai gwima dhiŋadhini gi dhinyi. 55 Ai gwai, dhugi dhuŋa dhada? Dhel dhai, dhinyi gwuŋa gwada? 56 Abi dhugi dha dhai dhiro ŋidi ŋina ŋike; a ŋoma ŋa ŋidi ŋina ŋike ŋiro naamuus. 57 Abi shukr di Kalo, gina gidhedhije dhinyuŋw Kweleny gwai gwega gwina gwan Yasuuⓐ al Masiiẖ. 58 Minoŋ, limaguri lai lina luminyilo, dhunadhul libur galo, athanya aro galo no, nyapai ŋiro ŋa Kweleny dugor dai, ŋinena liŋidhanya darnu ŋiro ŋina ŋapanyalo di Kweleny ŋati ŋiro tur no.
Efo Kristo ro
1 Ago yauono male talogone drî amiro ya, ädrupii maro, ta Lazokado se mapebe ämiri rota, se mirute, ago se taoma amiro edrete ŋgyiri kigye. 2 Se ni lazokado yi, lazo se mapete ämiri owo. Apa ami te lazokado si ondro nyätite anda owo, e'be gialo ondro taoma amiro ni awi.
3 Mocope tase musube ono te ämiri, se ni orivoya parandra anjioko Kristo drate takozi amaro ta, oso egyibe Taegyi ya ronye. 4 Anjioko ase nda te ago eŋga nda te adri ya u'du nina si, oso egyibe Taegyi ya ronye, 5 ago nda ka'darute Petero ri ago 'dooko lazo'bai cini 'butealo foritu ri. 6 'Dooko nda ka'darute oso'bai nda vo se ndrani kama nji (500) drisi ri saa alo si, ambana dri gi'du lidriidriro, rukäna dra gica owo. 7 'Dooko nda ka'darute Yakoba ri, ago ono vosi lazo'bai cini ri.
8 Äduro nda ka'daru kpate märi, malaba gica oso 'dise ätite tu utina ro osaako ronye. 9 Tana ma ni tipari lazo'bai cini lakosi; si ko ma uzine lazo'ba tana meza känisa Lu rote. 10 Oko yauni Lu rosi nda 'ba mate oso ma'dobe yauono ronye ago yauni se nda kozobe märi ono ko teinye ta ako. Oko vona ro, maye losi te mbara ndrani lazo'bai azi drisi, caoko ṛo ko ni taoye andivo maro ro, oko yauni Lu ro ka ugu losi oye ni ma be. 11 Ka'do inye, kode anya ikyi ni maresi kode ànya resi, ono ni tase ama cini màbe opena, ago ono ni tase nyàbe omana owo.
Efo Amaro ni Odra yasi
12 Yauono, lazo amaro orivoya ni anjioko olofo Kristo teni odra yasi, ka'do inye rukä amiro ka ata ekye avo eŋgane adri ya i'do 'do eŋwanye ya? 13 Ondro ka'do gindi endaro inye, anjioko olofo Kristo kote, 14 ago ondro olofo Kristo kote ni odra yasi, 'dooko ama ta aza ako opene ago ami ta aza ako omane. 15 Ndrani ono risi, aka'da ama te a'done koweoga'bai ro ta Lu rota, tana matate makye nda eŋga Kristo teni odra yasi, oko ondro ka'do gindi endaro ekye eŋga avo kote adri ya, 'dooko nda eŋga Kristo kote. 16 Tana ondro eŋga avo kote, anjioko eŋga Kristo kote. 17 Ago ondro eŋga Kristo kote, 'dooko taoma amiro orivoya awi ago ami orivoya 'du ujeujero takozi amiro ya. 18 Ago anjioko taoma'bai se Kristo ya kodrate iyi jeyi kpate. 19 Ondro mio'ba amaro Kristo ya orivoya kado toto ori ono ya ago aza tona i'do 'dooko màle yauni te ndrani 'dise azaka orivoya 'bädri cini ya drisi.
