Othaije galo gwa dhiteje kwaio galo
1 A Yasuuⓐ gathani kaloŋa ibige, ŋwela ŋwen ŋwa Yahuudiiya, ŋwumure Urdun; a liji ela dugun loinyadho manaŋ; ŋwulalimiye manaŋ, gwiro ŋinena athuŋwul alimiye gigina. 2 A Farriisiyiin ila dugun, alothaije galo, alaici, Gwaudhi gi dhuŋun dha naamuus di kwiji teje kwaio galo gwuŋun a? Alari gwalugeje. 3 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Muusa gwabiŋaijajaŋa? 4 Alarnu, Muusa gwathabrico lijo alule waraga gwa dhiteje laio galo legen. 5 Albi Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Gi dhuŋun dha dugor dalo dina dibur ŋajibi ulijo dhuŋuna ibidha. 6 Abi ro kwerkwereny dina geta Kalo gidhileo, ŋwugeta lijo, gweta gwina gwiro kwoma a gweta gwina gwiro kwa. 7 Gi dhuŋun ibidha aram kwoma gwatigwagathani babuŋw gwuŋun a nana gwuŋun, alje kwa gwai gwuŋun; 8 a liji ram ibile alro ŋinena aŋinu yetipo; athathil rui ganu ram no, albiro gwetipo. 9 Lina ligiriminilo Kalo, athil kwiji urudhi ganu no. 10 A gi dunu, a calmiz juŋun othaije galo manaŋ dhuŋun dhai ibidha. 11 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Mathi kwiji teje kwaio galo gwuŋun, ŋwago kwaio gwiter, gwuwuluŋw. 12 A ada kwa gweta gwimagathani kwoma gwuŋun, ŋwela kwoma gwiter, kwa ibigwe gwuwulinu.
Yasuuⓐ gwibarikiyo keleŋa gina gitigitiny
13 A liji odha keleŋa gina gitigitiny, algela dugun, alari guŋwulmini; a calmiz juŋun ekajo lijo lina ludhilo. 14 Abi mal Yasuuⓐ aŋa, ŋwulkijodhugore gwuleny, ŋwulaici, Abricul keleŋa gina gitigitiny alila diginy, athanyal ekajo no; gidhila ga Kalo ga liji lina liro minoŋ. 15 Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Kwiji gwina gwati gwathuminyi gidhileo ga Kalo gwiro ŋinena ŋari ŋina ŋitiny no, gwati gathuŋwuluthi gatur no. 16 Ŋwulapai doi dai duŋun, ŋwulmini, ŋwulbarkiye.
Kamal geta gina guthi ŋida ŋoinyadho gibupo dimidhe gwortal
17 A dina idhuŋw gi dhai, a kwiji gweta orta dugun, ŋwujalo ŋwurko ŋwai, ŋwothaije galo, ŋwaici, Muⓐallim gwai gwina gwiŋir, nyi gwapaŋa nyibi midhe gwortal? 18 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Kworaŋ ŋa barnu nyi gwiŋir? Kwiji gwati gwetipo gwina gwiŋir no, abi Kalo getipo giro gina giŋir. 19 Ŋa gwiliŋidhi dhuŋuna dha naamuus dhina dharnu, Athaŋa wuli kwaio gwa kwiji gwiter no, athaŋa rinyio dhimar no, athaŋa apai ŋwuramai no, athaŋa abiŋu dhuŋuna dhina dhiro gwidhuŋun no, athaŋa inyudhi lijo no, neyo babuŋw gwuŋa a nana gwuŋa. 20 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Muⓐallim gwai, nyi gwimapai dhuŋuna ibidha peth ro ŋinena riny gwitiny. 21 A Yasuuⓐ aŋa, ŋwuminyi, ŋwaici, Ŋidi ŋeta ŋoma ŋina ŋati ŋapaŋalo no. Idhi, ŋelaŋ ŋida peth ŋina ŋuthaŋalo, ŋadhedha lijo gwarush lina lati luthi ŋida no, ŋabila, ŋapa lure lina limaliganu, nyi gwuje, abi ŋa gwaji gwuthi ŋida ŋoinyadho ŋina ŋiŋir di Sama. 22 Dina muŋwdiŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwujalo murulaŋ, ŋwela, gwike dhugore; gwuthi ŋida ŋoinyadho.
