Odaije gwa kwiji gwina gwathauni
1 Ŋwuje manaŋ dalimiye lijo kimumu ga baẖr; a liji auradha dugun loinyadho, ŋwela, ŋwuni gi felluuka, ŋwujalo gi baẖr alaŋ; a liji peth je kimumu. 2 Ŋwulalimiye dhuŋuna dhoinyadho odaije gwai, ŋwulaici gi taⓐliim dhuŋun, 3 Diŋinul. Kwiji gweta gwiludhi dauni. 4 Dina aunuŋw ŋwon ŋwai, a ŋwitiny ide gi dhai alaŋ, a nyira nya kabo ila, aleny. 5 A ŋwiter ide ŋworlolo ganu ŋwina ŋwati ŋwuthi kwiyaŋu gwoinyadho no; altu babraŋ, ŋinena athi kwiyaŋ jo gwoinyadho no. 6 Abi ma aŋin alidha, ŋwulduni, alai nono; ŋinena athil uthi duwa no. 7 A ŋwiter ide gi cugi ganu, a cugi biŋa, aleny ŋwona, athilbuthi je no. 8 A ŋwiter ide kwiyaŋ gwina gwiŋir, altu, albiŋa; alliŋa; a coŋ uthi je dhure‐a‐die, a coŋ uthi je dure‐thiril, a coŋ uthi je dure‐thudhina. 9 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Gwina gwuthi nyuni nya dhidiŋini, abricul ŋwudiŋini. 10 Dina muŋwjalo cucun, a liji lina lijaijo galo a lina liro die‐a‐ram alothaije galo dhuŋun dhai dhina dhodaijuŋwulo. 11 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Dhimadhedhini dagalo diliŋa dhuŋuna dhina dhigilibicinu dha gidhila ga Kalo; abi degen lina lathije por dhuŋun peth dhapinu odaije gwai. 12 Athildatiŋa galo alaŋa, athilbiliŋidhi no; aldiŋini, athathilbiliŋidhi no; dathil urle dugore galo degen a Kalo dhudhani ganu ŋidi ŋegen ŋina ŋike. 13 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa lati liliŋidhi odaijuŋw ibigwa na? Nyabi liŋa odaijuŋw peth akwai? 14 Kwiji gwina gwathauni, gwathauni dhuŋun dhai. 15 A lina lathije gi dhai alaŋ liro lina luthi dhuŋuna dhina dhan dhikwuinu; abi maldiŋini, an Sheṯaan eladha ganu, ŋwapai dhuŋuna dhina dhikwuinu gi dugor ganu degen. 16 A minoŋ lina likwuinu ŋworlolo ganu; maldiŋini dhuŋuna, almutha babraŋ, aliŋir dugore. 17 Athilbuthi duwa ganu no, athil je ŋwamun coŋ; abi maji ma dhuŋun dhina dhibur je i man liji dhagirini gi dhuŋun dhina dhuthilo dha Kalo, alkadugore babraŋ. 18 A lina likwuinu gi cugi ganu; liro lina lathidiŋini dhuŋuna, 19 abi lumurudhilo ŋidi ŋa gidhila ibiga, al ŋeleny ŋa gidhila ibiga amra, albupe ŋida ŋiter, athi ŋidi ibiŋe eny dhuŋuna, athathil liŋidhi keleŋa no. 20 A lina likwuinu kwiyaŋ gwina gwiŋir; liro minoŋ, maldiŋini dhuŋuna, almutha, alliŋa keleŋa, coŋ dhure‐a‐die, a coŋ dure‐thiril, a coŋ dure‐thudhina.
Odaije gwa lamba a gwa luginy
21 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kwiji gwathapai shama ŋwugeta gi leny ganu, i gi lagram ganu a? Jati jathuŋwul uleje gi shamadan ganu na? 22 Ŋidi ŋeda ŋate ŋina ŋigilibicinu ŋina ŋati ŋaji ŋaŋini no; a ŋidi ŋate ŋina ŋigitinu nyim ŋina ŋati ŋaji ŋatejini galo no. 23 Ada kwiji gweta gwimuthi nyuni nya dhidiŋini, abricul ŋwudiŋini. 24 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ethadhinul galo gi dhuŋun dhina dhidiŋinanya; gwiro ŋinena athanyan yeco, laji lajiyeco ko; a dagalo lina ladiŋini labuthani. 25 Gwina gwuthi ŋida, gwaji gwaldhedha; a gwina gwati gwuthi ŋida no, gwaji gwalapa ŋida ŋina ŋuthuŋwulo. 26 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Gidhila ga Kalo giro ŋinena ada kwiji gwimakwoi ŋwulaŋa kwiyaŋ. 27 Gwathidhre gile, ŋwudire bigunu, a ŋwulaŋ tuya, albiŋa, athuŋw biliŋidhi darnu dhuŋun ibidhe dhiro akwai no. 28 Kwiyaŋ gwathi teya ŋwona gwiren; kuni gathituya kwereny, abi lupire aji ŋwutuya, abi ŋwon aji alje. 29 Abi maji ma ŋwon ure, athuŋwul uni, ŋinena ma kalo ro dhura. 30 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Anaŋa larnu gidhila ga Kalo giro ŋinena aŋ? Aluthi ŋoma lodaije dhuŋun dhuŋun akwai? 31 Giro ŋinena luginy la mastarda lina likwuinu kwiyaŋ, litinyunu ŋwuginy peth ŋwina ŋwathije kwiyaŋ. 32 Abi muŋw kwuini, ŋwubiŋa, ŋwolanalaŋ gi jari jina jitijitiny peth, ŋwuteye durna dipidipa; athin nyira nya kabo jalo kwuel. 33 Ŋwulabiŋaijo dhuŋuna odaije gwai gwortal, gwiro ŋinena athil luthi ŋoma ladiŋini. 34 Abi ada odaije gwati gwimaje no, athuŋwulabiŋaijo no; abi dina jalilo calmiz jai juŋun, athuŋwul aŋajo dhuŋuna dha dhodaije peth.