20 Oko taŋgye orivoya ni ono anjioko eŋga Kristo teni odra yasi, tao'baro ro ànya se kabe u'du odra ya ri anjioko eŋgana ànya kpa 'da. 21 Tana kpa oso odra, ikyite 'dialo si ronye, kpa oso inye oŋga ni odra yasi ikyi kpa 'dialo si. 22 Tana kpa oso 'dicini kabe odra tana rudro'be ànyaro Adama be 'ba ni 'do ronye, kpa oso inye eŋgana vona cini 'da adri ya ta rudro'bero ànyaro Kristo be rota. 23 Oko 'dicini alo alo eŋgana gi a'do ndaro ronye. Käti ono, Kristo, 'dooko ikyi tu ndaro si ànya se ndaro iyi. 24 'Dooko tu ädu esana 'da; Kristo opena 'dimiri'bai cini tori voro, drikaca'bai, ndi mbara'bai be 'da ṛe, ago ozona Miri 'Bädri'ba ro 'da Lu Täpi ri. 25 Tana beṛo Kristo ri vo mirine madale Lu opena kyila'baazii cini gwo ṛe ago o'bana ànya gwo pa ndaro zele. 26 Kyila'baazi se opene ṛe äduro ni odra. 27 Tana taegyi ka ata ekye: “Lu 'ba ŋga cini te pa ndaro zele.” Orivoya ŋbelero anjioko ata gi (ŋga cini) ono loci Lu modo ko kigye, nda se kabe ŋga cini o'ba Kristo zele. 28 Ondro a'ba ŋga cini te miri Kristo ro zele oko, 'dooko nda, Ŋgwa andivo, o'bana andivo ndaro 'da Lu zele; se ko'ba ŋga cini be nda zele ono; ago Lu mirina ŋga cini 'da kpeye.
29 Ka'do inye, lidri se abapatisi te ta avo rota oyena e'di ya? Ànya kayi mio'ba e'di ta ya? Ondro ka'do ndi endaro, oso rukäna kabe ata ronye, ekye eŋga avo ko adri ya, abapatisi lidri kai te avo ta etaya? 30 Ago ta amaro ta, tana e'di mà umu rriti odra roya tu cini si niya? 31 Ädrupii maro, ma drio'be odra be tu cini si! Driuŋgyi se ma sina ami ya, ori amaro ya rudro'be Kristo Yesu Opi amaro be ya, kani ma o'ba ta ono atane. 32 Aba ondro ka'do kyila se lakole adri ndi odra be ro se maye be Epeso ya noŋwa ono, maye gwo tavousu lidri rosi ŋgase musube e'diya? Oko ondro eŋga avo kote adri ya, 'dooko oso ugu atana be ronye ekye: “Mi'de manya ŋga, ago mämvu ŋga, tana ondo madrana 'da.”
33 Mi'ba odo ami ko. “Bereazi 'dikozi be ka taoye kado enjini.” 34 Nyego tauni kado ya ago nye'be litii takozi oyero. Ma ta ono ayo ko'ba ami robe driupi ro tana rukä amiro ni Lu ko.
Efo Lomvo ro ni Odra Yasi
35 'Diaza ejina ta 'da ekye: “A lidri se kodrate eŋgana eŋwanye adri ya ya? Ànya a'dona beti lomvo ro eŋwani be ya?” 36 Mi amama yi! Ondro nyikyi'di kwari te gyini ya, anya unina ko oŋgane adri be e'be gialo odrana lutu. 37 Ago ŋgase nyikyi'dibe orivoya toto keci yi, kode keci kyifo ro kode keci inya azaka ro, ondro nyate ŋga kyi'di, nya ko lomvo se ka oyebe a'done kyi'di. 38 Lu kani lomvo ozo rigye oso nda kolebe ronye, beti keci alo ri nda ozo lomvo modo ànyaro rote.