Ŋwulalimiye dhuŋuna dha dhekaje gwa liji lina luthi ŋida ŋoinyadho
23 A Yasuuⓐ datiŋa galo, ŋwabiŋaijo calmiz juŋun, ŋwulaici, Dhuŋun dha dhuni kidhila ga Kalo dhathenaijo lijo ganu lina luthi ŋida ŋoinyadho. 24 A calmiz juŋun ali galo dir gi dhuŋun dhuŋun. Albi Yasuuⓐ abiŋaijo manaŋ, ŋwulaici, Keleŋa gai, dhuŋun dha dhuni kidhila ga Kalo dhathenaijo lijo ganu lina lathari lanuni ŋidi ŋai ŋegen. 25 Gwijanu galo edeny di kamila uni gi lubiro la ibra, gi kwiji gwina gwuthi ŋida ŋoinyadho duni kidhila ga Kalo. 26 Alali galo dir gwuleny, alabiŋaijiye, alarnu, Eibi gwuthi ŋoma gwagilaŋini? 27 Al Yasuuⓐ datiŋa galo, ŋwulaicinu, Liji lati luthi ŋoma lapai dhuŋuna ibidhe no; abi Kalo guthi ŋoma; Kalo guthi ŋoma gapai dhuŋuna peth. 28 A Buṯrus abiŋaijo, ŋwaici, Abi anaŋa ligathanu ŋida ŋuri peth ŋalgwuja. 29 A Yasuuⓐ arnu, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Kwiji gwate gwina gwiminyiguthijuni duna, i limegen lina liro loma i lina liro nyera, i babo, i nana, i kwa gwuŋun, i keleŋa, i diruiny, ŋwugathani ŋida ibiŋe peth jiriny jai jiny a gi Dhuŋun dhina Dhiŋir, 30 gwina gwati gwapai kidhila ibiga dunu, a limegen lina liro loma a lina liro nyera, a nanaŋa, a keleŋa, a diruiny ŋwamun ganu dure‐thudhina, a gwa liji urlani ganu; abi gwaji gwamidhe gwortal kidhila gina gaji gila. 31 Abi loinyadho lina libubithanu laji laro litilitinyani; a lina litilitinyanu laji labubithani.
Gwabiŋu dhuŋuna dha ai gwuŋun ŋwamun ganu thiril
32 Alje gi dhai dhina dhathela Urushaliim; al Yasuuⓐ madhina; alali galo dir; a dina gwujilo, aldhenya. Ŋwodha calmiz jina jiro die‐a‐ram manaŋ, ŋwulabiŋaijo dhuŋun dhai dhina dhaji dhaje dugun. 33 Ŋwulaici, Anaŋa la liludhi Urushaliim; a Ŋari ŋa liji ŋaji ŋanugejie gi leleny la gusus a jathib; a ŋaji ŋalakimiye dai, a ŋaldhedha Liumam. 34 A ŋaji ŋandhagirini, a ŋal gwoginya nono, a ŋalpi laical lai, a ŋalrinya; abi ŋaje ŋwamun thiril a ŋadire manaŋ.
Othaije galo gwa Yaⓐguubŋa Yuuẖanna gwai
35 A Yaⓐguub a Yuuẖanna lina liro keleŋa ga Zabadi alila dugun, alaici, Muⓐallim gwai, anaŋa lara ŋa gwijupijo dhuŋuna peth dhina dharana dhai. 36 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa lara nyi gwajupijaŋa? 37 Alabiŋaijo, alaici, Abricije anaji ŋaljaijigalo ŋwumera, a gweta jalo gi limera la dhiŋir, a gweta jalo gi limera la dhour gi majdh gwuŋa. 38 Albi Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa lati liliŋidhi dhuŋuna ibidha dhina dhothaijinyil dhai galo no. Nyaŋa luthi ŋoma leye gi finjaan gwina gwaji gwinyiniye a? a nyal apai maⓐmuudiiya gwina gwinyapia? 39 Alabiŋaijo, alaici, Anaŋa luthi ŋoma. Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu nyaŋa laji leye gi finjaan gwina gwaji gwinyiniye; nyapai maⓐmuudiiya gwina gwinyapai. 40 Abi dijalo gi dhiŋir a gi dhour diginy, dhuŋun ibidhe dhati dhiro dhuŋun dhiny dha dhajupijo no; abi degen lina ligitijilo.