Yasuuⓐ gwabiŋaijo karuna, ŋwaici, Ji jigwoiny
35 A lamun ibile ma kalo ro ŋibilbil, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Almure kimumu giter. 36 Maldhiŋa lijo, anela ganu felluuka gwina gwijina Yasuuⓐ, a lifelluuka liter lina litilitiny, alligwudhie. 37 A karun aji ŋware gipa, a ŋau ule felluuka ganu, aloinyadhe. 38 A Yasuuⓐ je didhre gi libil lina lijudhi gidon, ŋwudhire makhadda alaŋ. Albirtheye, alabiŋaijo, alaici, Muⓐallim gwai, ŋa gwijalo mun, abi anaŋa laji ladhirudhe, anai a? 39 Ŋwudire, ŋwuŋeŋira karuna, ŋwabiŋaijo ŋau, ŋwulaici, Jul jigwoiny. A karun erna, a kalo audhaijiye galo. 40 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa larau nyabi dhenya minoŋ? Kworaŋ athanya buthi imaan no? 41 Albi dhenya gwuleny, alabiŋaijiye, alarnu, Kwiji ibigwa gwiro dhaŋ, abi ŋau a karun uthejo nyuni?
Lapidriopi Kwariori'ba ro
(Matayo 13:1-9Luka 8:4-8)
1 Yesu eto ŋgaemba te kpa to'di Fofo Galilaya ro kala, lowa se kotokalabe ndare ana orivoya amba ta'doro nda cite toŋbo ya ago rite kigye. Toŋbo orivoya gyi ya, ago lowa edrete kototisi gyi kala. 2 Nda emba tate ànyari lapidri si, atate ànyari ekye:
3 “Nyèri! Tu alo aza si mano aza fote kwari orine. 4 Ago ondro nda kate ugu kwari ori ämvu ya oko, azakana lo'dete liti drisi, ago arii ikyite ago nyayi anya te. 5 Azakana lo'dete gyini gyirigyiriro dri, se gyini na i'do amba, kwari hwete ndriŋwa, tana gyini na ciko gyuru. 6 Ago ondro kitu kitute lekuru oko, lunyi inya se koŋgabe to'diro ana te, tana pajina ci kote gyuru, ago inya wite ndriŋwa. 7 Azaka kwari ro lo'dete kukyi cuku lako, ago kukyi mbate ago vo inya se koŋgabe ana te, ago ànya wa inya kote. 8 Oko kwari azaka lo'dete gyini kado ya, ago kwari ŋgate, mbate, ago wa inya te, azakana inya be 'butenätu, azakana 'butenjidrialo, ago azakana kama alo.”
9 Ago Yesu ndetate ata si ekye: “Dia nyèri, ondro ka'do nyà'do gi bi be owo.”
Takaci se Yesu kabe Ata Lapidriopi si
(Matayo 13:10-17Luka 8:9-10)
10 Ondro Yesu te iṛe oko, azaka se keriyi ta ndaro be kai ikyiyite ndare ndi taeri'bai 'butealo foritu be ago ejiyi nda te tazevo lapidri ro edrene. 11 Yesu zatadrite ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tandrwi na aka'date ämiri. Oko azakana se tesi ri, erinayi ŋga cini takacina lapidri si, 12 ta'dota
‘ondrena ànya ondrenayi ndi,
caoko ndreyi ko;
erina ànya erinayi ndi,
caoko uninayi tazevona ko.