39 Ago iza ŋga cini lidriidriro ro vona cini ojo ko rere beti alo ro, lidri orivoya beti iza robe alo, koronyai ro azana, arii ro azana, ago ti'bi ro azana.
40 Ago lomvo vo'buyakuru ro orivoya ndi lomvo 'bädri robe. Liŋgyi se lomvoi vo'buyakuru ro orivoya to ni liŋgyi se lomvoi 'bädri ro ro ri. 41 Kitu orivoya liŋgyi modo iro robe, imba orivoya liŋgyi aza be, ago 'bi'bii orivoya liŋgyi to be, ago ca 'bi'bii lako beti toto liŋgyi ro orivoya.
42 Ka oye a'done oso 'do ronye ondro eŋga avo te adri ya owo. Ondro ase lomvo te, anya ŋgwa te; ondro eŋga anya te anya a'dona 'da oŋgwaako. 43 Ondro asete, anya te orivoya liŋgyiako ago mbaraako, ondro eŋgate, anya a'dona 'da liŋgyiekye ago mbara be. 44 Ondro asete, anya orivoya lomvo lomvo robe, ondro eŋgate, anya a'dona 'da lomvo tori robe, lomvo, lomvo ro orivoya, ago lomvo tori ro a'dona ndi. 45 Tana taegyi ka ata ekye: “Mano käti, Adama, a'bate lidri ro;” oko Adama äduro orivoya Tori adri ozoro. 46 Tori ikyi ko ni käti, oko lomvo ayani, ago 'dooko tori. 47 Adama käti a'bate ni gyini yasi, efo ni gyini yasi; Adama ṛiri ikyite ni vo'buyakuru ya. 48 Ànya se 'bädri ro laba orivoya oso nda se a'bate gyini si ronye; ànya se vo'buyakuru ro laba oso nda se ikyite ni vo'buyakuru yasi ronye. 49 Kpa oso maso a'do mano se edebe gyini si robe ronye, kpa inya masona a'do Mano se ikyite ni vo'buyakuru yasi ro 'da.
50 Tase mabe atana ni no, ädrupii, anjioko ŋgase a'bate iza ndi kari be si unina ko ŋga la'done Miri 'Bädri'ba Lu ro roya, ago ŋgase kabe oŋgwaoŋgwa unina ko oŋgwaako urune drimbi ro. 51 Nyèri ma tandrwiro ono tana itina ämiri; ama cini madrana ko, oko otozana ama cini 'da, 52 dori ndriŋwa oso miobi ronye ondro cekuṛe äduro kotrete owo. Tana ondro cekuṛe kotrete, avo efona 'da, go dra kote alona, ago otozana ama cini 'da. 53 Tana ŋgase ka oŋgwaoŋgwa beṛo tozane oŋgwaako; ŋgase ka odraodra beṛo tozane ŋgase unina ko odrane ro. 54 Ondro tase ono ka'dote, ago ŋgase oŋgwaoŋgwa ro otozate oŋgwaako ro, 'dooko taegyi a'dona 'da endaro, se ekye: “Epere odrate; ŋgaopeṛe ndete!”
55 “Odra, ŋgaopeṛe miro gaŋwaro ya?
Odra, mbara luwu miro ro gaŋwaro ya?”
56 Odra ka mbara iro usuna ni takozi resi, ago takozi ka mbara iro usu ni Ota resi. 57 Oko aro'boya ka'do Lu ri! Nda ozo ŋgaopeṛe te ämäri Opi amaro Yesu Kristo si!
58 Ka'do inye ädrupii maro, nyedre ŋgyiri. Mì'ba ŋga aza kuswe ami ko. Nyà'do ondoalo losi amiro ta Opi rota ya, tana mini ṛote anjioko ŋgase nyàbe oyena ruindu Opi riya ko orivoya ta awi yi.