Buthani gwina gwiro titiganu
41 A ma calmiz jina jiro die diŋini dhuŋuna ibidhe, alkadugore di Yaⓐguubŋa Yuuẖanna gwai. 42 Albi Yasuuⓐ urnie, ŋwulaici, Nyaŋa liliŋidhi darnu liji lina liro leleny la Liumam lathapai ŋelenya degen; a liji lina libubithanu luthunu ŋoma degen. 43 Abi dhuŋun dhalo dhati dhiro minoŋ no; abi gwina gwara gwabuthani, aram gwaro gadham galo. 44 A gwina gwara gwaro kweleny, aram gwaro gine galo. 45 Ŋari ŋa liji ko ŋidhi, ŋati ŋiludhi dari ŋa liji upijo ŋiro no, abi duŋwupijo lijo ŋiro, ŋwai, ŋweijo lijo loinyadho.
Gitini momaŋ gwa Baartiimaawus gwina gwirima gi je
46 Alobani Ariiẖa; a dina muŋw gathani Ariiẖuŋw calmiz jai juŋun a liji loinyadho, a Baartiimaawus, gwina gwiro ŋari ŋa Tiimaawus, gwiro ŋwudhibaŋ, gwijalo dhai kuni, ŋwothaije lijo galo ŋidi ŋai ŋa dheny a ŋidi ŋiter. 47 Muŋw diŋini darnu Yasuuⓐ gwa Naas̱ira gwiro gwina gwidhi, ŋwure gwula, ŋwarnu, Yasuuⓐ, gwina gwiro Ŋari ŋa Daawud, inudhiny. 48 A liji loinyadho lo, alari gwaje jigwoiny; ŋwuburniani galo, ŋwarnu, Ŋari ŋai ŋa Daawud, inudhiny. 49 A Yasuuⓐ dhuna, ŋwarnu, Urniyul. Alurnie kwijo gwina gwiro ŋwudhibaŋ, alaici, Iŋirii dhugore, ŋa dire; gwa gwurniaŋa. 50 Ŋwugatho kiraŋa galo guŋun, ŋwudire, ŋwela di Yasuuⓐ. 51 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Ŋa gwara nyi gwaŋupijaŋa? A kwiji gwina gwiro ŋwudhibaŋ arnu, Kweleny gwai, nyi gwara gwure je ganu. 52 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Idhi; imaan gwuŋa gwimaŋa iŋiriye nono. Ŋwundaŋadhadha ganu, ŋwugwuje Yasuuⓐuŋw gi dhai.
Yesu ka ta Ruonji ro Embana
(Matayo 19:1-12Luka 16:18)
1 'Dooko Yesu e'be vo ana te oyite wari Yuda roya, ago zadri Golo Yaradene rote. Lowa idite ndare kpa to'dina, ago nda emba ànya te oso nda kabe oyena ondoalo ronye. 2 Rukä Parusii ro ikyiyite ndare ago ojoyite nda ojone. Ànya ejiyitate ekye: “Nyiti ta ämäri, inye'do ota letadri gindi mano aza ri toko ndaro onjine ya?”
3 Yesu zatadrite taeji si ekye: “Ota se Musa kozobe ämiri ekye e'di ya?”
4 Tadrioza ànyaro ekye: “Musa ozo ole te manoago ri waraga ruonjiro ozone toko ndaro ri ago anya onjine.”
5 Yesu atate ànyari ekye: “Musa egyi ota ono te ämiri tana orivoya rritiro ami embane. 6 Oko ni eto si, tu 'bädri o'baro si, ‘Lu 'ba ànya ni agoro ago tokoro,’ oso taegyi katabe ronye. 7 ‘Ago tana ta'doro manoago e'bena täpi ndaro ndi endre be 'da ago a'dona gwo kpokoṛo alo toko ndaro be, 8 ago se ritu ono a'dona gwo lomvo alodi ro.’ Ta'dota ànya kote tona ritu oko te lomvo alodi yi. 9 Ka'do inye, beṛo ko mano aza ri 'dise Lu kodro'bete troalo ono lewene.”
10 Ondro ànya koyiyite kovole zo ya oko, taeri'bai ejiyi Yesu te ta tase ono rota. 11 Nda atate ànyari ekye: “'Diaza se konji toko ndaro te ago kogye toko aza te anjioko yetate toko ndaro drisi. 12 Kpa oso inye, toko se konjirute ni ago anyaro ri ago kuru ago aza te anjioko yetate ago drisi.”