Tana ondro ka'do ànya kuniyite, ànya egona ndi Lu re,
ago nda e'bena ànya ndi ta takozi ànyaro rota.’ ”
Yesu Edretazevo Lapidriopi Kwariori'ba rote
(Matayo 13:18-23Luka 8:11-15)
13 'Dooko Yesu eji ànya te ekye: “Mìni lapidri ono tana ko ya? 'Dooko ka'do inye, mìnina ta lapidri azaka ro gi'da ya? 14 Kwariori'ba kani ata Lu ro orina. 15 Azaka lidri ro laba oso kwari kolo'debe liti dri 'do ronye, ondro ànya keriyi ata te dori oko, Satani ikyite ago ru ata se ikyi'dibe ànya ya te. 16 Rukä lidri ro laba oso kwari se kolo'debe gyirigyiri dri 'do ronye. Ànya keriyi lazo te oko, ruyite dori yai'dwesi. 17 Oko ci ko gyuru ànya ya, ago ànya ri ko madaro. Ago ondro rriti kode 'dieza kesate ta lazo rota oko, ànya e'beyite ndriŋwa. 18 Rukä lidri ro laba oso kwari se arite kukyi cuku lako 'do ronye. Kwoi ni ànya se keriyi lazo te, 19 oko ta milo'be ro ta ori ono rota, ta ŋgaamba lu robe ndi ta ŋga dritoto amba ole robe cite ago vo lazo te, ago ànya wayi doŋgo kote. 20 Oko rukä lidri ro laba oso kwari se aribe gyini kado ya ronye. Ànya keriyi lazo te oko, ruyite, ago wa doŋgo 'butenätu, azaka 'butenjidrialo, ago azaka kama alo.”
Lamba Drî Takotako ro Lakaza si
(Luka 8:16-18)
21 Yesu atate ànyari ekye: “Inye'do 'diaza ezi lamba ndi zo ya ago tako gwo lakaza si kode 'ba gwo kitapara zele ya? Inye'do nda edre ko ŋga lamba edrero dri ya? 22 Ŋgase da'doda'doro olofona 'da ŋbelero, ago ŋgase atako drîna be äpina drîna 'da. 23 Ka'do inye, nyèri, ondro ka'do nyà'dote bi be owo.”
24 Nda ata kpate ànyari ekye: “Mìgabi tase nyàbe erina ono erine! Liti se nyabe ŋga ozo azi ri sina kpani liti se Lu kabe oye ŋga ozone miri sina owo, oko Lu ozona te miri ndra. 25 Nda se tauni be ozona 'da rigye ndra, ago nda se tauni ako ca se nda be sina giṛiŋwa ono äruna 'da ni nda rigyesi.”
Lapidriopi Omba Kwari ro ro
26 Yesu ugu atate ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro ro laba oso nonye. Mano aza ri kwari te ämvu ndaro ya. 27 Nda ku'dute ŋgäkyi si, ago koŋgate kyenoŋbo si oko, kwari cini hwete ago kate ugu omba. Caoko nda ni ko kode ka omba eŋwanye. 28 Gyini modo kani ŋgase ikyi'dibe 'do o'ba ombane ago doŋgo owane; käti pa ndrilaŋwa efote, 'dooko drî na, äduro drî wa inya te amba. 29 Ondro inya kokate oko, lidri eto olona te iṛi si, tana tu jalia ro esate.”
Lapidriopi Keci Ce Musetada ro ro
(Matayo 13:31-32Matayo 34Luka 13:18-19)
30 Yesu ejitate ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro ro mojona e'di be ya? Lapidri eŋwani mapina ayani tazevona edreza ya? 31 Laba oso nonye. Mano aza ru keci ce musetada rote se ni keci se tipari 'bädri ya owo, ago kyi'di anya te gyini ya. 32 Ono vosi anya mbate lekuru ago a'dote ndrani ŋga kyi'dikyi'di cini azi drisi. Anya ra gwoṛi 'desiro te ago arii ikyite moyi zoi ànyaro te lindri anyaro ya.”
33 Yesu pe lazo ndaro te lidri ri lapidri amba opi si oso kwoi ronye, nda itita amba se ànya uninayi ndi unine te ànyari. 34 Nda leko ta opene ànyari teinye lapidriopi ako, oko ondro nda te iṛe taeri'bai ndaro be oko, nda edretazevo ŋga cini rote ànyari.
Yesu 'Bidri Oli Gbiriṛi be rote
(Matayo 8:23-27Luka 8:22-25)
35 Tandrole tu gi ana rosi Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Mì'de mòyi maza fofo tasi.” 36 Ta'dota ànya e'beyi lowa te, taeri'bai ciyite toŋbo se Yesu koribe nja kigye ana ya, ago ànya ŋgyiyi nda te ànya be. Rukä toŋbo ro kpa orivoya lau. 37 Ndriŋwa oko oli gbiriṛi be site ago gyi kate kpola toŋbo ya, ago gyi ka oyete ogane twi kigye. 38 Yesu orivoya toŋbo ya kundu yasi, u'dute adroa drî ndaro te ŋga drî adroa ro dri. Taeri'bai teŋgayi nda te ago atayite ekye: “Miemba'ba, mà oyete odrane ono miti tana koya?”
39 'Dooko Yesu ŋgate kuru ago 'bidri oli rote ekye: “Midri ti!” Ago atate gbulä gyi ro ri ekye: “Nyedre ti.” Si oli ro drate, ago vo a'dote ti. 40 'Dooko Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Nyà turi etaya? Ami drigba taoma ako ya?”
41 Oko ànya turiyi tawi, ago etoyi atate azi ri ekye: “Mano ono a'di owo ya? Tana ca oli ndi gbulä gyi robe royi nda te.”