Yesu Äṛu Ŋgàga Giṛiŋwà te
(Matayo 19:13-15Luka 18:15-17)
13 Lidri azaka eziyi ŋgàga giṛiŋwà te Yesu re tana nda ko'ba drí ndaro robe ànya dri, oko taeri'bai koziyi lidri kai te. 14 Ondro Yesu kondrete oko, nda a'dote kyilaro ago atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Mì'ba ŋgàga giṛiŋwà ikyine mare, ago nyàlaga ànya ko zo, tana Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ni se oso nonye kwoi ro. 15 Endaro mata ämiri ono, nda se aza kuru Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kote oso ŋgwa giṛiŋwa ronye, ndäri ocine kigye i'do alona.” 16 'Dooko nda ŋgyi ŋgàga kai te kufu ndaro ya, ago 'ba drí ndaro te ànya alo alo drisi, ago äṛu ànya te.
Mano se Ŋgaamba be ana
(Matayo 19:16-30Luka 18:18-30)
17 Ago ondro Yesu kate ugu oyi oko, mano aza imute, sokayate nda kandra, ago eji nda te ekye: “Miemba'ba kado, beṛo märi e'di oyene ma'do robe adri äduako be ya?”
18 Yesu eji nda te ekye: “Nya ma uzi kado etaya? 'Diaza i'do kado e'be gialo Lu ayani. 19 Mini Ota te, se ekye: ‘Mifu läfu ko; miye ta ko ago kode toko drisi; nyukugu ŋga ko; nyikicu 'diaza ko kowe si; nyoco 'di ko; miro täpi miro ndi endre miro be.’ ”
20 Mano ana atate ekye: “Miemba'ba ṛo kyeno agoanji maro si ota se cini kwoi marote.”
21 Yesu ndrevote ŋgye nda dri ŋgalu si ago atate ekye: “Mi toto orivoya lemeri ŋga alodi robe. Nyoyi ago migye ŋgase cini nya'dobe sina ono ago nyozo parata na ati'bai ri, 'dooko nya'dona 'da ŋgadriamba be vo'buyakuru ya; 'dooko nyikyi ago miso mavo.” 22 Ondro nda keri ta ono te oko, mi ndaro e'de ṛo äkpu, ago nda oyite tusuro, tana nda orivoya ŋgadriamba be.
23 Yesu ndrevote gbikyi taeri'bai ndaro drisi ago atate ànyari ekye: “A'dona ndi rritiro lidri ŋgaamba be ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya!”
24 Taeri'bai laroyi tawi ta ata kwoi rota, oko Yesu ugu atate ekye: “Ŋgàga maro, orivoya rritiro ocine Miri 'Bädri'ba Lu ro roya! 25 Orivoya rritiako gamele ri ocine mi libira ro yasi ni mano ŋgaamba'ba ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya.”
26 Ta ono 'ba taeri'bai te larone amba ago ejiyi iyi te ekye: “Ka'do inye apana a'di aya ya?”
27 Yesu ndrevote ŋgye ànya dri ago zatadrite ekye: “Ono orivoya rritiro lidri ri oko ko Lu ri, ŋga cini orivoya rritiako Lu ri.”
28 'Dooko Petero atate ekye: “Mindre, mè'be ŋga cini te ago màsote mi vo.”
29 Yesu atate ànyari ekye: “Owo, ago endaro mata ämiri ono 'diaza se kabe 'ba e'be kode ädrupi kode endreŋwa kode endre kode täpi kode ŋgàga kode ämvu ta maro ta ago ta lazokado rota, 30 usuna ŋga amba ndra tu gi yauono ya. Nda usuna zoi, ädrupii, endreŋwà, endrei, ŋgàga ndi ämvui be perena kama alo ndra ago usuna rueza kpa; ago tu kabe ikyi ana ya nda usuna adri äduako 'da. 31 Oko ambana se yau käti ono a'dona 'da äduro, ago ambana se yau äduro ono a'dona 'da käti.”
Yesu ka Odra Ndaro Tana Atana Pere Nina si
(Matayo 20:17-19Luka 18:31-34)
32 Yesu ndi taeri'bai ndaro be kayi ugu oyi liti se kabe oyi Yerusalema ya drisi. Yesu 'dete käti taeri'bai mile, se a'doyite larolaro ro amba; ago lidri se kesobe kovole kai a'doyite turiro. Ndi Yesu ru taeri'bai 'butealo foritu te kpa to'dina pere ago iti ta ŋgase cini ka oyebe a'done ndäri ana tana te ànyari. 33 Nda atate ànyari ekye: “Nyèri, mà te ugu oyi Yerusalema ya vose ozona Ŋgwa Lidri ro 'da kigye kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe ri ana ya. Ànya openayi vure ndaro 'da odrane ago ozonayi nda 'da Atrai ri, 34 se ugunayi nda 'da, ovonayi to 'da nda lomvo, o'binayi nda 'da, ago ufunayi nda 'da; oko u'du nina si oko nda adrina 'da.”
Taeji Yakoba ndi Yoane be ro
(Matayo 20:20-28)
35 'Dooko Yakoba ndi Yoane be ŋgwàagoro Zebedayo ro, ikyiyite Yesu re, ànya atayite ekye: “Miemba'ba, màle miri ŋga aza oyene ämäri.”
36 Yesu eji ànya te ekye: “Mìle märi e'di oyene ämiri ya?”
37 Ànya zayitadrite ekye: “Ondro mirite giti miro dri 'desi Miri 'Bädri'ba miro roya oko, màle miri ama o'bane orine mibe, azana drígwo miro yasi ago azana gaṛi miro yasi.”
38 Yesu atate ànyari ekye: “Mìni ŋgase nyàbe taeji tana ro ono ko. Inye'do mìnina gindi kofo ruezaro se beṛo märi umvune ono umvune ya? Inye'do mìnina ndi a'done bapatisi se beṛo ma bapatisine sina ono be ya?”
39 Ànya zayitadrite ekye: “Mä̀nina ndi,” Yesu atate ànyari ekye: “Endaro mìmvuna kofo se beṛo märi umvune ono ndi ago abapatisina ami ndi liti se beṛo ma bapatisine sina yasi. 40 Oko 'dise orine drígwo maro ya ago gaṛi maro ya ma ko ni onjina. Vo gi iyi orivoya vo ànya se Lu kedebe tana ro kwoi ro.”
41 Ondro taeri'bai se azaka 'butealo ana keriyi tana te oko, ànya a'doyite kyilaro Yakoba ndi Yoane be be. 42 Ta'dota Yesu zi ànya cini te voaloya ndare ago atate ekye: “Mìni ndi lidri se andrebe 'dimiri'bai luako'bai ro iyi orivoya mbara be ànya dri, ago dri'bai ni cu drikaca be. 43 Caoko, ono ko tase a'done ami lako owo. Ondro ka'do alo aza amiro kolete a'done 'desiro, beṛo ndäri a'done ruindu'ba ro azi ri; 44 ago ondro ka'do alo aza amiro kolete a'done käti, beṛo ndäri a'done iyeäṛi 'di cini ro. 45 Tana ca Ŋgwa Lidri ro ikyi kote tana induru robe ndäri, oko nda ikyite ruindune azii ri ago adri ndaro ozone drî lidri amba ro utweza.”
Yesu Ede Miako'ba se Äzibe Batimayo ana te
(Matayo 20:29-34Luka 18:35-43)
46 Ànya ikyiyite Yeriko ya, ago ondro Yesu ndi taeri'bai ndaro be ndi lowa amba be kate ugu oyi oko miako'ba drilämi'ba aza ävuruna Batimayo ŋgwa Timayo ro rite liti biṛi ya. 47 Ondro nda keritate ekye Yesu Nazareta ro owo oko, nda eto otrete ekye: “Yesu! Ŋgwa Dawidi ro! Nya'do yauni be märi!”
48 Lidri amba 'bidri ndaro te ago atate ndäri a'done titiro. Oko nda go tre ro ndra ekye: “Ŋgwa Dawidi ro, nya'do yauni be märi!”
49 Yesu edrete ago atate ekye: “Mìzi nda.” Ndi ànya ziyi mano se miako'ba ana te, ànya atayite ekye: “Nya'do yai'dwesi, miŋga kuru, nda ka mi uzi.”
50 Dori nda tri boŋgo ndaro te vuru, ŋgate ace, ago ikyite Yesu re.
51 Yesu eji nda te ekye: “Mile märi e'di oyene miri ya?” Miako'ba se ana zatadrite ekye: “Miemba'ba, male vo ondrene kpa to'di.”
52 Yesu atate ndäri ekye: “Nyoyi, taoma miro ede mite kado.”
Dori mi ndaro ndrevote, ago nda sote Yesu vo.